arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kalendar genocida NDH nad Srbima u Hercegovini: ZLOČIN U SURDUPU (MORINE)

Himzija Bauk iz Ravni,komandir žandamerijske stanice u Fojnici, kod Grcka,  zatražio je i dobio od ustaških vlasti  odobrenje da odabere deset najuglednijih Srba, zatočenika u gatačkom zatvoru da ih pogubi kako on želi. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. juna 2017. godine. Noću 22.juna1941. ubacio je u kamion Muma Hasanbegovića 10 odabranih Srba, vezao ih lancima i konopcima i povezao prema  Nevesinju. Na raskrsnici puteva  kamion je skrenuo u pravcu Morina. Između sela Plužina i klisure Surdup kod mjesta Česma (Mala Čatrnja) izveli su ih iz kamiona i stavili na najstrašnije muke a zatim im glave smrskali maljevima i čekićima.” Tako su

Spomenik u Rankovcima

Kalendar genocida NDH u Hercegovini, 3. jun: Napad ustaša na selo Donji Drežanj i zločin u Rankovcima

Zločinačka ordija Franje Sudara je 3. juna namjeravala da u Donjem Drežnju ponovi masakar nad Srbima kakav je prethodnog dana izvršila u Udrežnju. Ali, vijest o pokolju u Udrežnju se već bila raširila jer su koljači to bučno proslavili u nevesinjskom hotelu i kafanama najavljujući novi pokolj u Donjem Drežnju. U mještanima ovog sela proradila je ustanička krv predaka iz starih nevesinjskih buna. Pravilno su procjenili da bez otpora  Srbima nema opstanka u NDH. Dočekali su ustaša paljbom iz 40 pušaka. Otpor su predvodili solunski dobrovoljac i nosilac Karađorđeve zvijezde Tomo Ivković i podoficir Obren Ivković. Prethodno, nejač, stoku i stvari koje su mogli ponjeti skolinili su u brdo. Dočekane kuršumima,

Danas 76 godina od ustaškog pokolja Srba u selu Korita

U noći između 4. i 5. juna 1941. godine ustaše su u selu Korita, opština Bileća, mučki ubile više od 130 Srba – mještana ovog i okolnih sela, i bacile ih u Korićku jamu. Kosti korićkih mučenika izvađene su 1953. godine kada je, na osnovu 180 pronađenih lobanja, ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva tog strašnog zločina bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađa četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji je jedini pružao otpor zlikovcima nad jamom. Među stradalima najviše je bilo članova porodica Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović i Radan. Zločinci su

Korićka jama

Navršava se 76 godina od ustaškog pokolja Srba u selu Korita

U noći između 3. i 4. juna 1941. godine ustaše su u selu Korita, opština Bileća, ubile više od 130 Srba, mještana ovog i okolnih sela, i bacile ih u Korićku jamu. Kosti korićkih mučenika izvađene su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Najstarija žrtva te strašne noći bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio četrnaestogodišnji dječak Kosta Glušac, koji je jedini pružao otpor zlikovcima nad jamom, podsjećaju iz Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“. Među stradalnima najviše je bilo članova porodica Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović,

CRNA LEGIJA

76 godina od nepriznatog genocida nad Srbima u NDH: Kalendar zločina u Hercegovini

Hrvatsko nasilje i zločini nad Srbima u aprilskom 1941 u pojedinim mjestima Hercegovine prekinuti su dolaskom italijanskog okupatora. Po Rimskim ugovorima zaključenim sa NDH 18.maja 1941. Italija je preuzela obavezu da povuče svoje snage iz II okupacione zone do kraja maja iste godine i da svu u toj zoni vlast preda Hrvatima. Do povlačenja Italijana život za Srbe u ovom području bio je snošljiv. Hrvatska država nije gubila vrijeme u pripremi genocida pa je po planu, organizovano krenula u njegovo izvršenje u Trebinju, Mostaru i Nevesinju. Kako je „svaki početak težak“ i da  krvožedne mase ipak neko treba uvede u samo ubijanje njihovih nedužnih komšija, u ova mjesta je upućena

76 godina od zločina genocida NDH nad Srbima u Hercegovini 2. juna 1941.

Nevesinjski srez Pokolj u selu Udrežnje U svanuće u srpsko selo Udrežnje (oko 8 km putem južno od Nevesinja ) upalo je oko 60 većinom domaćih  i nešto  pridošlih zapadno hercegovačkih ustaša. Pošli su prema seoskim kućama i ispred  njih  redom ubijali domaćine i druge odrasle muškarce koje su zatekli.  Toga jutra, za kratko vrijeme ubili su 27 nedužnih ljudi, a dvije žene ranili.  Pri ulasku u selo  zločinci su ušli prvo u kuću  Peka  Kljakića i digli iz kreveta njegova dva sina Veljka od 16 i Miloša od 19 godina.  Ubili su ih na vratima seoske  crkve, a Miloša su dodatno proboli nožem.  Potom su provalili u crkvu ,

Vladika Grigorije

Ispovijest vladike Grigorija: Promocija Lagunine hit-knjige “Preko praga” u kripti Hrama Svetog Save (FOTO)

Na praznik Svetog Vukašina Jasenovačkog u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru održana je promocija Lagunine hit-knjige “Preko praga” čiji je autor preosvešteni vladika Grigorije. U najreprezentativnijem prostoru srpske prestonice, ponosnom simbolu pravoslavlja, okupilo se oko 400 poštovalaca lika i djela preosveštenog vladike Grigorija da bi prodiskutovali o knjizi čije je prvo izdanje odavno razgrabljeno. – Vladiku Grigorija smo kao autora dočekali raširenih ruku i doživjeli da prije beogradske promocije štampamo drugo izdanje, koje je danas pred vama – rekao je zadovoljni vlasnik izdavačke kuće “Laguna” Dejan Papić. Veoma nadahnut osvrt na vladikin književni rad dala je magistar književnosti Danijela Jelić. – Opisujući sudbine malih ljudi autor se trudio da u

Komemoracija na Radimlji: Pomen ustašama pored nekropole srpske loze Miloradovića

Na Radimlji kod  Stoca,  20.maja ove godine,pored grobova čuvene srpske zadužbinarske loze Miloradovića, održana je „svečana komemoracija za sve hrvatske branitelje, katolike poginule ili nestale u Drugom svijetkom ratu i poraću“. To se u suštini odnosi na ustaše (jer u Hercegovini je malo ko bio domobran). Tim povodom misu je služio dr don Božo Goluža. Poslije intoniranja hrvatske himne „Lijepa naša“, načelnici  zapadnohercegovačkih opština su položili vijence kod spomenika „Blajburškim žrtvama“. Službeni sajt opštine Čapljina izvještava da je delegacija na čelu  sa načelnikom te opštine dr Smiljanom Vidićem  položila vijenac i svijeću. Hrvatske vlasti su  spomenik „Blajburškim žrtvama“ podigle 2005. godine upravo pored najčuvenije nekropole stećaka, koja je i porodično

Dušan J. Bastašić

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

U Parohijskom domu Srpske pravoslavne crkve u Oslu otvorena je izložba "Prebilovci" posvećena stradanju mještana ovog hercegovačkog sela, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile 820 Srba.

U Oslu otvorena izložba o stradanju prebilovačkih Srba (FOTO)

U Parohijskom domu Srpske pravoslavne crkve u Oslu otvorena je izložba „Prebilovci“ posvećena stradanju mještana tog hercegovačkog sela, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile 820 Srba. Samo u jednom danu, 6. avgusta te godine, ubijeno je između 550 i 600 žena i djece tako što su živi bačeni u Šurmanačku jamu kod Međugorja. Ugašen je život u 57 porodica.  Za sve koji nisu bili u mogućnosti da dođu na otvaranje, parohijski dom će biti otvoren u sledećim terminima: Utorak 04.april od 18-19č Četvrtak 06.april od 18-19č Subota 08.april od 09-13č Nedelja 09.april od 10-13č Dobrodošli! „Ilindanski pokolj“ preživjelo je samo 170 Prebilovčana, pretežno muškaraca, koji su se ponovo ženili

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima Foto: RTRS/Srna

Izložba „Prebilovci“ u Oslu

U subotu 01. aprila 2017. godine u 19 časova, u parohijskom domu SPC u Oslu, biće otvorena izložba ”Prebilovci”. Organizator izložbe uz Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu sveti Vasilije Ostroški u Oslu je Srpsko društvo Ras osnovano u Oslu još 2010. godine. Nazvano je po starom gradu Rasu koji je bio centar srpske srednjovekovne države, danas na lokalitetu u blizini Novog Pazara. Iz Rasa je vladao i tu je sazivao sabore veliki župan Stefan Nemanja. Izražavamo veliku zahvalnost Bojanu Rakonjcu na inicijativi i angažmanu. Predviđeno je da izložbu otvori Milenko Jahura, predsednik Srpskog nacionalnog društva ”Prebilovci” a govoriće i Dušan J. Bastašić, predsednik udruženja građana ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke koje

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija „Stradanje SPC u NDH“

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija „Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH“, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige „Zločini nad Srbima u NDH“ i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. „Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće“, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja „Jasenovac“. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

U Banjaluci promocija knjige – Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U Banjaluci, 21. marta 2017.  održaće se promocija knjige istoričara Jovana Mirkovića „Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – fotomonografija“, objavljene u izdanju IP „Svet knjige“ iz Beograda (Suffering of the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia – photomonography). Promocija će biti održana u 19,00 časova u Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bana Lazarevića 1. O knjizi će govoriti dr Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere RS, dr Dragan Šućur, pravoslavni vojni sveštenik, Stevo Ćosović, urednik i direktor IK „Svet knjige“ i autor. U knji­zi su prezentovani is­crp­ni po­da­ci o stra­da­nju srp­skih cr­ka­va, sve­šten­stva i srp­skog naro­da u Ne­za­vi­snoj Dr­ža­vi Hr­vat­skoj, od 1941. do 1945.

Srbosjek

Zločini stolačkih Hrvata i Muslimana nad Srbima avgusta 1941.

Avgustovski pokolji stolačkih Srba počeli su već 1. avgusta. Toga dana je grupa ustaških zločinaca upala u stolačku bolnicu,  izvukla iz bolesničke postelje sedmoro ljudi srpske nacionalnosti, odvezla ih do neke od preko 35 jama zatrpanih ljudskim kostima i tamo survala. U toku noći 1-2. avgusta uhapšeno je u Stocu 18 osoba, natrpano u kamion i, po već dobro uhodanom metodu, odvezeno do jame na Bivoljem Brdu, gde su žive gurnute u bezdan. Ovim zločinom likvidirani su svi odrasli muškarci srpske nacionalnosti iz grada Stoca. Posle toga na red su došle žene i devojke, koje su 3. avgusta pohapšene i strpane u zatvor Kotarskog suda u Stocu. Planirane bestijalne orgije,

Ugašena ognjišta

Ugašena ognjišta

Desetogodišnjica postojanja zavičajnog portala Prebilovci – selo na internetu obilježena je elektronskom knjigom ”Ugašena ognjišta”. Knjiga predstavlja doprinos kulturi sjećanja o stradanju naroda u Prebilovcima 1941. godine. E-book pojavila se o Savindanu 2017. godine. U svjetskim relacijama dubina i širina zločina u ovom selu moguće je uporediti jedino sa stradanjem češkog sela Lidice.  U Prebilovcima, mnogoljudnom selu, na početku Drugog svjetskog rata, iz čak 61 porodice niko nije preživio. Iz tih familija likvidirano je 227 čeljadi – za hercegovačke prilike čitavo jedno selo. Priređivači ”Ugašenih ognjišta” koristili su autentične izjave preživjelih Prebilovčana koje su date poslije Drugog svjetskog rata Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina kao i druge arhivske izvore, pomenik žrtava Srpske pravoslavne crkve i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.