arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Vojvoda Momčilo Đujić

Reč Vojvode Momčila Đujića o ekumenizmu i ujedinjenju sa papistima… (video)

4. jul 2019.

VOJVODA MOMČILO ĐUJIĆ tada još kao sveštenik, služio je liturgiju jedne nedelje, na kojoj su doneli malo zaklano dete. On je smireno završio bogosluženje, nakon toga opojao dete, a potom skinuo svoju mantiju i epitrahilj, opasao sebi pištolj i uzeo mitraljez u ruke. Mnogo godina kasnije u Kanadi 1990. godine pred tadašnjim vladikom, sveštenicima i narodom, na pitanje jednog novinara, šta bi on uradio da je na mestu srbskog patrijarha, ovaj hrabri srbski sin i sluga Božiji je odgovorio: „Ja nisam dostojan ni svešteničkog čina, a kamo li da budem patrijarh. Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez , jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod i decu

“NOVOSTI” OTKRIVAJU: Dva muzeja na Starom sajmištu

3. jul 2019.

Šta donose nova rešenja za Memorijal na Novom Beogradu? Stradanje Roma biće deo postavke „Prolaznog logora Zemun“ Memorijalni  kompleks na beogradskom Starom sajmištu sastojaće se iz dva muzeja: „Judenlager Semlin“ (Jevrejski logor Zemun) i „Anhalterlager Semlin“ (Prolazni logor Zemun). Ovo predviđa najnoviji Prednacrt zakona o Memorijalu „Staro sajmište“, koji je Vladina interresorna radna grupa predočila predstavnicima žrtava. Najnovija verzija ovog akta razlikuje se od prvobitne, koju je pre pet godina izradila Komisija Grada Beograda. Prema prvoj, memorijal je trebalo da se sastoji iz tri muzeja: Muzeja Holokausta, Muzeja srpskog stradanja i Muzeja Porajmosa (genocida nad Romima). Prema najnovijoj, međutim, muzej stradanja Roma bio bi u sklopu „Prolaznog logora Zemun“. Ceo

Srđane, Mlađane, Mrđane, radi kojeg i čijeg naroda ste ginuli?

2. jul 2019.

Da je mogla kako Kozara sve da nas proguta danas a iz svoje utrobe vrati svu onu poklanu čeljad, bila bih najsrećnija na svijetu. Nismo mi kao narod, srpski narod, zaslužili svoje svete Novomučenike. Piše: Sandra Blagić Organizovan je besplatan prevoz za sve one koji su željeli odati pomen mučenicima, nejači, ženama, djeci, starima, iznemoglima koji su te krvave 1942. godine poklani samo jer su bili pravoslavni. Horda ljudi izašla iz autobusa, prošla pored Časnog krsta, gdje je služen parastos, i krenula kamenim stepenicama ka spomeniku. Neki sa zastavama političkih partija, pojedini sa petokrakom na čelu, rijetki sa dostojnim znamenjem i pravim zanimanjem. Došla raja na izlet. Ma kakav parastos!?

Jevrejska opština Zagreb: ‘Spomenikom žrtvama Holokausta želi se prikriti istina o stradanjima u NDH’

19. jun 2019.

Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) zatražila je poništenje „sramotne“ odluke o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu jer smatraju da se time želi prikriti istina o stradanjima Jevreja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). U ŽOZ-u smatraju da se podizanjem spomenika žrtvama Holokausta želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) te da se značaj i težina zločina nad više desetaka hiljada njihovih članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvata šest miliona Jevreja pobijenih diljem svijeta. Napominju kako su sugerisali podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima te kako

Na proljeće premijera filma „Dara iz Jasenovca“

19. jun 2019.

Nakon osam decenija od strašnih zločina u Jasenovcu, najzad stiže projekat od nacionalnog značaja. Najavljena je premijera filma „Dara iz Jasenovca“, u režiji Predraga Gage Antonijevića. Film (Foto:Filmski centar Srbije) Na konferenciji za medije održanoj u Vladi Srbije, čuveni srpski reditelj Predrag Gaga Antonijević najavio je premijeru svog novog filma „Dara iz Jasenovca“ za proleće 2020. godine, kada će se navršiti i 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Prisutnim medijima obratili su se Majkl Barenbaum, američki ekspert za holokaust i stručni konsultant na filmu, Jelena Trivan, predsjednica UO Filmskog centra Srbije, Predrag Gaga Antonijević, reditelj filma, Nataša Drakulić, scenaristkinja filma, Biljana Čekić, koja igra glavnu ulogu djevojčice Dare i Marko

Kako su 1992. godine Prebilovčani po drugi put ubijeni

19. jun 2019.

27 godina od vandalskog i zločinačkog uništenja Hrama Sabora Srpskih svetitelja Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima i kostiju Srba ubijenih 1941, u njegovoj kripti Hrvatske snage: 156. brigada vojske Republike Hrvatske (područje Makarske i Vrgorca), 1. brigada HVO Čapljina, diverzanstke grupe Vukovi i Pilot, grupa HOS, 1. satnija 40. inžinjerijskog bataljona HV i nepoznat broj pripadnika drugih formacija i naoružanih i nenaoružanih civila su 8. juna 1992. godine ušle u nebranjene i napuštene Prebilovce. U selu su ostale samo 2 starice, od kojih je jedna ubijena (telo joj nije pronađeno), a druga zarobljena i odvedena na opljačkanom traktoru u Čapljinu gde je kasnije umrla. Stare kamene kuće i drugi objekti u

Prijebojska jama kod Korenice, mjesto stravičnog zločina nad Srbima

17. jun 2019.

Jama Golubnjača kod Prijeboja, kotar Korenica. Nazivaju je još i Prijebojska jama ili Volaševa jama. Ustaše su 26. jula 1941. godine doveli u žandarmerijsku stanicu u Bunić oko 80 Srba pohvatanih po okolnim selima i zaseocima. Tu su ih držali dva dana bez hrane, ali ih nisu maltretirali. Govorili su im da idu dva mjeseca na “rad” i da im neće dirati porodice. Vjerujući u to zarobljeni Srbi nisu ni pokušavali pobjeći. Iz Bunića su krenuli pješice za Korenicu 28. jula 1941. godine, uz pratnju desetak ustaša. Smješteni su u veliki magacin u Korenici koji je tom prilikom pretvoren u zatvor. Tu su zatekli koreničke Srbe koji su prethodno bili

DANAS OBILjEŽAVANjE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

17. jun 2019.

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

12. jun 2019.

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

1941. u Glini : istorijski izvori o rušenju glinske Bogorodič­ine crkve

11. jun 2019.

Drugi svjetski rat i splet istorijskih okolnosti doveli su do sloma Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ideološki i politički bila dio „Novog evropskog poretka“ pod dominacijom nacističke Njemačke. Nedugo zatim, ustaška država počinje s provođenjem politike uništenja nepoželjnih nacionalnih, vjerskih i „rasnih“ dijelova stanovništva, odnosno Srba, Židova i Roma (npr. donošenjem Zakonske odredbe za obranu naroda i države od 17. travnja 1941., kojom je ozakonjen teror i određene državne institucije koje će teror provoditi), a sve u cilju stvaranja „etnički čistog hrvatskog prostora“.2 Tako već u proljeće i ljeto 1941. Glina postaje poprište masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom,3 koji će traumatizirati ovaj banijski gradić

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

10. jun 2019.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

Održan 10. jubilarni Sabor Bilogoraca u Beogradu

9. jun 2019.

U organizaciji Zavičajnog udruženja Bilogora Beograd  u nedjelju, 2. juna u Belom Potoku  održan je Sabor Bilogoraca. Bio je to deseti po redu, jubilarni skup bivših žitelja Zapadne Slavonije, čiji je rodni kraj smješten u trouglu koji čine gradovi Virovitica, Bjelovar i Daruvar. Prvi ovakav skup održan je u Smederevskoj Palanci, 10. jula 2010. Ranko Radelić nam je rekao da ideja o potrebi da se bar jednom godišnje okupe sunarodnici i obnove sjećanja na oteti zavičaj, nastala je još 2008, kada se u Grockoj 15. marta sastala grupa od 13 inicijatora za osnivanje Zavičajnog udruženja Bilogora. – Pokrenuli smo široku aktivnost na evidentiranju kulturne baštine Bilogoraca, istraživanju njihove istorije, etnologije

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

U Dolima održan pomen pivskim mučenicima: Nacisti ubijali i djecu u kolijevkama

7. jun 2019.

Među mnogim mučenicima se najviše govori o dvije djevojke, Jagliki Adžić i Sofiji Kandić. Sa njima pominjemo i dvogodišnjeg dječaka Blagoja Vlasovića koji je bačen niz stijene kanjona rijeke Pive i ostao u krošnji bora Pomen Pivskim mučenicima Jutros se prolomilo crkveno zvono kroz Pivske Dolove, mjesto gdje i danas stradalna Piva svoju ranu samo molitvom vida. U samo jednom danu – 7. juna 1943. godine na današnji praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja u pohodu pripadnika zloglasne „Princ Eugen“ divizije, potpomognutih ustašama-muslimanima iz gatačkog sreza i okoline Pive u Dolima su ubijena 522 žitelja ovog sela, mahom nejači, staraca i žena, među kojima je bilo i 109 djece

Dobrila Kukolj

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

4. jun 2019.

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj. Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) – Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni. Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima. – Ne smije se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA