arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Delegacija Vlade Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Željkom Cvijanović položila je danas vijenac na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom 75 godina od Bitke na Kozari

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom 75 godina od Bitke na Kozari. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Vlade Srpske na čelu sa predsjednikom Željkom Cvijanović, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, ambasada Srbije i Rusije u BiH, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari. Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, te Misije OEBS-a u BiH. U okviru obilježavanja 75 godina

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ukazao je na značaj današnjeg okupljanja na Kozari jer i na ovaj način Republika Srpska čuva i njeguje sjećanje na ljude koji su se 1942. godine digli na ustanak

Srbi ne bi bili ubijani da je Srpska postojala u Drgugom svjetskom ratu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Srbi ne bi bili ubijani po Kozari, Jasenovcu i drugim logorima u BiH i Hrvatskoj da je Srpska postojala za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dodik je na obilježavanju 75 godina od Bitke na Kozari istakao da je Kozara sinonim antifašističke borbe, te da su njemački okupatori i ustaše htjeli da pobiju, protjeraju i pokrste Srbe, što je viđeno na mnogim područjima. On je naglasio da komunistički režim nije smatrao za shodno da adekvatno obilježi mjesta srpskog stradanja, kao i da je Sarajevo u bivšoj Jugoslaviji zapostavilo kozarački kraj poznat po partizanskoj borbi. Dodik je napomenuo da se juče u Jadovnu uvjerio

Nacionalni park „Kozara"

Danas obilježavanje 75 godina od Bitke na Kozari

Na Mrakovici će danas biti obilježeno 75 godina od Bitke na Kozari, kada je u periodu od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila. „Kozara i njena okolina bila je strateški veoma interesantno područje sa većinski srpskim stanovništvom koje je bilo jedna od ciljanih meta naših neprijatelja, kao i partizanski pokret koji je tu formiran“, rekao je Savanović na konferenciji za novinare u Banjaluci. On je naveo da je u Bici za Kozaru, koja je počela 10. juna i trajala do 15. jula 1942. godine, partizanski pokret imao značajnu ulogu u zaštiti srpskog stanovništva, iako je bio brojčano mnogo slabiji od neprijatelja. „Odnos snaga

Sjednica Pododbora o obilježavanju godišnjice Bitke na Kozari Foto: SRNA

Na Mrakovici 2. jula obilježavanje 75 godina od Bitke na Kozari

Veliki narodni zbor povodom obilježavanja 75 godina od Bitke na Kozari biće održan 2. jula na Mrakovici, najavljeno je danas u Prijedoru nakon sjednice Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja. Predsjednik Pododbora Velimir Dunjić rekao je da je herojska borba naroda Kozare tokom Drugog svjetskog rata poznata u svijetu i da će na Kozari i ove godine biti brojne domaće i strane delegacije. – Ono što je ustanovljeno ranijih godina u ovom tradicionalnom obilježavanju kozaračke epopeje jeste da su u organizaciju uključeni odbori Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, tako da se, osim zvaničnika Srpske, očekuje i obraćanje zvaničnika Srbije – najavio

Prijedor: Položeni vijenici na spomenik u Macurama Foto: SRNA

Obilježeno 75 godina od proboja obruča na Kozari

Delegacije grada Prijedora i gradskog odbora SUBNOR-a Prijedor položile su danas vijence na spomenik na Patriji kod Prijedora, mjestu gdje su prije 75 godina partizanski odredi izvršili proboj iz opkoljene Kozare u vrijeme velike neprijateljske ofanzive 1942. godine. Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković je prisutnima na tradicionalnom narodnom zboru rekao da ovim činom sjećanja i narodnog zborovanja današnje generacije izražavaju svoje poštovanje i odaju počast precima, borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ čija hrabrost, slobodarski duh i patriotizam i danas izazivaju divljenje. „Epopeja Kozare je poznata širom svijeta i davno je već postala legenda da je ovdje vođena borba golorukog naroda protiv moćne neprijateljske fašističke sile koja je sa tri obruča opkolila Kozaru“,

Foto: YouTube Screenshot

Lordan Zafranović: Pravio sam filmove za hrvatski narod i sebe lično

Poznati reditelj Lordan Zafranović izjavio je za „Večernje novosti“ da je u Beogradu dogovorio snimanje filma „Deca Kozare“. „U Beogradu sam pogodio vrlo dobar scenario ‘Deca Kozare’, po delu izvanrednog Arsena Diklića“, kaže poznati reditelj Lordan Zafranović. On, u istom intervjuu, kaže da danas imamo pesimističnu sliku sveta koja plaši svakog normalnog čoveka. „Ali sam ja i dalje optimista, jer kad bi odustao od takvog pogleda na sutra ne bi više živeo, mogao bi da odem zauvek. Ja se nadam da ćemo i ovo vreme nekako da preživimo, da ćemo napraviti nešto kvalitetno, što bi trebalo da nas prikazuje kao bića 21. veka, ne samo u idejama, nego i u

"Stazama revolucije": Kozara ne smije biti zaboravljena Foto: SRNA

„Stazama revolucije“: Kozara ne smije biti zaboravljena

Ne smiju biti zaboravljena stradanja na Kozari u Drugom svjetskom ratu da se u budućnosti ne bi ponovila, poručio je danas načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu opštine Gradiška Radomir Pjanić. On je u Gornjim Podgradcima kod Gradiške na manifestaciji „Stazama revolucije“, kojom se obilježava početak Kozaračke ofanzive, naveo da je ova opština podržala održavanje ovog skupa. „Manifestacija se održava na jedinstvenom mjestu, u zaseoku Jokino Brdo kod spomenika `Ranjena ptica`, posvećenog djeci Kozare koja su tokom Drugog svjetskog rata odvedena u logore“, naveo je Pjanić. Predsjednik Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj, koja je kao desetogodišnja djevojčica odvedena u logor Jasenovac, prisjetila se bolnih uspomena kada su, kako kaže,

U Beogradu u petak otvaranje izložbe Jadovno – Jasenovac – Kozara – Sajmište

Povodom obilježavanja Dana proboja zatočenika iz koncentracionog logora Jasenovac biće otvorena izložba Jadovno – Jasenovac – Kozara – Sajmište i predstavljena knjiga „U raljama genocida“ Tom prilikom govoriće: Prof. dr. Veljko Đurić Mišina, Sećanje na bekstvo iz Jasenovca Michael Ende, Jerusalem, Memorijalizacija velikih zločina Maja Kljaić Vejnović i Nikola D. Turajlić, autor knjige Petak 21. april 2017. u 18 časova Galerija „Progres“, Knez Mihailova 27 Vezane vijesti: O zločinima nad Srbima iz sela Strmen, Crkveni Bok i … Veljko Đurić Mišina: Nad Srbima je izvršen genocid … Đurić: U Jasenovcu ubijano metodama koje civilizacija ne pamti

Genocid ili holokaust?

Čini se da će Srbi o stradanju sopstvenih predaka učiti od predavača školovanih u inostranstvu, tj. Izraelu. Piše: Zorica Đoković Članak „Novosti“ od 7. aprila 2017. pod naslovom „U školama Srpske izučavaju zločine NDH” izazvao je različite reakcije. Dobrim dijelom su te reakcije pozitivne, što je pokazatelj da postoji potreba da se događanja koja su prethodila Drugom svjetskom ratu, kao i sam rat i poratni period, objasne na neidološki i nepristrasan način. Nakon više decenija komplikovane i „teške“ istorije, nametnute krivice i preuveličane odgovornosti, Srbima prija da čuju da se neko sjetio i njihovih nevinih žrtava o kojima, inače, jedva da ima pomena u udžbenicima istorije. Na prvi pogled, zamisao je dobra.

U Beču je, u okviru obilježavanja Dana kulture Republike Srpske u Austriji, promovisana knjiga "Draksenić 1941-1945. godine" Tanje Tuleković, direktora Javne ustanove "Spomen-područje Donja Gradina".

Knjiga „Draksenić 1941-1945. godine“ promovisana u Beču

U Beču je, u okviru obilježavanja Dana kulture Republike Srpske u Austriji, promovisana knjiga „Draksenić 1941-1945. godine“ Tanje Tuleković, direktora Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“. Tulekovićeva, koja je i viši kustos, u knjizi piše o jednom od najužasnijih ustaških zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu – ustaškom pokolju u crkvi u Drakseniću 1942. godine. Promociju, koja je održana sinoć u crkvi Svetog Save u Beču, organizovali su Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Austrije i Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“. Osim autora, na promociji su govorili Šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović i sekretar „Prosvjete“ iz Beča Svetlana Matić. Filipović je istakao da radove i djela

U okviru obilježavanja Dana kulture Republike Srpske u Austriji, u Beču će u subotu, 25. februara, biti promovisana knjiga "Draksenić 1941-1945. godine" Tanje Tuleković.

Promocija knjige „Draksenić 1941-1945.“ u Beču i Lincu

U okviru obilježavanja Dana kulture Republike Srpske u Austriji, u Beču će danas biti promovisana knjiga „Draksenić 1941-1945. godine“ Tanje Tuleković. Organizatori promocije, koja će biti održana u crkvi Svetog Save u Beču s početkom u 19.00 časova, su Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Austrije i Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“, a djelo govori o jednom od najužasnijih ustaških zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu, ustaškom pokolju u crkvi u Drakseniću 1942. godine. U nedjelju, 26. februara, u 12.00 časova knjiga „Draksenić 1941-1945. godine“ biće promovisana i u Lincu, u crkvenoj sali Hrama svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Promociju knjige i diskusije o temi „Genocid nad Srbima u

U Banjaluci promocija knjige „Zločin nad zločinima“

U četvrtak, 23. februara 2017. u 19.00 časova u Banskom Dvoru u Banjaluci održaće se promocija nove knjige Mire Lolić – Močević pod naslovom „Zločin nad zločinima“. U filmu Zločin nad zločinima, o logorima za djecu osnovanim u Nezavisnoj državi Hrvatskoj  svjedočila su djeca logoraši , i govorili akademik Vasilije Krestić i istoričar Jovan Mirković. Tragom tog filma i s kratkim osvrtom na dokumentarne zapise o stratištima srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, Mira Lolić Močević je pripremila knjigu pod naslovom: Svjedočim Zločin nad zločinima čiji je sastavni dio i DVD sa istoimenim filmom. Pored autora knjige na promociji će govoriti: Dobrila Kukolj, predsjednica Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke,

Staro_Sajmiste_001.jpg

To je stvar svih nas

Prisustvujemo li, ovih dana, još jednoj obmani namenjenoj srpskoj glavi tako naklonjenoj svetoj istini o jednakosti svake nevine žrtve? I ne samo jednakosti. Jer kad smo u grupi sa drugima mi stajemo na začelje, pa i kad smo najbrojniji ne stavljamo se na čelo. Nemam ni ja dilemu, svaka nevina žrtva je žrtva vredna pijeteta. Samo imam neki osećaj da srpske nevine žrtve daleko zaostaju u tom sveopštem izjednačavanju u svekolikom uvažavanju. Prirodno je razumeti patnju drugih, ali prirodno je, valjda, da te rane i suze tvoga roda najviše bole. Ili je to pogrešno uverenje. Pogledam iza sebe i oko sebe i šta vidim? Spomenik nad najvećim srpskim gradom pod

Draksenić

Krvavi januar u Slavoniji i u Drakseniću

Ustaše iz Podravske Slatine i drugih dijelova Slavonije ubile su 13. i 14. januara 1942. godine 200 srpskih muškaraca iz sela Kometnik i susjednog zaseoka Dobrić, nedaleko od Voćina. Ovaj pokolj predstavlja jedan od prvih masovnih zločina ustaša nad cjelokupnim stanovništvom nekog sela u Slavoniji, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941.“. U selu Kometnik ubijeno je oko 28 stanovnika, dok su ostali stanovnici deportovani van sela. Muškarci iz Kometnika i Dobrića, njih 174 iz prvog i 32 iz drugog sela, otjerani su u improvizovani zatvor u Voćinu, dok su žene sa djecom, spominje se brojka od 190, odvedene u Zdence, selo između Podravske Slatine i Našica, gdje su izolovane u privremenom

Knjiga „Oreoli i senke“

PROMOCIJA: Knjiga Radovana Pilipovića „Oreoli i senke“

U Beogradu će se u petak, 25. novembra 2016. u 19 časova u Kripti Hrama Svetog Save na Vračaru, održati promocija knjige „Oreoli i senke – rasprave iz istorije Srpske Pravoslavne Crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ autora Radovana Pilipovića. Knjiga kroz 22 rasprave na različite teme pokriva martirsku istoriju Srpske Pravoslavne Crkve u Drugom Svetskom Ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske, satelitske državne tvorevine Hitlerovog „Novog poretka“. Rasprave i studije se odnose na stradanje srpskog vernog naroda, zatim sveštenstva i episkopata, uspone i padove kulture sećanja kod Srba, kao i spontano razvijanje poštovanja prosijavših novomučenika u drugoj polovini XX veka. Neki radovi su bili objavljivani u crkvenoj i

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.