arrow up
martin-brod.jpg

Ekshumiran veći broj posmrtnih ostataka

U Donjim Reljićima u opštini Martin Brod ekshumiran je veći broj posmrtnih ostataka za koje se pretpostavlja da su stariji, odnosno da nisu žrtve iz proteklog rata, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.Posmrtni ostaci biće prevezeni u Identifikacijski centar u Banjaluci, gdje će biti urađena detaljna DNK analiza. Ekshumacijom rukovodi istražilac Tužilaštva BiH, koji po instrukcijama tužioca koordiniše rad policijskih, forenzičkih i drugih ovlaštenih lica koje vrše ekshumaciju. U procesu ekshumacije učestvuju predstavnici Instituta za nestala lica BiH, Operativne kancelarije Banjaluka i Bihać, predstavnici Međunarodne komisije za nestala lica /ICMP/, vještak patolog sudsko-medicinske struke, kao i policijski službenici MUP-a Unsko-sanskog kantona, koji vrše uviđaj i obezbjeđuju lokaciju. Tužilaštvo BiH, zajedno sa institucijama koje su uključene u proces traženja nestalih lica

spomen-ploca-subotica.jpg

Subotica: Imena ubica na spomeniku žrtvama

Subotica – Imala sam tek sedam godina, ali trenutak kad mađarski vojnici ubijaju mog oca Spasoja i sestru Bojanu za sva vremena bolno se urezao u moje sećanje. Možete, onda, samo da zamislite kako mi je bilo kad sam među imenima, kako se ovde kaže nevinih partizanskih žrtava iz 1944. i 1945, ugledala i Ištvana Lodrija, čoveka koji ih je, na moje oči, predao ubicama. Ovako, pokazujući Lodrijevo ime na jednoj od ploča iznad spomenika „Ptica slomljenih krila“, na Senćanskom groblju u Subotici, govori Anđelka Grubešić (78). Za razliku od spomen-ploče Aćifu Hadžiahmetović, čije otkrivanje je, ovih dana, zatalasalo celu Srbiju, ovaj spomenik je podignut još 1995, a Anđelka je

vujadinovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Жeljko Vujadinović

U okviru projekta “Kultura sjećanja i pamćenja” magistar Жeljko Vujadinović je 5. aprila održao predavanje na temu: “Rasno zakonodavstvo – politika i realizacija holokausta i genocida u NDH”. Učesnici su imali priliku da čuju osnovne elemente geneze rasnog zakonodavstva uopšte , sve do specifičnosti vezanih za Nezavisnu Državu Hrvatsku  oličenih u njenim masovnim i surovim zločinima. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović i Mr Mira Jovanović-Ratković Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Mira Jovanović – Ratković Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Ilija

klecka-jama.jpg

OSVEŠTAN ČASNI KRST I SLUЖEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE

OGULIN, 12. AVGUSTA /SRNA/ – Kod Klečke jame u blizini Ogulina danas je osveštan časni krst i služen parastos za 453 Srbina koje su na tom stratištu 1941. godine pobile ustaše na najmonstruoznije načine. Parastos su služili ogulinski paroh Milan Šimić i drežnički Miloš Orelj. “Nema te jame koja može progutati istinu”, poručio je paroh Orelj. Predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić rekao je Srni da  je danas na ovom mjestu, prvi put poslije 71 godinu, služen parastos. “Ovi ljudi pobijeni su samo zato što su bili Srbi pravoslaci. Spomen ploča koja je bila na ovom mjestu razbijena je u proteklom ratu i na tom mjestu izgraviran je ustaški simbol

sadilovac_parastos_2012_5.jpg

Policija kod Slunja gnjavila sudionike spomena na ustaške žrtve. Strogo nadzirana komemoracija

Meni se čini da je policija više štitila ustavni poredak nego sudionike, izjavio je Rade Kosanović, službeni predstavnik SNV-a Ovogodišnja, treća po redu, komemoracija za 483 civila srpske nacionalnosti, ubijenih prije 70 godina u Sadilovcu, održana u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi u subotu 28. jula, uzburkala je duhove čim je najavljena. Organizator, pravoslavna parohija iz Plaškog, obavijestila je pripadnike srpske zajednice da “dragovoljci i branitelji iz Slunja i Rakovice žele zabraniti taj skup” i da “poručuju da nikome ne garantiraju sigurnost”. Odmah je obaviješten vrh srpske zajednice i u dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova je odlučeno da se komemoracija ipak održi i da policija dade zaštitu sudionicima. Međutim, dogodilo se skoro

glamoc_obiljezavanje.jpg

GODIŠNJICA STRADANJA SRBA I JEVREJA

SANSKI MOST 2.AVGUSTA (SRNA)- Polaganjem vijenaca i parastosom danas je u Sanskom Mostu obilježena 71. godišnjica stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja ubijenih u ljeto 1941. godine.Liturgiju i parastos u pomen na stradale u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu i na groblju Šušnjaru služio je vladika Hrizostom uz sasluženje sveštenika eparhije bihaćko – petrovačke, a pomenu je prisustvovao izaslanik Jevrejske zajednice u BiH Dario Atijas iz Doboja. „Sa ovog mjesta šaljemo poruku mira i da se ovo nikad ne zaboravi i da naše sjećanje traje „ rekao je Atijas. I ove godine je sa Šušnjara upućen poziv vlastima u Sanskom Mostu i Unsko – sanskom kantonu da zaštite spomen kompleks na Šušnjaru

Srna

OTKRIVENO SPOMEN-OBILJEЖJE STRADALIMA NA ILINDAN 1941. GODINE

NOVI GRAD, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu kod Novog Grada danas je otkriveno spomen – obilježje za 33 civila stradala na Ilindan 1941. godine. Među stradalima je i 14 djece do sedam godina, od kojih dvoje tek rođenih te 1941. godine. Paroh Nenad Tomić, koji je osveštao spomen-obilježje i služio parastos, rekao je da su žrtve sve do eshumacije 2006. godine, “počivale u miru ali ne i u smiraju, jer nije bilo sahrane i opjela”. “Danas smo otišli i korak dalje i osveštali dostojno spomen-obilježje koje će služiti za sjećanje i opomenu, a ujedno je to i naša zahvalnost njima što su stajali na straži otadžbine”, dodao je Tomić.

gornji_grahovljani.jpg

Akcija Zavičajnog društva opustjelog sela kraj Pakraca, Petrovo u Grahovljanima

Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su nestali 1991. godine Na Petrovdan, 14. jula u Gornjim Grahovljanima, uz prisustvo 30 mještana, paroh pakrački Đorđe Teodorović održao je obred osvećenja krsta na ulazu u groblje, a obavljen je i pomen za sve sahranjene na tom groblju. Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su 1991. ostali kod svojih kuća i s punim povjerenjem dočekali Hrvatsku vojsku. – Od tada se njihov trag gubi i oni sevod e kao nestali, zbog čega je i za njih obavljen pomen te je ponovno iznesen

prijakovci.jpg

U Prijakovcima nakon 71 godinu pomen srpskim žrtvama

U mjestu Durale u Prijakovcima kod Banjaluke danas je prvi put, nakon 71 godine od stradanja, služen parastos za 36 srpskih žrtava koje su ustaše svirepo ubile 2. avgusta 1941. Bio je to jedan od prvih većih zločina na području Banjaluke u Drugom svjetskom ratu, o kojem se, sve do sada ćutalo. Veliki broj potomaka žrtava i mještana tri banjalučka sela – Prijakovaca, Dragočaja i Ramići prvi put su se organizovano prisjetili žrtava, na mjestu njihovog stradanja. Ubijeni su samo zato što su bili Srbi. Jedan od onih koji je ovaj događaj pokušao da otrgne od zaborava je i Ratko Šukalo, koji je u svojoj knjizi Prijakovci jedno poglavlje posvetio

ivanovica_jarak.jpg

PARASTOS ZA 380 UBIJENIH SRPSKIH CIVILA

KRNJAK, 29. JULA /SRNA/ – U Ivanović jarku kod Krnjaka danas je održana komemoracija kao znak sjećanja na 380 srpskih civila koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu.Komemoraciji je prisustvovalo četrdesetak 40 Srba, kao i potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Rade Kosanović i istoričar Đuro Zatezalo. Nakon parastosa nevinim civilnim žrtvama, Zatezalo je govorio o načinu na koji je organizovan pokolj srpskih civila, koje su ustaše ubacivale u kamione, obećavajući im da će sve biti u redu. U Ivanić jarku ustaše su 29. jula 1941. godine pobile 380 civila sa Banije i Korduna. Ovu likvidaciju, u kojoj su stradali ljudi iz Gline, Vrginmosta, Vojnića, Krnjaka i okolnih kordunaških mjesta, organizovao

Sadilovac_parastos_2012_16.jpg

POMEN ZA 463 SRBA POBIJENIH U SADILOVAČKOJ CRKVI

– U crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u kordunskom selu Sadilovac, u Hrvatskoj, danas je obilježena godišnjica stradanja 463 Srba koje su ustaše pobile i zapalile u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Parastosu je prisustvovalo tridesetak ljudi, a obilježavanje godišnjice organizovala je porodica Gvozdenović, potomci stradalih u sadilovačkoj crkvi. Pomen su služili i paroh riječki Mićo Kostić,paroh korenički Dalibor Tanasić, paroh plaščanski Goran Slavnić i iguman manistira Gomirje Mihajlo, a obilježavanju su, između ostalih, prisustvovali potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća /SNV/ Rade Kosanović, istoričar Đuro Zatezalo i predsjednik Udruženja građana “Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. “Gorak ukus danas ostavila je činjenica da su sve učesnike parastosa pri dolasku u crkvu legitimisali i

vukicevic-petrinja.jpg

Protiv salonskog, mlakog i deklarativnog antifašizma

21. jula, održan je parastos i komemoracija za 1.285 srpskih civila, žrtava ustaškog masakra u počinjenog krajem jula 1941. u Banskom Grabovcu. Tom prilikom obilježena i godišnjica oružanog ustanka, odnosno prve borbene akcije u Hrvatskoj koju su izveli Vasilj Gaćeša i 40 – ak partizana pod njegovom komandom, napavši ustaške snaga u tom selu. U Banskom Grabovcu zbio se prvi masovni okršaj ustaša s ustanicima u Hrvatskoj. Na osnovu direktiva sa savetovanja u šumi Abez na Kordunu, 42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše napali su noću sa 23/24. jula zgrade općine i željezničke stanice, a nakon što su savladali posadu i oduzeli preko 50 pušaka, povukli su se iz sela. Ustaše su zatim od 24.

parastos-petrinja.jpg

Parastos za 1.285 srpskih civila

U banijskom selu Banski Grabovac blizu Petrinje u subotu je održan parastos i komemoracija za 1.285 srpskih civila, žrtava ustaškog masakra u tom selu.Zločin je počinjen krajem jula 1941, a ujedno juče je obeležena i godišnjica oružanog ustanka u tom delu Hrvatske. Nakon parastosa koji je služio paroh glinski protojerej Slobodan Drakulić, položeni su venci, a prisutnima su se obratili predstavnici Srba, antifašista i lokalnih vlasti, kao i izaslanici državnih vlasti. Među prisutnima je bio i ambasador Srbije Stanimir Vukićević koji je položio venac. “Nedopustivo je da događaje kao što su masakr u Banskom Grabovcu, formiranje logora u Jadovnom ili skoru godišnjica ustanka u Srbu obeležavaju samo žrtve ili učesnici

Doboj

OBILJEЖEN DAN BORCA

DOBOJ, /SRNA/ – Delegacije Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata /NOR/, povodom 4. jula – Dana borca, položile su vijence i odale počast poginulim borcima i civilima u Drugom svjetskom ratu kod Spomen-kosturnice u gradskom parku “Heroja” u Doboju. U memorijalnom kompleksu gradskog parka “Heroja” nalazi se Spomen – kosturnica u čijoj se kripti nalaze posmrtni ostaci 186 poginulih boraca NOR-a, pet narodnih heroja i 111 ustanika koje je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i streljao. Obilježavanju Dana borca i polaganju vijenaca kod Spomen-kosturnice poginulim borcima NOR-a u prisustvovali su preživjeli borci i potomci poginulih boraca, delegacije organizacija i udruženja građana koji njeguju tradiciju narodnooslobodilačke i antifašističke borbe.

Dodik-na-Mrakovici.jpg

NAROD KOZARE POKAZAO NESALOMIVOST

MRAKOVICA, 3. JULA (SRNA)- Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Bitka na Kozari prije 70. godina pokazala nesalomivost naroda ovoga kraja u nastojanju da živi u slobodi i da je Srpska nastala kao zakašnjeli odraz srpskog nacionalnog opredjeljenja iz Drugog svjetskog rata. “Istorijske činjenice govore da su u partizanskoj Narodnooslobodičkoj vojsci najveći dio boraca su bili Srbi. Pripadnici drugih naroda tek kada su vidjeli kako će završiti Drugi svjetski rat i ušli su u partizanski pokret kada se znalo ko će pobijediti”, rekao je Dodik. On je naveo da to treba reći zbog onih koji sada pokušavaju falsifikovati istoriju i sebi bespravno pribaviti zasluge ili opredjeljenja njihovih

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.