arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Stevan Kostić

VIDEO: Independent State of Croatia: Fear, Abyss, Silence

13. decembar 2017.

SERBIAN How did the Independent State of Croatia come to be, what was its character and who decided on life and death? Why was the Slana Camp on the island of Pag named “the hell in a rocky desert”, how were numerous karst pits on Mount Velebit used in the summer of 1941, why there were no children on Mount Kozara years after the Second World War, and whether the strongest impression is from the „mountain of dead in the plains of Slavonia“, the name some people gave to Jasenovac? These are the questions that a three-part documentary film of the Radio and Television of Serbia (RTS) “Independent State of

Burna istorija Korduna

14. oktobar 2017.

KARLOVAC – Tribina pod naslovom „Kordun u prošlosti – historijski osvrt“ održana je u organizaciji karlovačkog pododbora SKD-a „Prosvjeta“ i VSNM-a Karlovca. – Kordun je imao vrlo burnu i turbulentnu povijest, prošao je od Scile do Haridbe. Ovo danas je historijski osvrt, a postoje i mnogi drugi kao kulturološki, sociološki, antropološki, politički, antifašistički i drugi. Bilo bi dobro da u jednoj knjizi možemo naći sve aspekte naše kulture, ali nažalost to nemamo jer nismo uspjeli izdati monografiju Korduna – kazao je u uvodu Dragan Grubješić, voditelj historijsko-književne sekcije karlovačkog pododbora. Gost tribine bio je i historičar i književnik Mile Dakić. – Nemoguće je govoriti o Kordunu izvan konteksta Vojne Krajine, iako

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

3. avgust 2017.

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Ustaše slave iznad leševa

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

29. jul 2017.

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

Pobijena srpska djeca

USTASHA SLAIN SERBS IN MASVINA ON THIS DAY IN 1942

21. jul 2017.

Ćirilica The Jadovno 1941 Association reminds that the Ustashas slain more than 420 Serb civilians while fleeing in Masvina forest or in their homes in Kordun, on this day in 1942. „Who came up with `mrtvo kolo /Dead Kolo/` in Masvina, above Rakovica, Slunj, when on July 21, 1942, the Ustasha slain more than 420 Serb civilians while fleeing their homes or in their own houses; and slaughtered 10 girls and 10 boys aged between five to seven years, then stripped them naked, placed the girls on the back in a circle, tied their hands, spread their legs and placed naked slaughtered boys on them,“ asks with pain and disbelief,

Bojana Vučić: TIŠINA

13. jun 2017.

  TIŠINA Odlaze tiho veliki ljudi Bez čudo buke, bez čudo suza S bolom što časne stiska im grudi Ubi ih vreme, ubi ih tuga…… Graničar cijelog svoga života I otac i đed i prađed im bio Branio tuđe, braneći sebe A nikada svoje gnijezdo svio… Majke sinove rađaše svoje Da pustu gmaj’nu krče i brane Da nađu parče neba koje…. Da im sloboda odnekud svane… Graničar cijelog svoga života Između ljudi, između zvijeri I taman kad je gmajina rodna Opet se pakuj, opet se seli….. Opet uprtak na rame stavi Sa gmaj’ne rodne neka se krene Graničara od sablje rastavi Nek u tišini umre i svene….. Odlaze tiho veliki

Spomenik na Kordunu

Željko Svitlica: 300

31. maj 2017.

Jedan od najpoznatijih spomenika NOB-a nalazi se na Petrovoj gori u Kordunu. Djelo je poznatog vajara Vojina Bakića, a u posljednjem ratu doživio je sudbinu mnogih građevina i spomen obilježja iste vrste – uništila ga je vojska Hrvatske. Spomenik na vrhu Petrovcu je podignut u čast ustanka naroda Banije i Korduna i jednog događaja koji bi zaslužio naslov holivudskog spektaktla, ali kako su se kod nas antičke i epske bitke događale “svako malo“, zatrpan je u šumama Petrove gore i zaboravljen kao i mnogi slični. Stezanje obruča naoružanih ustaša i domobrana oko narodnog zbjega na Petrovoj gori prouzrokovalo je jedan očajnički pokušaj – jedan skok u ambis, jedno “neka bude

Dr Đuro Zatezalo

Proširena kronika genocida

28. maj 2017.

Vojnić – „Radio sam svoj seljački i kovački posao“; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun, Banija, Gorski Kotar i Lika; drugo prošireno izdanje, u ediciji Eparhije Gornjokarlovačke i udruženja Jasenovac – Donja Gradina iz Banja Luke, svoju hrvatsku i prvu promociju imalo je u petak, 12. maja, u Vojniću, večer uoči obilježavanja 75. godišnjice proboja neprijateljskog, ustaškog obruča 1942. godine na legendarnoj Petrovoj gori.  Većeg i boljeg događaja i najave najveće kordunaške epopeje i proboja obruča na Biljegu, koji se uvijek održava kod spomenika na Petrovcu, i nije moglo biti. Mala dvorana u Domu kulture u Vojniću bila je pretijesna da primi sve zainteresirane za prezentaciju ovog, najnovijeg historijskog djela

Radio sam svoj seljački i kovački posao

12. maj 2017.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Selo Vojišnica, primjer stradanja Korduna

12. maj 2017.

Kordun, selo Vojišnica kraj Vojnića. Ustaše su 14. maja 1942. godine, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić, poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina (1.) Selo Vojišnica, koje se neposredno nastavlja na Vojnić u pravcu Vrgimosta posebno je teško stradalo u Drugom Svjetskom ratu. Od ukupno 650 stanovnika selo je imalo 343 civilne žrtve. Kad se tome pridodaju borci i umrli od direktnih posljedica ratnih stradanja, nestalo je praktično 2/3 sela. Mnogo seljana je stradalo 14.maja 1942. godine, kada je probijen obruč na Petrovoj gori. Ustaške snage u povlačenju činile su mnoge zločine

Čiko, mogu li s tobom

11. maj 2017.

Slučaj Dare Sekulić Jedne sam subote u antikvarijatu Srce lubenice, na Opatovini, pedesetak koraka od tržnice na Dolcu, na polici među debelim pjesničkim antologijama pronašao pjesničku zbirku Dare Sekulić Grlom u jagode. Knjižica od pedeset i pet stranica, jedva veća od dlana, bez teksta na hrbatu, slučajno se tu našla kao zaostatak nečije rasturene kućne biblioteke. Ili je to netko umro, ili se rastavio od žene. Naslovi sarajevskih izdavača, pogotovu ako su domaćih pisaca, rijetki su po zagrebačkim antikvarijatima. Mnogo je više beogradskih ili novosadskih knjiga, življe su bile ovdašnje veze s tim gradovima. Sarajevo je bilo daleko i zatureno, zatvoreno u sebe sama i u svoju književnost. Tako je

Gudovac

Majski pokolji Srba na Petrovoj gori

10. maj 2017.

Ustaše i domobrani su u jarku „Metaljka“, na Petrovoj gori, od 9. do 14. maja 1942. godine, zaklali 57 žena i djece. Jarak „Metaljka“ samo je jedno od mnogobrojnih stratišta na Petrovoj gori, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941.“. U svojoj knjizi „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ Đuro Zatezalo navodi svjedočanstva o ovim zločinima. Svjedočanstvo Đure Studena o masakriranju srpskih izbjeglica u Petrovoj gori u maju 1942. godine Zatezalo je zapisao 21. aprila 1961. godine. Tada je Studen imao 32 godine i trpio je teške bolove od zadobijenih rana ustaškim nožem. „Svezane su nas ustaše povele preko luke Kalovi. Mislio sam, pa vode nas u Vojnić. Ali nas okrenuše

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija „Stradanje SPC u NDH“

21. mart 2017.

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija „Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH“, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige „Zločini nad Srbima u NDH“ i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. „Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće“, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja „Jasenovac“. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

U Banjaluci promocija knjige – Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

20. mart 2017.

U Banjaluci, 21. marta 2017.  održaće se promocija knjige istoričara Jovana Mirkovića „Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – fotomonografija“, objavljene u izdanju IP „Svet knjige“ iz Beograda (Suffering of the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia – photomonography). Promocija će biti održana u 19,00 časova u Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bana Lazarevića 1. O knjizi će govoriti dr Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere RS, dr Dragan Šućur, pravoslavni vojni sveštenik, Stevo Ćosović, urednik i direktor IK „Svet knjige“ i autor. U knji­zi su prezentovani is­crp­ni po­da­ci o stra­da­nju srp­skih cr­ka­va, sve­šten­stva i srp­skog naro­da u Ne­za­vi­snoj Dr­ža­vi Hr­vat­skoj, od 1941. do 1945.

Promocija knjige Nikole Kopca “(H)istorija osušene zbilje“ u Karlovcu

24. novembar 2016.

Promocija knjige u Karlovcu, u petak 25. novembra 2016. u 18 časova u prostorijama SKD Prosvjeta, Ambroza Vranicanija 6. U izdanju Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, objavljena je knjiga „(H)istorija osušene zbilje“ autora Nikole Kobca, koja govori o ponavljanju paklenog progona i pogroma u osmišljenom programu smrti namijenjenog Srbima iz Hrvatske. U knjizi je opisana nova forma tragedije krajiških Srba, kao nasljedna sudbina prošlih vremena. Tematsko srce knjige je novo iskušenje Srba iz Hrvatske u staroj strategiji „noža i križa“.  U centru „priče“ je Kopčevo rodno selo Trepča, „raslo, stasalo i ubijeno na pragu Zagreba“. „Nikola Kobac je okovan krajem koga više nema. Iako živi posvuda i svagdje može saviti gnijezdo

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA