Izjednačavanje Jasenovca sa Vukovarom ili Srebrenicom, kako je to uradila hrvatska premijerka Jadranka Kosor, jeste ponižavanje žrtava i opasna uvreda Srba i to je jadan pokušaj HDZ-a i zvaničnog Zagreba da obesmisle presudu Haškog suda da je „Oluja“ zločinački poduhvat, smatraju srpski zvaničnici. Šef Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina RS Staša Košarac upozorio je da je to „opasna izjava zbog koje bismo mogli imati grdne probleme u budućnosti“. „Političari iz regiona moraju da daju izjave u prilog politike pomirenja. U taj kontekst zasigurno ne spadaju riječi Kosorove“, rekao je Košarac za „Pres“. On je dodao da je poređenje koje je Kosorova načinila proizvod političke situacije u kojoj se hrvatska premijerka našla poslije haške presude hrvatski generalima, dodajući da

Bezobrazluk – Premijerka Hrvatske izjednačila Jasenovac s Vukovarom i Srebrenicom. Istoričari i političari u RS tvrde da je poruka Kosorove bezobrazluk i da HDZ i zvanični Zagreb žele da obesmisle presudu Haškog tribunala da je „Oluja“ zločinački poduhvat. Izjednačavanje Jasenovaca s Vukovarom i Srebrenicom, kako je to uradila premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, jeste ponižavanje žrtava i opasna uvreda Srba! To je jadan pokušaj HDZ-a i zvaničnog Zagreba da obesmisle presudu Haškog tribunala da je „Oluja“ zločinački poduhvat, ali i da se umanji gnev javnosti zbog kazni generalima Gotovini i Markaču! Ne zna šta priča… Jadranka Kosor, premijerka Hrvatske Sagovornici Pressa RS iz političkog i javnog života Srpske smatraju da se radi o potpuno

U nedjelju, 17. aprila 2011. povodom 66. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac održat će se komemoracija žrtvama tog logora. Srpsko narodno vijeće i Vijeće Srba grada Zagreba organiziraju besplatan odlazak autobusom na komemoraciju Polazak iz Zagreba predviđen je u nedjelju, 17. aprila u 9.00 sati s južnog (glavnog) ulaza na Velesajam. Povratak je nakon završetka komemoracije, a vjerojatan polazak iz Jasenovca je u 14.00 sati. Zbog ograničenog broja mjesta, za odlazak se trebate obavezno prijaviti u Vijeće, na tel. 01/48 86 366. Izvor: SNV    

Povjesničar Ivo Goldstein, profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nedavno održana komemoracija žrtvama najvećeg ustaškog logora Jasenovac, ali i prvi naučni okrugli stol na temu Bleiburga i Križnog puta bile su prilike za razgovor s profesorom Ivom Goldsteinom, koji godinama proučava i jednu i drugu stranu naše novije historije. U čemu je razlika između Jasenovca i Bleiburga, zašto se govori o Jasenovcu, a ne i o Jadovnu, tko pravi razliku između srpskih i židovskih žrtava i hoće li s vremenom biti suradnje historičara i objektivnijeg sagledavanja zbivanja iz Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, dio je pitanja na koja je naš sugovornik, na temelju proučavanja dokumentarne građe, iznio svoje spoznaje i stavove.

„Misa zadušnica“, koja je služena u Zagrebu za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, svjedoči o tome da se NDH u današnjoj Hrvatskoj i u hrvatskom korpusu u BiH, odnosno na cijelom prostoru bivše NDH, ne pokušava samo rehabilitovati, nego je sve više prisutna u javnom životu, smatra predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Dušan Bastašić.„Vijest da je u Zagrebu služena misa za Pavelića i za njegovog koljača Juru Francetića ne čudi mnogo. To je samo stvar kontinuiteta. Od 1991. godine u neoustaškoj državi Hrvatskoj, koja se prozvala `neovisna` samo zato što je riječ `nezavisna`, po njima, srpska, dobili smo kunu kao platežno sredstvo koja je postojala

POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANjA NA HOLOKAUST, 27. JANUAR 2011. Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944. Mnogo bi htio da kažem, ali ne znam što bi ti kazao. Tuga i očaj, i ne vjerujem da ćemo uopšte izvući žive glave odavde, tako da se čudim šta nas drži u životu. Jedino što znam da imam tebe i djecu kod kuće. Sve su moje misli i želje usmjerene ka Vama i donekle sam sretan samo kada sam u mislima sa Vama, kada se igram sa dragom dječicom i osjećam tvoju blizinu kraj sebe. Sav sam izgubljen, ni sam ne znam šta pišem. Znam da bi trebao pisati o sebi, ali to bi bili

Uvodna recenzija za knjigu „Jasenovac“, autora Srboljuba Živanovića Dokle će Srbi da pominju Kosovsku bitku i Ćele-kulu, da se bave đačkim taocima Kragujevca i, naravno, Jasenovcem (Srbocidom)? Da li su zaista one, još neizbrojane stotine hiljada pravoslavnih Srba i desetine hiljada Jevreja, Sinti i Roma, žrtava ubilačke orgije hrvatskih klero-ustaša i njihovih gorljivih bosansko-muslimanskih pomagača 1941-1945 još uvek dovoljan razlog da se tanušni plamičak jasenovačke sveće održava i brani od zlomoćnih vetrova? Da li je možda natpis iznad ulaza u nekadašnji nacistički koncentracioni logor smrti Dahau „Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi“ dovoljan razlog da se održava i produbljuje sećanje na sistem koncentracionih logora