arrow up
Glina (ilustracija)

Protojerej glinske crkve: Nigde nije lako biti Srbin

Ni u Beogradu, ni u Glini nije lako biti Srbin, samo su iskušenja različita i trudimo se da budemo sve to što nije lako, prvenstveno ljudi, pa potom Srbi, kaže protojerej eparhije Gornjokarlovačke Slobodan Drakulić u razgovoru za „Tanjug“ na mestu nekadašnjeg Spomen doma, u znak sećanja na zločin počinjen nad Srbima jula 1941, a danas Hrvatski dom. Najveći masovni zločin nad civilnim stanovništvom van koncentracionih logora u Evropi, prema rečima Drakulića, desio se u pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice u Glini 1941. godine, nakon formiranja NDH kada je ubijeno 1.764 Srba. Nedugo nakon što je izvršen taj zločin i sama crkva je porušena i spaljena, a jedino što je ostalo

Australijska kompanija: Nismo znali da je to bio logor smrti

Australijska kompanija „Voli ajver“ izvinila se nakon što su njene reklame snimljene u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac izazvale oštre kritike na društvenim mrežama, te dodala da je spotom samo htjela da iskaže „poštovanje prema arhitekturi“. On je objasnio da su posjetili Jasenovac na pola časa i to nakon zatvaranja. Bi-Bi-Si je naveo na svom portalu i da je Jasenovac bio koncentracioni logor i logor smrti, koji je od 1941. godine do 1945. godine bio pod kontrolom hrvatskog ustaško-fašističkog pokreta, saveznika nacističkog režima Adolfa Hitlera. Ta australijska kompanija, koja se bavi prodajom naočara, snimila je nedavno reklamni spot i fotografije pored spomenika žrtvama ustaškog koncentracionog logora Jasenovac, a što su brojni

Sraman čin Australijanaca: Snimali reklame u Jasenovcu! (VIDEO)

Australijska kompanija snimila promotivni spot NA stratištu. Neki smatraju da je umešana hrvatska zajednica u Australiji   Australijska kompanija Valley Eye Wear koja se bavi prodajom naočara snimila je reklamne fotografije i spotove pored spomenika žrtvama logora u Jasenovcu, gde je za vreme Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata, ubijeno više desetina hiljada Srba, Jevreja i Roma među kojima je bilo i dece! Predstavljajući novu kolekciju, maneken šeta zavejanom poljanom po tmurnom zimskom danu. Nazire se da je ideja marketinškog stručnjaka koji je smislio ovu, u najmanju ruku, degutantnu kampanju da se kroz naočare koje proizvodi kompanija vidi kroz svaku tamu, pa i ovu monstruoznu koja je progutala na

Milorad Dodik

Dodik: Srpski narod bio žrtva naroda sa kojima je dijelio život

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas na Kozari da je srpski narod bio žrtva Hrvata i muslimana, naroda sa kojima je dijelio život na ovim prostorima. „Ja sam predstavnik srpskog naroda i kao takav nastaviću da se borim za istinu“, istakao je Dodik na Mrakovici, gdje se danas obilježava 76 godina od Bitke na Kozari. Dodik je naglasio da redovno dolazi na Kozaru jer je potomak slavnog stradalnog naroda, koji je kroz istoriju podnosio stradanje koje je organizovano da bi Srbi nestali. „Ovdje je bila istinska priča o ubijanju Srba od strane ustaša koje su činili muslimani i Hrvati“, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, muslimani su pretežno

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari.

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsjednika Srbije i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, delegacija Vlade Srpske na čelu sa potpredsjednikom Srebrenkom Golić, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari. Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog

Parastos u znak sjećanja na nekoliko stotina Srba iz Popovog polja

U okviru obilježavanja Sedmice vidovdanskog stradanja u znak sjećanja na nekoliko stotina Srba iz Popovog polja, kod Trebinja, koje su ustaše krajem juna 1941. godine bacile u jamu Jagodnjaču, u spomen-kapeli u Veličanima služen je parastos. Potomci žrtava prisjetili su se svojih najbližih, koji su na prevaru odvedenu sa svojih imanja, mučeni i živi bacani u jamu. Posmrtni ostaci žrtava su 1990. godine ekshumirani i sahranjeni u spomen-kapeli u selu Veličani. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/06/28/tvclip028976.mp4 Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Spomenici žrtvama ustaških zločina u Hercegovini stalno na … Kalendar genocida: 11. avgust 1941. i 1942. Stradanja Srba … 77. godina od Vidovdanskog pokolja Srba u Donjoj Hercegovini

U Doboju su danas, povodom obilježavanja Dana grada - Vidovdana, položeni vijenci na spomenicima civilnim žrtvama rata i borcima poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu, tokom Drugog svjetskog rata, te žrtvama dobojskog logora stradalim u Prvom svjetskom ratu.

Odata pošta stradalim civilima i borcima

U Doboju su danas, povodom obilježavanja Dana grada – Vidovdana, položeni vijenci na spomenicima civilnim žrtvama rata i borcima poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu, tokom Drugog svjetskog rata, te žrtvama dobojskog logora stradalim u Prvom svjetskom ratu. Predsjednik Skupštine grada Murvet Bajraktarević je, nakon polaganja vijenca kod spomenika civilnim žrtvama rata od 1992. do 1995. godine, poručio da stradali civili moraju biti opomena i putokaz svima da se zaboravi ono što je bilo i okrene boljem sutra, kako bi se zadržali na ovim prostorima i gradili ovaj grad i zemlju. Zamjenik gradonačelnika Doboja Nebojša Marić je, nakon polaganja vijenaca poginulim borcima u odbrambeno-otadžbinskom ratu u spomen-sobi gradske boračke organizacije, čestitao građanima

Da li će Pavelić biti rehabilitovan za monstruozne zločine nad Srbima?

Piše: dr Aleksandar Raković U krvavom građanskom ratu (1991–1995) srpski narod je gotovo u potpunosti etnički očišćen iz Republike Hrvatske. Možemo da se prisjetimo antisrpske histerije koja je tih godina, iz dubina ponora, na jugoslovenski prostor u tonama istovarila ustaške pjesme, ustaška obilježja, ustaške uniforme, ustaške pozdrave. U isto vrijeme, nakon završetka građanskog rata u Jugoslaviji (1995), pa do danas, niko nije toliko proširio ustaški folklor kao hrvatski pop pjevač Marko Perković Tompson i desetine hiljada njegovih istomišljenika koji se od 1996. svakog 5. avgusta okupljaju u Kninu da bi proslavili ulazak hrvatskih oružanih snaga u prestonicu Republike Srpske Krajine. Ustašstvo su podgrijevali hrvatski reprezentativac Džo Šimunić pozdravom „Za dom spremni“ na

tesla_smiljan.jpg

Prenosimo: Bezimena grobnica 500 ubijenih Srba

Već četiri godine posetioci Memorijalnog centra u Smiljanu ne mogu da dobiju odgovor na pitanje ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkve HRVATI SKRIVAJU ZLOČINE: Grobnica bez obeležja u Smiljanu Napomena uredništva portala Jadovno 1941. : Ovaj prilog je prvi put objavljen na portalu 02. februara 2011. godine. Kad je pre četiri godine otvaran Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, nije valjda bilo posetioca koji nije upitao – ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkvice u kojoj je služio otac velikog naučnika Milutin Tesla jer na grobnici nema nadgrobne ploče. Nestala je sa tog mesta još za vreme proteklog rata. Pošto je svečanom trenutku otvaranja Centra prisustvovao i

001-Smiljan-1977.jpg

Grobnica bez obilježja u Smiljanu

Grupa od 30 građana na zvjerski je način mučena i dotučena u martu 1945.g. u Smiljanu. Ustaše su iz kaznionice u Gospiću izvukle 30 osoba i odveli ih u Smiljan, te ih povješali po drveću. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. godine. Жrtve su bile sahranjene na mjestu smaknuća, u jednom dijelu Smiljana, a 1977.g. rodbina ih je eshumirala i njihove kosti položila u kosturnicu pored pravoslavnog groblja u Smiljanu, gdje se ujedno nalazi i spomenik svim Smiljančanima, žrtvama ustaškog terora. Svake godine 02. augusta, na Sv. Iliju, u znak sjećanja na prva stradanja u Smiljanu koja su započela tog dana 1941.g., i trajala  sve do 1945.g.,   preživjela rodbina i

77 godina od stradanja Srba u Hutovskim jamama Gradina i Hadžibegov bunar

Iz „Silosa“ u Tasovčićima ustaše su tokom noći 24/25. juna odvojile grupu od oko 40 Srba (najmanje 36) i vezane žicom odvezli ih autobusom do Hutova. Putovanje ovih mučenika do gubilišta trajalo je više sati po makadamskom putu preko Stoca i Hrasna. Bili su to uglavnom ugledni i obrazovani ljudi, kao i oni koje je hrvatska vlast smatrala „opasnim Srbima“. Najviše ih je bilo iz Čapljine i Tasovčića. Dovedeni  su uz veliku strminu po bespuću do jame zvane Gradina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. juna 2017. godine. U pratnji autobusa bilo je više automobila sa ustašama iz Čapljine. U Hutovu ih

Jedan primjer stradanja Roma: Selo Mokrice

Romsko selo Mokrice (Bosanska Gradiška) danas više ne postoji. Svi njegovi žitelji likvidirani su 1944. godine od strane vojnih formacija Nezavisne države Hrvatske. Ubijeno je 375 stanovnika ovog sela. Od toga broja, stradalo je 203 djeteta do 15 godina starosti. Iako su ovi Romi bili muslimani, a islam je pored rimokatoličanstva bio državna religija u tadašnjoj Hrvatskoj, to ih nije spasilo od smrti. Istrebljene su porodice: Alimanović, Beganović, Dedić, Kahrić, Korić, Mašić, Omerović, Rizvanović, Suhonjić, Ferhatović, Halilović, Hasanović, Šarić. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Srbi, Jevreji i Romi, bili su određeni za istrebljenje. Priredila: redakcija Izvor: Srbi u BiH Vezane vijesti: Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941. Romi traže

Ostaci crkve u Ljubuškom

77 – godina od istrebljenja Srba u Ljubuškom

O prošlosti Srba u Ljubuškom malo se zna i još manje piše. „Upućeniji“ znaju da je u Ljubuškom bila pravoslavna crkva koju su Hrvati porušili 1992, kao i da su ljubuški Srbi istrebljeni od Hrvata i Muslimana 1941. godine. Sve srpsko, od bebe u kolevci, do staraca od 95 godina, stradalo je u jamama oko Međugorja.  Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. juna 2017. godine. Sramota je koliko malo znamo o Srbima u Ljubuškom i zapadnoj Hercegovini uopšte, koja je istorijski donedavno bila srpska, ali su njeni stanovnici promenili prvo veru, a potom prihvatili hrvatsku narodnost. Srbi u Ljubuškom su 1895. godine činili

Mučenička smrt sveštenika Dušana Blagoja, paroha stolačkog

U noći 22/23 jun 1941. u jami Jagodnjači (Ržani do), sa svojim brojnim parohijanima, u 32 godini života, stradao je  paroh stolački Dušan Blagoje, rođeni Čapljinac.  Srbi su tada bili trećina stanovništva ovog grada i duhovna, kulturna i privredna elita o čemu svedoči ova fotografija hora stolačke crkve sa sveštenomučenikom Dušanom. Većina sa osoba sa fotografije je takođe mučenički postradala u Ržanom dolu, Vidovom polju, Bivoljem brdu, Jadovnu, Pagu, Jasenovcu i drugim gubilištima genocidne NDH. Danas je ovaj  grad, od koga zavisi kontrola  doline Neretve, srednjeg Jadrana  i istočne Hercegovine bez Srba i zaboravljen od svih kojima je bila dužnost da srpsko prisustvo ovde očuvaju. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj

Odvajanje djece od roditelja vidjeli smo i u NDH“

Poznati američki novinar Džeremi Skahil je politiku Donalda Trampa da odvaja djecu od roditelja migranata usporedio s praksom u zločinačkoj tvorevini NDH. Novinar je stanje sa migrantskom djecom uporedio s logorom za djecu koji su ustaše tokom Drugog svjetskog rata držali u Sisku. U epizodi podkasta nazvanoj “administracija mržnje”, Skahil na početku citira svjedočenje zaposlenika Crvenog krsta o tome šta je vidio u jednom logoru za djecu, na početku ne navodeći o kojem je logoru riječ. Skahil ističe da su vlasti to mesto opisivale kao “sklonište za djecu izbjeglice”, te navodi svjedočenje zaposlenog u Crvenom krstu. “Nedaleko od ambulante, iz druge barake mogao se čuti tužni plač djece. U njoj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.