
Čelebić – Gnijezdo i prokletstvo
Promocija knjige Čelebić – Gnijezdo i prokletstvo. Banja Luka, 18.05.2012.
Početna » Stratišta NDH » Livanjsko polje » Strana 17

Promocija knjige Čelebić – Gnijezdo i prokletstvo. Banja Luka, 18.05.2012.

Pozivamo sve zainteresovane da prisustvuju promociji knjige Čedomira Vujanovića, „Čelebić-gnijezdo i prokletstvo“ Vrijeme održavanja: 18.05.2012. godine u 19:00 časova Mjesto održavanja: Prostorije Svetosavske omladinske zajednice Banja Luka, Bana Milosavljevića 8 Izvor: lijevno.com Vezane vijesti: Promocija knjige “ČELEBIĆ gnijezdo i prokletstvo”

Pedeset godina nakon što su Srbi Livanjskog polja, pobijeni od strane hrvatskih ustaša potomci žrtava su eshumirali njihove kosti i pohranili u novoizgrađenu kriptu. Parastos livanjskim novomučenicima služio je njegova svetost Patrijarh srpski gospodin Pavle. Na komemorativnom skupu, potomcima i poštovaocima žrtava između ostalih su se obratili: – Biljana Plavšić – Matija Bećković, akademik SANU – Dr Jovan Rašković, predsjednik SDS-a – Stanko Cvijan, ministar za veze sa Srbima van Srbije – Velibor Ostojić, srpski ministar u Vladi BiH Pogledajte ovaj jedinstveni video zapis. Do sada najkompletniji prikaz o stradanju Srba Livanjskog polja 1941. godine, uradio je gospodin Budo Simonović sa svojom knjigom „Ognjena Marija Livanjska”.

Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Hrizostom apelovao je na sve livanjske Srbe, ma gdje bili, da pomognu završetak izgradnje Spomen-kapele u Livnu u kojoj su počivale mošti mučenika koje su pobile ustaše. “Treba da završimo Spomen kapelu kako to i dolikuje onima kojima ste je podigli, da oštećenja u kosturnici saniramo, da uznemirene i oskrnavljene mošti mučenika ponovo položimo u Spomen-kapelu i da je osveštamo”, poručio je vladika Hrizostom. On ističe da se radovi na Spomen-kapeli i rekonstrukciji kosturnice moraju dovršiti do Ognjene Marije iduće godine, odnosno do 11. avgusta, kada ćemo posebno na liturgijski način obilježiti 20-godišnjicu stradanja – pogroma nad Srbima Livna 1992.godine, saopšteno je Srni iz Eparhije bihaćko-petrovačke.

Odlazeći iz Livna 12. avgusta 1991. godine, dan poslije sahrane posmrtnih ostataka oko 1.600 Srba stradalih u ovom kraju u ustaškim pokoljima 1941. godine i promocije moje knjige „Ognjena Marija livanjska“, posvećene tim zločinima, nijesam ni slutio da će proći više od šesnaest godina dok se ponovo vratim u ovaj prokleti, okrvavljeni, opjevani i oplakani grad. Iako su noć uoči sahrane, u Livnu sijevnuli noževi ustaške mržnje ( na parkingu ispred hotela „Dinara“ su, doduše, isječene samo gume na petoro-šestoro vozila beogradske i novosadske registracije), i dalje sam naivno vjerovao da se zlo ne može ponoviti, da je to samo pojedinačni eksces, a ne znak vaskrslog, povampirenog ustaškog ludila i

Dragi Lijevljani, ma gde bili u dobru bili i neka vas blagoslov Božiji svuda prati Prije 20 godina (1991.) pokrenuli ste veliki i istorijski projekat – ekshumaciju žrtava ustaškog genocida 1941.godine, koji je obuhvatao vađenje posmrtnih ostataka mučenički postradalih Srba grada Lijevna i Opštine Lijevna iz jama, bezdana i masovnih grobnica u koje su ih nakon stravičnog mučenja hrvatsko-muslimanske ustaše bacile, odnosno zakopale. U sklopu tog projekta podignuta je, ali ne i dovršena, spomen kapela nevinopostradalim žrtvama sa kosturnicom. 11. avgusta 1991. godine blažene uspomene Patrijarh srpski Pavle sa mnogobrojnim vladikama, sveštenicima i đakonima nakon svete liturgije izvršio je opjelo nad moštima naših mučenika i oni biše sahranjeni u kosturnicu. Bio je to prvorazredni istorijski

Episkop ohridski Nikolaj u svom „Ohridskom prologu“ o svetoj mučenici Marini (u narodu poznatija kao Ognjena Marija) zapisao je 1928. godine pored ostalog i ovo: „Namesnik carski, Olimvrije, saznavši od Marine da je ona hrišćanka, poželi od nje najpre da mu bude žena. A kada Marina to odbi, on joj naredi da se pokloni idolima, našto sv. Marina odgovori: ‘Neću se pokloniti ni prineti žrtve bezdihanim i mrtvim idolima, koji niti sami sebe poznaju, niti pak znaju, da li ih mi čestvujemo ili beščestvujemo; ne dam njima one časti koja pripada samo Tvorcu mojemu.’ Tada je Olimvrije stavi na ljute muke pa je svu ranjenu i krvavu baci u tamnicu.

Dana 12.11.2011. godine, u Bosanskom Grahovu, služena je zaupokojena Sveta Liturgija i parastos, svim postradalim vojnicima i civilima opština Bosansko Grahovo i Livno koji su postradali u proteklom ali i u ostalim ratovima koji su se vodili na ovim terenima. Svetu Liturgiju, u hramu Svetih apostola Petra i Pavla služili su protojerej-stavrofor Жeljko Đurica paroh lijevljanski i protonamjesnik Aleksandar Reljić paroh grahovski. Prošle godine, po blagoslovu Njegovog Preosveštenstva Episkopa bihaćko-petrovačkog gospodina Hrizostoma, danom poginulih vojnika i civila opština Bosanko Grahovo i Livno određena je druga subota u mjesecu novembru. Takođe po blagoslovu našeg Vladike odlučeno je da se u porti hrama Svetih apostola Petra i Pavla u Bosanskom Grahovu podigne

U stravičnu jamu Ravni Dolac duboku 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su u jamu na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, a spaseni nakon šest nedjelja i tri dana. Još su žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu. Jedna od njih, Boja Radeta, rođena Lalić, živi u selu Guber kod Livna. Još je živa i Milica Maljković, rođena Bošković, koja živi u Surčinu, te Mara Jurić, rođena Lalić, koja živi u Banatskom Despotovcu. U crkvi u Rujanima samo jednom godišnje služi se liturgija jer nema Srba u tom mjestu.

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha! Draga braćo i sestre, danas služimo svetu Liturgiju u ovoj svetoj crkvi koju su naši preci posvetili prazniku Pokrova Presvete Bogorodice. Proslavljajući ovaj praznik sjećamo se događaja kada je 911. godine bila služba u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu: Među mnoštvom naroda, stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom. U toku službe on je vidio, iznad naroda, Presvetu Bogorodicu okruženu apostolima i svetiteljima, sa omoforom na rukama; kao da tom odjećom pokriva sav narod u crkvi. Ukazao je rukom svom učeniku na ovo viđenje i upitao ga: „vidiš li, brate, Caricu i gospođu nad svim, kako se moli za sav svet?” A
LIVNO, 15. OKTOBRA (SRNA) – U selu Rujani, između Livna i Grahova, danas je, povodom Pokrova presvete Bogorodice, služena liturgija i parastos srpskim mučenicima koji su stradali u jami Ravni Dolac u vrijeme Drugog svjetskog rata, izjavio je Srni protojerej-stavrofor Жeljko Đurica. “U stravičnoj jami Ravni Dolac dubokoj 55 metara iznad sela Rujana bačeno je 218 živih Srba, pretežno žena i djece, od kojih se četrnaestoro uspjelo spasiti. Bačeni su na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine, a spaseni na Usjekovanje glave Jovana Krstitelja, 11. septembra”, rekao je Đurica. On je istakao da su još žive tri žene koje su bile bačene u tu jamu, a jedna od njih, Boja

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima, Fotografija: Rajko Krčmar SRPSKA PRAVOSLAVNA EPARHIJA BIHAĆKO-PETROVAČKA PAROHIJA GUBINSKA Poziva sve blagočestive parohijane, da svojim prisustvom i učešćem uveličaju molitveno i liturgijsko slavlje, koje će se održati u subotu 15. oktobra 2011. godine s početkom u 10:00 časova, u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Rujanima. DOBRO NAM DOŠLI! S Božijim blagoslovom, paroh-administrator gubinski Protojerej -stavrofor Жeljko Đurica Izvor: www.lijevno.com U Rujanima više nema Srba U subotu 15. Oktobra 2011. godine, u 10.00 časova, povodom Pokrova presvete Bogorodice u selu Rujani između Livna i Grahova ispod Dinare, održaće se liturgija i parastos mučenicima Ognjene Marije Livanjske gdje su stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata Srbi

Ove 2011. godine, navršava se 70 godina od masovnog stradanja našeg Srbskog naroda. Stravičan genocid počeo je u proljeće 1941. godine i trajao je sve do 1945. godine. Mi, vjernici Srpske Pravoslavne Crkve, dužni smo da za sva vremena, čuvamo uspomenu i prinosimo molitve Bogu, za sve naše pravoslavne Srbe koji mučenički postradaše. IMENIK SRBSKIH ЖRTAVA PO MJESTIMA I GUBILIŠTIMA NAD KOJIMA JE ZLOČIN GENOCIDA POČINJEN U DRUGOM SVJETSKOM RATU U inoviranom spisku žrtava, data su uglavnom imena stradalih tokom proljeća i ljeta 1941. godine. Ustaše su ubijale i kasnije, tokom naredne tri godine i njihovo nemilosrđe je stizalo Srbe sa ovog područja i u drugim krajevima, pa se imena nekih od tih žrtava nalaze
Postoje trenuci u istoriji jednog naroda kada je neophodno postaviti jednostavno pitanje:
Hram Svetog Georgija u kojem je 1941. je na zverski način likvidirano
U tekstu pod istim naslovom, objavljenom na ovim stranicama pre osam dana,
Kada prećutiš zločin!? Kazna je nagrada, otac moj kao i tvoj, pod
Istinita priča o narodu koga nema, knjizi koja ne postoji, događaju koji
Opet suze sa prađedovskih izvora ličkih, pomešane žalosnice i radosnice. To su
Odmah posle kapitulacije Italije, Ivan Gošnjak i Vladimir Bakarić naredili su da
Za oteti zavičaj i izgubljene živote izbjeglica sa Korduna i iz Like
Nikada se nijedan Srbin ne može osećati dobro govoreći o zločinima u
Otkad je, pred Spasovdan, stigla vest da će u Srbiju, sa Svete
Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci,
Sveti surdulički mučenici su kanonizovani novomučenici Srpske pravoslavne crkve, stradali od bugarskog
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.