arrow up

Ustaške simbole zabranilo bi samo 45 odsto Hrvata

Komunističke simbole kažnjavalo bi 70 odsto hrvatskih građana, dok bi ustaški pozdrav „Za dom spremni“ zabranilo samo njih 45 odsto, pokazalo je istraživanje zagrebačkog Fakulteta političkih nauka. „Fašističke simbole zabranjivali bi birači opozicije, dok su protiv sankcionisanja pozdrava `Za dom spremni` ljudi skloniji HDZ-u, Franji Tuđmanu i autoritarnom vođenju države“, prenose hrvatski mediji. Istraživanje, koje je urađeno u okviru projekta „Govor mržnje u Hrvatskoj“, predstavili su profesori Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Veterani HOS-a podigli ploču s ustaškim pozdravom u Jasenovcu Tabla Za dom spremni ostaje u Jasenovcu! | Jadovno 1941. Američki izaslanik za holokaust pozvao hrvatsku vladu da …

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima Foto: RTRS/Srna

Izložba „Prebilovci“ u Oslu

U subotu 01. aprila 2017. godine u 19 časova, u parohijskom domu SPC u Oslu, biće otvorena izložba ”Prebilovci”. Organizator izložbe uz Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu sveti Vasilije Ostroški u Oslu je Srpsko društvo Ras osnovano u Oslu još 2010. godine. Nazvano je po starom gradu Rasu koji je bio centar srpske srednjovekovne države, danas na lokalitetu u blizini Novog Pazara. Iz Rasa je vladao i tu je sazivao sabore veliki župan Stefan Nemanja. Izražavamo veliku zahvalnost Bojanu Rakonjcu na inicijativi i angažmanu. Predviđeno je da izložbu otvori Milenko Jahura, predsednik Srpskog nacionalnog društva ”Prebilovci” a govoriće i Dušan J. Bastašić, predsednik udruženja građana ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke koje

Vječno srpsko čuđenje ustaštvu

Da li je moguće da u 21. vijeku neko pjeva o tome kako će piti krv, da slavi ubijanje djece i koncentracione logore, a da čitava država na čelu sa predsjednikom to podržava? Moguće je. U tzv. Islamskoj državi možda, a u Hrvatskoj sigurno. Mene ne čudi što to Hrvati pjevaju, čudi me što se nakon svega Srbi tome čude. Neki mogu otići još dalje, pa pitati „nakon čega svega“? Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest teških riječi. I još težih djela. Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest hrvatske mržnje i netolerancije. I povijest stalnog srpskog praštanja. I čuđenja. Pa praštanja, pa opet čuđenja. Na svaku srpsku ispruženu ruku bratstva i pomirdbe

Kraljevo: Zapaljeni vagon Foto: RTS

Vandali zapalili spomen-vagon u Kraljevu

Zasad nepoznati vandali su jutros oko 04.00 časa zapalili spomen-vagon na ulazu u kraljevačko groblje rodoljuba streljanih 14. oktobra 1941. godine. Vagon je jedan od simbola 14. oktobra, kada su nemačke okupacione snage na ledini pored Fabrike vagona streljali oko 3.000 fabričkih radnika, ali i ostalih građana Kraljeva i drugih mesta tadašnje Jugoslavije. Groblje streljanih u Kraljevu, kao i spomen-vagon, decenijama su neograđeni i česta su meta vandala koji skrnave čitav prostor preko puta železničke i autobuske stanice gde se groblje streljanih rodoljuba nalazi. Uviđaj su izvršili pripadnici Policijske uprave u Kraljevu. Istraga je u toku. Izvor: RTS

Slađana Zarić

Dokumentarac o Diani Budisavljević: Heroje ne smemo da zaboravimo

Slađana Zarić priprema dokumentarac o Diani Budisavljević: Ona zaslužuje da se stavi na pravo mesto u našoj istoriji Filmovi „Srbija u Velikom ratu“, „Zločin bez kazne“, „Niko nije rekao neću“ novinarke Slađane Zarić samo su deo njenog bogatog dokumentarističkog rada na RTS. Zarićeva uveliko priprema novi – „Zaboravljeni admiral“. – To je priča o britanskom admiralu Ernestu Trubridžu koji je bio uz srpsku vojsku tokom Prvog svetskog rata – kaže Slađana Zarić, urednica u Informativnom programu RTS. – Snimamo i dalje, a gledaoce primejera očekuje tokom juna. Slađana uporedo priprema teren za novi TV film. Iz njene novinarske „kuhinje“ stići će nam priča o čuvenoj Diani Budisavljević, ženi koja je

Obilježavanje godišnjice rođenja i smrti Mladena Stojanovića Foto: RTRS

Prijedor: Obilježena godišnjica rođenja i smrti Mladena Stojanovića (VIDEO)

U Prijedoru je obilježena 121. godišnjica rođenja i 75. godišnjica smrti narodnog heroja sa Kozare, Mladena Stojanovića. Brojne delegacije položile su vijence ispred spomenika doktoru Mladenu Stojanoviću u centru Prijedora. Legendarni komandant sa Kozare ubijen je 1942. godine u selu Jošavka kod Banjaluke. Ime Mladena Stojanovića, zauvijek će biti jedno od najvažnijih u prijedorskoj istoriji. Prijedorčani su ponosni jer iz njihovih krajeva potiče ovaj proslavljeni revolucionar, patriota, ljekar, humanista i borac za slobodu. „Učili smo da je Mladen Stojanović podigao ustanak na području Prijedora i da je stradao je 1942 godine u selu Jošavka“, ističe naučeno Stefan Panić, učenik iz Prijedora. Nikolina Galić, učenica iz Prijedora istakla je da je Mladen

Tradicionalni istorijski čas održan je u Prijedoru povodom 121 godine od rođenja i 75. godišnjice pogibije narodnog heroja doktora Mladena Stojanovića, a brojne delegacije položile su vijence na spomenik legendarnog partizanskog komandanta.

Održan istorijski čas posvećen doktoru Mladenu Stojanoviću

Tradicionalni istorijski čas održan je u Prijedoru povodom 121 godine od rođenja i 75 godina od pogibije narodnog heroja doktora Mladena Stojanovića, a brojne delegacije položile su vijence na spomenik legendarnog partizanskog komandanta. Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović istakao je da ovaj istorijski čas ima veliki značaj, jer se odaje pošta jednom od najvećih sinova srpskog naroda na ovom prostoru. „On je bio veliki borac za ljudska prava i slobodu koji je uspio da okupi narod Kozare i Potkozarja i simbol slobode koja je ovim prostorima kasnije omogućila dugogodišnji prosperitet, razvoj i daleko bolju budućnost nego što je do tada bila“, rekao je Milunović. Gradonačelnik

Patrijarh Irinej (foto: © Sputnik)

Patrijarh Irinej: Srpski narod stradao najviše u vijeku demokratije

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej izjavio je da kroz cijelu istoriju srpski narod nije postradao tako mnogo kao u 20. vijeku – vijeku demokratije, obrazovanja i kulture, te ocijenio da se Srbija za najmanje 100 godina neće oporaviti od posljedica NATO bombardovanja. Patrijarh je podsjetio na stradanje srpskog naroda i njegovih svetinja tokom proteklih ratova u bivšoj Jugoslaviji, navodeći da je samo u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine oštećeno ili uništeno 579 manastira ili crkava. „Da ne govorimo o porodicama koje su proterane i o njihovim uništenim domovima“, rekao je patrijarh za „Rusiju danas“. Srpski patrijarh je izrazio nadu da će bratski ruski narod pomoći Srbiji da

Jaša Almuli

Istina o uništenju srpskih Jevreja i njeno falsifikovanje

Neumorni Jaša Almuli, s energijom i odgovornošću prema istini koji plene i na čemu bi trebalo da mu zavide ne samo oni koji tek kreću stazama novinarstva, nego i ambiciozni, pa i profesionalni istraživači složenih pitanja naše prošlosti, objavio je nedavno knjigu ,,Stradanje i spasavanje srpskih Jevreja“, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Srbije. Ovom knjigom njen autor je uspostavio vremenski luk između tragičnih iskustava iz Drugog svetskog rata i perioda razaranja Jugoslavije u poslednjoj deceniji prošlog veka, uz snažno, izrazito polemičko protivljenje nastojanjima da se prekraja istorijska istina. Bili su to povodi da od Jaše Almulija zatražimo razgovor, u kome smo ga prvo upitali zašto je u

Predavanje čika Vlade Jovanovića

Vlada Jovanović, jedini živi logoraš iz okoline Niša, Održao potresno predavanje u OŠ „Bubanjski heroji“ u Nišu

U OŠ „Bubanjski heroji“ iz Niša održano je drugu godinu za redom potresno predavanje čika Vlade Jovanovića (predsednik Udruženja zatočenika i njihovih potomak), jedinog živog logoraša iz Južne Srbije koji je preživeo starahote logora Crveni krst, Banjica i zloglasnog logora Mathauzen. Predavanje (nesvakidašnji čas istorije) organizovao je profesor istorije Đorđe Bojanić. Logor Crveni Krst je jedinstven  po pokušaju masovnog bekstva 105 zatvorenika, 12. februara 1942. – kaže Jovanović, koji je, dve godine kasnije, i sam doživeo logorašku sudbinu, zarobljen je bio bez ikakvog razloga… te iz Niša bio deportovan na Banjicu pa u zloglasni logor Mauthauzen. Sećam se kako su ti mučenici, promrzli, ranjeni, gladni i pocepani, bežali po selima, a jedna manja grupa došla je

‘Za našeg kolegu rekli ste da je srpski Ciganin. Da imate imalo srama, pokrili biste se po glavi’

Radili ste protiv interesa Hrvatske, uvijek ćete zatajiti Hrvatsku jer vi ste ostaci vremena – rekao je Culej Staziću.  Stazić mu je uzvratio da je on govorio o zločinima NDH, a Culej ga optužuje da napada ono što predstavlja Hrvatsku Ni naizgled bezazlena rasprava o promjeni naziva Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve porjamosa/holokausta u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/samudaripen, koji se obilježava 2. avgusta, danas nije mogla proći bez novog sukoba o ustašama i partizanima. – Usuglašeno je kako je pojam “samudaripen“ na romskom jeziku najbližu pojmu genocida, odnosno pojmu koji se može opisati kao stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu. Korištenje tačne terminologije

Crkva u Komogovini

Komogovljani, žrtve fašističke Nezavisne Države Hrvatske u II svjetskom ratu

Komogovina, selo na Baniji, imala je prije Drugog svjetskog rata 121 domaćinstvo i 612 stanovnika. U ratu ih je poginulo kao boraca partizanskih jedinica, ubijeno, nestalo ili umrlo od posljedica raznih bolesti 225, od toga 73 žene i 61 žitelj mlađi od 20 godina.  U jesen 1941. godine, hrvatski fašisti su pohvatali, u selu, na prevaru, s obrazloženjem da idu na razgovore, 33 mještana, od toga jednu ženu, odveli ih u Petrinju i pobili – na pravoslavni Božić, 7. januara 1942. godine. Ubijeni su: Svetozar Ćeto Borojević (rođen 1911), Stojan Borojević (1905), Dragan Dabić (1924), Dušan Dabić (1921), Đuro Dabić (1914), Ilija Dabić (1870), Jovan Dabić (Ilijin, 1903), Jovan Dabić (Petrov, 1903), Matija Dabić (1892), Nikola Dabić (1900), Stana Dabić (1898), Stanko Dabić (1910), Stevan Dabić (1860), Dušan Жižak (1891), Жarko Zebić (1924), Dragan Kordić (1907), Dušan Kordić (1922), Ilija Kordić (1896), Jovan Kordić (1895), Joco Kordić (1915), Milan Kordić (1923), Mićko Kordić (1905), Pajo Kordić (1918), Pero

Učenici „Prosvjetine škole” posjetili Prebilovce

Protekle subote, predviđene za nastavne aktivnosti u okviru „Prosvjetine škole srpskog jezika, istorije i kulture”, učenici i nastavnici, kao učesnici ovog projekta Srpskog prosvetnog i kulturnog društva „Prosvjeta” – Gradski odbor Mostar, posjetili su Prebilovce, a uz podršku Crkvene opštine mostarske i Crkvene opštine čapljinske. Tokom ovog jednodnevnog izleta, oko sedamdesetoro djece, na putu za Prebilovce posjetili su i Manastir Жitomislić, Počitelj i Hutovo Blato. Posjetivši najprije Manastir Жitomislić, djeca iz Mostara, Čapljine i Konjica upoznali su se sa bogatom istorijom jednog od najznačajnijih manastira u Hercegovini, a svojevremeno i važnim školskim centrom, o čemu im je govorio monah Konstantin. Na daljem putu za Prebilovce, polaznici ove jedinstvene škole obišli

O ustašizaciji Hrvatske ne sme se zaćutati

Piše: Ljuban Karan Da li je američki izaslanik za pitanja Holokausta došao u Hrvatsku da osudi proustaški režim ili da stvari relativizuje? Nedavno smo bili svedoci da se zvanični Izrael našao u raskoraku sa jevrejskom zajednicom u Hrvatskoj. Dok su Jevreji u Hrvatskoj prepoznali i razobličili pokušaje vlasti da minimizuje ustaške zločine za vreme Drugog svetskog rata i metodom relativizacije postepeno izjednači sve totalitarizme, na Zapadu, pa tako i u Izraelu, to ne vide istim očima. Tako se desilo da, u vreme dok jevrejske organizacije odbijaju da prisustvuju državnom obeležavanju dana Holokausta, Izrael u zvaničnu prijateljsku posetu prima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra odbrane Damira Krstičevića, dozvoljavajući im da

Mošti livanjskih Novomučenika

VIDEO – Pakao u jami Ravni dolac 30. jula 1941.

U stravičnu jamu Ravni Dolac duboku 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su u jamu na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, a spaseni nakon šest nedjelja i tri dana. Još su žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu. Jedna od njih, Boja Radeta, rođena Lalić, živi u selu Guber kod Livna. Još je živa i Milica Maljković, rođena Bošković, koja živi u Surčinu, te Mara Jurić, rođena Lalić, koja živi u Banatskom Despotovcu. U crkvi u Rujanima samo jednom godišnje služi se liturgija jer nema Srba u tom mjestu. Pakao u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.