arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ustaše slave nad telima žrtava u Donjoj Gradini

Pokolj Srba u Kozarcu 1941. godine

Ustaške snage sa područja Prijedora su tokom ljetnih mjeseci 1941. godine, počinile strašne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom. Jedan takav monstruozan pokolj izvršen je na mjestu Zajednice kod Kozarca. Ustaše iz Kozarca su pohvatale brojne stanovnike iz 13 okolnih sela, te ih 31. jula i 1. i 2. avgusta poklali i sjekirama masakrirali. Riječ je o selima: Babići, Balte, Bistrica, Dera, Donji Garevci, Donji Orlovci, Gornji Garevci, Jaruge, Kamičani, Kozarac, Lamovita, Petrov Gaj, Trnopolje. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 12. septembra  2017. godine. Broj od 172 poklanih žrtava označenih na spomeniku ne odgovara stvarnom stanju stradalih stanovnika na Zajednicama. Računa se da je

ODRŽAN ISTORIJSKI ČAS NA PUHARINAMA

Na groblju žrtvama fašističkog terora Puharine juče je održan tradicionalni istorijski čas u znak sjećanja na oko 400 civila koje su ustaše ubile u noći između 21. i 22. oktobra 1942. godine nakon neuspjele ofanzive na Kozari. Delegacije Gradske uprave i gradske organizacije SUBNOR-a, te gradskih boračkih organizacija iz proteklog rata položile su vijence na spomen-kosturnicu i evocirale uspomene na te događaje. Predsjednik gradske organizacije SUBNOR-a Veljko Rodić istakao je da se na ovom lokalitetu poznatom kao Mujičića glavica nalazi partizansko groblje u kojem je sahranjeno 150 partizana poginulih tokom Drugog svjetskog rata sa ovog područja i 402 civilne žrtve pokolja iz oktobra 1942. godine. „Ustaše su se organizovale samoinicijativno

Slobostina.jpg

Sloboština, stratište 1368 Srba izbjeglih s Kozare, ali i onih iz tadašnjeg požeškog kotara

Sloboština je malo selo u opštini Brestovac u Požeštini za koje je šira hrvatska javnost čula tamo negdje 2004. godine kada je bivši proslavljeni boksač Željko Mavrović postao poljoprivrednik. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 16. marta  2016. godine. Kupio je ovdje imanje, proizvodio zdravu hranu, dobivao potpore za promicanje ekopoljoprivrede i rado o tome govorio pred kamerama. Reporteri su izvještavali o poslovnim uspjesima sportskog asa, hvaleći njegovo ratarsko umijeće, sposobnost privlačenja novca iz fondova Evropske unije i kredita poslovnih banaka. Desetljećima ranije to je mjesto bilo poznato kao stratište 1368 žena, djeca i staraca izbjeglih s Kozare, ali i onih iz tadašnjeg požeškog kotara. Ustaše su

Ustaše sprovode decu i žene sa Kozare © WIKIPEDIA/MUZEJ ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Ljeljak: Srbi sami ratovali na Kozari – ustaše spasavale djecu!?

Ustaška propaganda trese hrvatsku desnicu i jedan broj medija, pa je najnovije „otkriće“ istorijskih revizionista da su srpsku djecu sa Kozare „ubijali partizani i četnici, dok su ih ustaše i časne sestre spasavali“. Jedan od brojnih samozvanih „istraživača“ dešavanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ Roman Leljak, kojeg desni portali predstavljaju kao „slovenačkog publicistu i istraživača Udbinih arhiva“, tvrdi da je na hiljade srpske djece na Kozari stradalo zbog „partizanskog i četničkog ustanka“. Za njega su ustaše spasioci srpske djece, a „dom u Jastrebarskom“, u kojem su dovođene hiljade srpskih siročića mjesto gdje su oni „zbrinuti“ kod časnih sestara. Jedan od proustaških „istraživača“, tvrdi da su priče o mučenju i umiranju

Ustaše sprovode decu i žene sa Kozare © WIKIPEDIA/MUZEJ ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Masovni pokolj kozaračkih Srba, ustaše bacale djecu u bunare

Ustaše su na današnji dan prije 76 godina u selu Sloboština kod Slavonske Požege, izvršile Pokolj, ubile 1.165 kozaračkih Srba, među kojima je bilo i pedesetoro djece iz sela Trebovljani pod Kozarom, koja su udavljena u dubokim seoskim bunarima, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. avgusta. 2017. godine. Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona u kojima su se nalazili Srbi sa Kozare, istjerani iz svojih kuća. I u Grubišnom Polju, na stočnoj pijaci ograđenoj bodljikavom žicom, bila je zarobljena nejač sa Kozare. Iz koncentracionog logora smrti Jasenovac, kao ispomoć za likvidacije, došla je

Milorad Dodik

Dodik: Srpski narod bio žrtva naroda sa kojima je dijelio život

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas na Kozari da je srpski narod bio žrtva Hrvata i muslimana, naroda sa kojima je dijelio život na ovim prostorima. „Ja sam predstavnik srpskog naroda i kao takav nastaviću da se borim za istinu“, istakao je Dodik na Mrakovici, gdje se danas obilježava 76 godina od Bitke na Kozari. Dodik je naglasio da redovno dolazi na Kozaru jer je potomak slavnog stradalnog naroda, koji je kroz istoriju podnosio stradanje koje je organizovano da bi Srbi nestali. „Ovdje je bila istinska priča o ubijanju Srba od strane ustaša koje su činili muslimani i Hrvati“, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, muslimani su pretežno

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari.

Položeni vijenci na Kozari

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsjednika Srbije i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, delegacija Vlade Srpske na čelu sa potpredsjednikom Srebrenkom Golić, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari. Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? Foto: RTRS

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? (VIDEO)

Trećinu ubiti, trećinu protjerati, ostale pokatoličiti, to je bio plan nekadašnje NDH u Drugom svjetskom ratu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. aprila 2016. godine. O tome i danas govore preživjeli svjedoci. I zbog toga, kažu, u Prijedoru u to vrijeme nije bilo građana pravoslavne vjere. Jedni su ubijeni u pokolju krajem jula i početkom avgusta ’41. ili završili u Jasenovcu. Drugi protjerani u Srbiju, a preostali Srbi pokršteni u katoličku vjeru. Dokazi o pokatoličavanju Srba , tvrde svjedoci, mogu se naći u svakoj školi na prostoru bivše NDH, gdje su sačuvane matične knjige. O pokrštavanju pravoslavaca u Prijedoru svjedoči porodica Ostojić.

Scenario za film „Djeca Kozare” uzdrmao nacionalni konkurs

Re­ditelj Žarko Dragoje­vić napustio komisiju Film­skog cen­tra Sr­bije jer je pro­cenio da film Lordana Za­fra­novića neće dobiti sredstva. – Ne znam na osnovu čega je to rekao, jer je pro­je­kat ušao u naju­ži izbor, kaže Bo­ban Jevtić, direk­tor FCS-a Vest da je re­di­telj Žar­ko Dra­go­je­vić pod­neo ostav­ku na me­sto pred­sed­ni­ka kon­kurs­ne ko­mi­si­je Film­skog cen­tra Sr­bi­je (FCS), ko­ja od­lu­ču­je o fil­mo­vi­ma s na­ci­o­nal­nom te­ma­ti­kom – po­di­gla je pro­te­klih da­na pra­ši­nu u jav­no­sti.  Dra­go­je­vić je ovaj gest obra­zlo­žio lič­nom pro­ce­nom da film „Dje­ca Ko­za­re” re­di­te­lja Lor­da­na Za­fra­no­vi­ća ne­ma do­volj­nu po­dr­šku ko­mi­si­je. S dru­ge stra­ne, Bo­ban Jev­tić, di­rek­tor Film­skog cen­tra Sr­bi­je, ka­že za „Po­li­ti­ku” da je raz­go­va­rao s Dra­go­je­vi­ćem, ali da mu i

Kome su to zasmetala „Djeca Kozare“

Žarko Dragojević napustio komisiju Filmskog centra Srbije. Zafranovićev projekat je vanserijski, ali se favorizuju neki drugi Reditelj Žarko Dragojević, kako saznaju „Novosti“, dao je ostavku na mesto predsednika konkursne komisije Filmskog centra Srbije, koja odlučuje o izboru domaćih dugometražnih filmova s nacionalnom temom koji će dobiti finansijsku podršku države. I mada je Javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u ovoj kategoriji u završnici, a Komisija svoju odluku po zakonu mora da objavi do 6. juna, Dragojević se pre dva dana zvanično obratio Upravnom odboru FCS. U svom saopštenju kaže da se s mesta predsednika i člana Komisije povlači iz ličnih i profesionalnih razloga, ali i da to čini sa

Lordan Zafranović

Lordan Zafranović za „Novosti“: Kapitalizam nas pojeo, nismo bili spremni

Režiserz za naš list o glumi, projektima, filmovima: Globalizacija i politika nametnule su danas čoveku pravu samocenzuru. Čovečanstvo zaboravlja zverstva koje mu je učinio Drugi svetski rat. Fašizam i mržnja opet osvajaju Evropu Danas u svetu više nema konflikta, osim socijalnih i ratnih, nema ni ideologije koja bi zabranjivala stvari zbog kojih bi ljudi morali da osvajaju slobodu. Prividno, sve se može i sve je dopušteno, a zapravo, globalizacija, kapitalizam i politika nametnuli su čoveku samocenzuru, koja je strašnija od cenzure – toliko su ga osiromašili da ni o čemu ne može da razmišlja osim da egzistencijalno preživi. Izbagatelisani su sistemi vrednosti, nema autoriteta za koje bi se uhvatili, a

Lordan Zafranović

Filmom „Djeca Kozare“ podsjetiti na strahote Drugog svjetskog rata

Režiser Lordan Zafranović izrazio je nadu da će raditi film „Djeca Kozare“, jer ima duboku potrebu da ukaže na strahote Drugog svjetskog rata. „Krikom se obratiti ovoj sredini i čovječanstvu koje je zaboravilo šta je donio Drugi svjetski rat, kakvu mržnju je pobudio, kakve genocide počinio, kakva zvjerstva, a neka sila tog fašizma se ponovo javlja u Evropi“, rekao je Zafranović za „Blic“. On je naglasio da strahuje i strepi da bi ponovo neki mutni tipovi mogli da uspostave nove tragedije. „`Djeca Kozare` je jedan od najboljih scenarija koje sam imao u rukama. Arsen Diklić je napisao klasičan scenario koji bi se mogao prikazivati studentima kao primjer kako se pišu

Anđeli u paklu

Dušan Bursać: Anđeli u paklu

English Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za naslov moje objavljene knjige, „Hrvatski genocid nad Srbima 1941-1945”, neki rekli da je provokativan, a neke knjižare knjigu nisu ni pri­mile za stavljanje u izlog, bojeći se neželjenih posle­dica. To je još jedan dokaz koliko je u svest ljudi uko­renjeno „bratstvo i jedinstvo“ između Srba i Hrvata, pa vezivanje hrvatskog imena za genocid, ne samo da nije poželjno, već to može da bude i vrlo opasno. Budući da se radi o stradanju dece, moja žena Eva je predložila da ovoj knjizi dam naslov „Anđeli u pa­klu“.   Autor: Dušan Bursać Anđeli u paklu – sadržaj Uvod

Iza ove slike se krije tužna priča mlade i hrabre Srpkinje!

Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške. Ovo je podsećanje na jednu od mnogobrojnih hrabrih devojaka i žena koje su dale svoje živote braneći slobodu i svoj narod. Devojčica Lepa je završila zanatsku školu u Gradišci, gde je i živela do početka 1941. godine kada su je ustaški zlotvori odveli u obližnji zatvor. Iz njega ubrzo beži 23. decembra iste godine i stupa u partizane, želeći borbu protiv krvnika svog naroda. Kao borac Grbavačke čete Kozarskog odreda učestvovala je u proboju obruča na Kozari, jula 1942., a u avgustu 1942. godine je sa borcima Odreda

Partizani Kozare

Joco Marjanović: Sjećanje na ustanak u okolini Prijedora

Joco Marjanović, student iz Prijedora, koji je radio na organizaciji oružane borbe na području Dragotinje, prilikom polaska sa svojom grupom na zadatak, zadržao se u selu Crnoj Dolini kod Rajka Radetića, da bi sutradan krenuo u Gornju Dragotinju. Međutim, u toku noći, buknuo je ustanak. U svome sjećanju on je zapisao: „Te noći smo dugo razgovarali Rajko i ja, kombinujući kako ćemo bolje izvršiti zadatak… Probudila nas je pucnjava, galama, vika. Čula su se zvona, kleptala. Stravično, jezivo je bučalo… Ustajte, ljudi… Ustanak! Pitali smo se kakav ustanak? Dvorište je, međutim, bilo puno seljaka. Došli su po Rajka, jer je on djelovao u tom kraju. A kada smo se našli

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.