arrow up

NAJPOTRESNIJI STIH SRPSKE ISTORIJE: Mlada Srpkinja u ustaškom logoru je svojom krvlju ispisala ove reči!

Ako se ne zaboravi, istina nikada ne umire. A dr Jovan Babić (81), lekar radiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, nikada nije zaboravio kako su februara 1947. godine, kada je bio sedmogodišnjak, u njegovu porodičnu kuću u Šidu banuli oficiri Ozne. Odveli su njegovog oca Dušana i odneli sav materijal koji je on, kao predsednik posleratne Komisije za ispitivanje zločina ustaša i nacista, do tada prikupio u sremskim selima, ali i u Jasenovcu. Dušanov dokazni materijal o žrtvama i zločincima oznaši su uništili u ime bratstva i jedinstva novoformirane Jugoslavije. Činilo se to uništenje nepovratnim, sve dok posle višedecenijskog traganja dr Babić nije pronašao treći primerak svedočenja preživelih

Dragoslav Bokan: MORAMO DA PRIZNAMO ZLOČINE…

Da, mi, Srbi, moramo konačno i zauvek DA PRIZNAMO ZLOČINE POČINJENE NAD NAMA, kako u Drugom svetskom ratu, tako i pre i posle toga – od hrvatsko-ustaške, šiptarsko-arnautske, muslimansko-bošnjačke, bugarske, nemačke, mađarske, italijanske, partizansko-komunističke ruke. Dakle, možemo da prihvatimo deo matrice drugosrbijanskih izroda, njima nasuprot – da zaista trebamo i moramo da ”priznamo zločine” o kojima sramno malo znamo i kao da nas i nešto nije previše briga. Da priznamo sebi sve te bezbrojne i jezive zločine (razmera GENOCIDA) počinjene nad nevinim srpskim civilima, a u paklenom cilju našeg isterivanja, preveravanja, obezboženja, rasrbljavanja i totalnog uništenja sa aktuelne i one istorijske mape. Tek ako sebi dopustimo da spoznamo ŠTA nam

SUSRET SA ISTORIJOM – HTELI BI DA OBRIŠU ZLOČINE USTAŠA: Šta se krije iza najnovijih poruka političara zvaničnog Zagreba

Prve decenije ovog stoleća, kojeg je Dobrica Ćosić nazvao “tuđi vek”, temelje se na mobilnoj telefoniji, internetu, kablovskim televizijama, direktnim prenosima, vestima koje nas bombarduju iz minuta u minut. Iz ove “globalne infosfere” kreću milioni, a verovatno i milijarde poruka svaki dan. U obilju informacija, krajnjem korisniku, prosečnom čoveku, ne preostaje ništa drugo do da ih prima u izvornom obliku i “pakuje u svoju podsvest”. Čuvena izjava još čuvenijeg naciste, Jozefa Gebelsa, da “hiljadu puta ponovljena laž postaje istina”, koja je dobila istorijsku potvrdu i pre nego što ju je izrekao, a pogotovo razvojem masovnih komunikacija, danas je dobila drugačije značenje: Hiljadu puta ponovljena poruka postaje “istina”. Valjda poneseni komunikološkim

Dragoslav Bokan: Ustaško-hrvatski koljački “BREND”

Ne može ustaško-hrvatski ljudožderski i rasističko-šovinistički genocid nad Srbima da se postavi u ma kakav ideološki kontekst, pa i onaj nacistički i fašistički.  Piše: Dragoslav Bokan Fašizam (kao i nacizam), naime, ima svoju ideologiju, svoja uverenja i strasti, grehe i preteranosti (posebno gledano današnjim merilima), ima hladnu mržnju i sistemski plan uništenja onih koje su odredili za svoje neprijatelje (Jevreje, komuniste, masone, homoseksualce, Rome, Slovene, duševne bolesnike…). Ovaj plan za ”konačno rešenje” je ostvarivan detaljno i nemilosrdno, bez preteranog uživljavanja, kao da njihove žrtve i nisu bili ljudi, već nešto pogrešno, zločinačko i kontaminirano. I za ovakve svoje zločine su izvršioci – ali i njihove porodice, rođaci, prijatelji i sugrađani

Preminuo primarijus doktor Milutin Vučkovac

U Banjaluci je u četvrtak u 87. godini preminuo primarijus doktor Milutin Vučkovac, senator Republike Srpske, potvrdila je za RTRS Dobrila Kukolj, predsjednica Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke, čiji je Vučkovac bio član. Kukoljeva je navela da je doktor Vučkovac bio veliki čovjek i dobročinitelj, poznata ličnost u gradu Banjaluka i šire. Podsjetila je da je Vučkovac 1942. godine zarobljen i sa porodicom odveden u logor Stara Gradiška, odakle je prebačen u logor Mlaka-Jablanac i na kraju u Jasenovac. Iz Jasenovca je, rastavljen od majke i sa ostalom djecom, odveden u logor Sisak, zatim prebačen u Zagreb a potom u Jastrebarsko. Kao sedmogodišnje dijete proživio je torture

Dimić: Za Stepinca pravoslavlje bilo najveće prokletstvo Evrope

Kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je 1940. bio spreman da prihvati svaku drugu državnu kombinaciju, samo ne život sa Srbima, a pravoslavlje označavao kao najveće prokletstvo Evrope, današnja hrvatska istoriografija uzdiže na nivo sveca i o njemu nekritički sudi, ističe akademik Ljubodrag Dimić. Stepinac Foto: RTRS Dimić, koji je bio član mješovite srpsko-hrvatske komisije o ulozi i djelu Stepinca, kaže da je zagrebački nadbiskup od prvog do posljednjeg dana učestvovao u “katoličkoj žetvi pravoslavne njive” u okviru NDH, za koju je tvrdio da je “stvorena Božijom milošću”. – Stepinac je formiran u okviru klerikalnih tradicija kojih se nije odricao do kraja života. Tolerancije tu nije bilo. Katolička država na

Pokrivalica: Lordan je već dobio pare

U Banjoj Luci je gotovo reprizirana scena kada Milan Bandić, dan nakon što je potpisao peticiju da srpsko pismo ne može biti korišteno u Vukovaru, dočekan od gomile novinara i sa ushićenjem. Da bi ih još dodatno ponizio “šalom”, kako mu se to nikad ne može desiti u Zagrebu kojem je gradonačelnik. Naravno, niko ga nije pitao da li ga je sramota i otkud mu obraz da nakon tako nečega dođe u Banju Luku, a pogotovo gradonačelnik-domaćin. Koji je, da ima nacionalnog i državničkog dostojanstva, nakon potpisa na takvu protivsrpsku peticiju trebao otkazati sastanak. Prije filma o Jasenovcu, da kažemo da je broj žrtava nebitan I danas je tako, mada

Ona spasavala, on ubijao: Bolan film o Austrijancima i nama

Veći deo srpske javnosti će sigurno biti iznenađen činjenicom da je najsvirepiji i najmasovniji zločin u Drugom svetskom ratu na prostoru okupirane Srbije počinjen od strane Vermahta bio u Dragincu, jednom malom mestu nedaleko od Loznice. Tu je broj žrtava veći nego u Kragujevcu, kaže za Nova.rs novinar Austrijske državne televizije ORF Zoran Dobrić, autor dokumentarnog filma “Dva lica rata“. Ovaj dokumentarni film o zločinima Vermahta u okupiranoj Srbiji i ustaškog režima u fašističkoj Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata, premijerno je prikazan 13. januara na austrijskom javnom servisu. POGLEDAJTE FILM Priču o dobru i zlu Dobrić je protkao kroz sudbinu dvoje Austrijanaca koji su bili aktivni na tlu bivše

Dijana Budisavljević

Reakcija na tekst u “Inzbruk informiše” povodom imenovanja vrtića Diane Budisavljević u Inzbruku

Šest godina nakon šo je usvojena odluka, u Inzbruku će konačno biti imenovan dečiji vrtić po Diani Budisavljević, Tirolki po devojačkom prezimenu Obekser, koja je tokom Drugog svetskog rata spasila preko 10.000 pretežno srpske dece od genocida. Lepa vest je i u tome što ovaj vrtić više neće nositi ime po nacističkom lekaru Burghardu Brajtneru. Zvaničnicima grada Inzbruka za ovu odluku pripada velika pohvala i poštovanje. No, ipak postoji jedna bolna tačka u celoj priči: U zvaničnom glasilu grada Inzbruka “Inzbruk informiše” se ne spominje poreklo spašene dece. Time se ovde propušta ključna stvar, jer su fašistički počinioci decu strpavali u logore smrti samo zbog njihove etničke pripadnosti. Zato smo

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE

SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE Zbornik radova Rade R. Lalović Darinka Ivanišević, Divna Vasić, Nataša Lalović, Vedrana Mijović – Pantelić, Božo Tepavčević, Duško Krsmanović, Darka Deretić, Sandra Pekić, Suzana R. Bunčić, Tanja D. Ančić, Milana Stupić, Vladimir Pantović, Momčilo Golijanin, Luka Cicmil Centar za kulturu i informisanje Foča SPKD „Prosvjeta” Foča 2018. PRIJE SVEGA Kada se 2017. godine, kao odgovor na potrebu školskog proučavanja književnih tekstova u funkciji njegovanja kulture sjećanja na nevino postradale srpske žrtve tokom dvadesetog vijeka, a posebno u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavio zbornik pjesama, odnosno poetska rukovet pod naslovom Pred sjenima srpskih mučenika otvorio se još jedan praktičan problem, a to je činjenica

Nikola Lunić: Nestajanje Srba u Hrvatskoj

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. Piše: Nikola Lunić U postocima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u postotnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija,

NEVIĐENA PERFIDNOST HRVATSKE: Vlada finansira organizacije koje dečji logor Jastrebarsko proglašavaju sirotištem, a partizane koji su ga oslobodili napadačima na nevinu decu

Logor Jastrebarsko bio je dečiji koncentracioni logor kraj Jastrebarskog, kojeg je jula 1942. organizovao ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske. Logor Jastrebarsko bio je jedan od nekoliko dečijih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Pored ovog logora za decu postojali su i dečiji logori u Sisku i Loborgradu. Logor za ubijanje i asimilaciju srpske djece Logor je osnovan 12. jula 1942. prema odluci poglavnika Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelića. U logoru je prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske bilo zatočeno 3.336 dece, uglavnom poreklom sa područja Kozare i Korduna. Prema istim podacima, u logoru je do kraja oktobra 1942. umrlo najmanje 449 dece. Prema podacima

Hrvati u školi uče o Diani Budisavljević

Film o spasavanju srpske dece od NDH uvršten u nastavni program u susednoj državi. Preporuka ministarstva da ga vide đaci od 13 do 18 godina. Film “Dnevnik Diane Budisavljević”, o hrabroj ženi koja je u vihoru rata spasavala srpsku decu, uključen je u nastavni program u Hrvatskoj i moći će ga videti učenici već naredne školske godine. Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske ocenilo je da film rediteljke Dane Budisavljević ima jasnu vaspitnu-obrazovnu ulogu i preporučilo nastavnicima da ga, u okviru projektnog dana, prikažu učenicima starim od 13 do 18 godina. Ovaj potresni igrano-dokumentarni film istinita je priča o državljanki austrijskog porekla udatoj za lekara pravoslavne veroispovesti u Zagrebu, koja je

Skupština RS odbacila sarajevsko prekrajanje istorije Drugog svetskog rata

Rezolucija o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta ne odgovara istorijskim činjenicama i kao takva ne može se primjenjivati u Republici Srpskoj. Narodna skupština Republike Srpske očekivano je odbacila „Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta“. Za usvajanje Zaključaka glasala su 52 poslanika od 53 prisutna, dok suzdržanih i protiv nije bilo. Evo punog teksta zaključaka: Narodna skupština Srpske odbacuje Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 8. sjednici održanoj 15.05, 19.05. i 20.05.2020. godine. Konstatujemo da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvajanjem Rezolucije pristupio sramnom prekrajanju istorijskih činjenica i pridružio se revizionističkim snagama, kojima je cilj uopštavanje

Branko Stanković: Dečje duše traže istinu!

Autor „Dubine zločina” o logorima u NDH i ustaškim zverstvima nad srpskim mališanima Kako se u „Kvadraturi kruga” često bavio decom, Branko Stanković je odlučio da, povodom 70 godina od zatvaranja dečjih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, osvetli najmračnije stranice iz istorije. Prelomni trenutak je bio susret sa Mirom Jovanović, istraživačem na Univerzitetu u Cirihu, koja se bavi zločinima na Balkanu. Bilo je to u martu, a već krajem septembra Stanković je počeo da montira tri emisije pod nazivom „Dubina zločina”, (subotom na RTS 1), u kojima je prikazao sve logore za decu koji su postojali u NDH – od Jastrebarskog, Siska, Metajne na Pagu, Loborgrada, Jasenovca, Stare Gradiške… Tu

NAJNOVIJE VIJESTI

SUZE SA NEBA

Kod svakog pominjanja Stoca i Vidova polja, sa suzama  izađu  pred oči

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.