arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

STRAVIČNA ISPOVIJEST VOJNIKA IZ DOBROVOLjAČKE: Valjali su nas po asfaltu, nož i puške pod grlo stavljali

Napad na kolonu JNA koja je izlazila iz Sarajeva u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine bio je planiran, i to je jedina istina, a istovremeno 27 godina svakodnevno slušamo laži zbog kojih niko ne odgovara, rekao je Danilo Beribaka, pripadnik vojne policije JNA koji je bio u koloni. – Najbolje bi bilo da se mi koji smo napadnuti i oni koji su nas napali suočimo, da bi konačno prestali sa lažima – rekao je Beribaka za “Glas Srpske” i dodao da je vrijeme da se te stvari konačno raščiste. On je istakao da je sramota to što nema sudskog epiloga. – Izgleda da čekaju da svi biološki nestanemo i da umre

Ustaška ideologija i profit od oružja

Bivši hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak, na čiju godišnjicu smrti podsjećaju hrvatski mediji, naređivao je i sam činio zločine nad Srbima, a da nije umro bio bi procesuiran u Haškom tribunalu. Rođen u ustaškoj porodici u Širokom Brijegu u Jugoslaviji, Šušak je u mladosti emigrirao u Kanadu, gdje je bio član ustaške emigracije koja je rušila Jugoslaviju svim sredstvima. Najpoznatija Šuškova propagandna akcija dogodila se 1979. godine, kad je ispred tadašnje jugoslovenske Ambasade u Otavi pokušao da postavi mrtvački sanduk sa svinjom na kojoj je bilo napisano „Tito“. S obzirom na to da je svinja bila živa, cijeli slučaj doveo je do istrage koju su sprovele kanadske vlasti zbog kršenja

veljun-7.jpg

Masakr u Blagaju na Đurđevdan 1941.

Masakr u Blagaju su izvršile ustaše nad Srbima iz Veljuna i okoline koji je trajao od 6. do 8. maja 1941. godine. Bio je prvi masovni zločin genocida nad Srbima na Kordunu. Bio je to organizovan zločin planiran u samom vrhu ustaške organizacije i počinjen sa genocidnom namerom istrebljenja srpskog stanovništva na teritoriji NDH. U ovom zločinu oko 530 muškaraca iz Veljuna i okoline pohvatano je ili domamljeno na prevaru u zgradu žandarmerijske kasarne i škole u Hrvatskom Blagaju i usmrćeno je na zverski način hladnim oružjem, osim jedne grupe koja je bila streljana. Planiranje zločina i izazivanje mržnje Krajem aprila 1941. u župnom stanu župnika Blaža Tomljenovića u Hrvatskom Blagaju

Obilježavanje 27 godina od stradanja u Dobrovoljačkoj

U mjestu Miljevići u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 27 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada su ubijena njih 42, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Prema programu obilježavanja, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 11.00 časova u Spomen-crkvi u Miljevićima biće služen parastos ubijenim. U 11.30 časova biće položeni vijenci kod centralnog Spomen-krsta kod Spomen- kosturnice, a za 11.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Milunović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite. U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike

U Gacku obeležen Dan stradanja Srba iz Konjica

Povodom Dana stradanja Srba iz Konjica položeni su venci na Centralnom spomeniku, na kojem su uklesana imena 383 srpskih vojnika i civilnih žrtava. Pre 27 godina u porti hrama Svetog Vasilija Velikog ubijen je Đorđo Magazin, prva srpska žrtva u Konjicu. Usledila su ubijanja, zatvaranja u logore, zlostavljanja i progon konjičkih Srba, prenosi RTRS. Konjičani kažu da su dvostruko stradali, u ratu, a potom i u miru, kada je njihov grad Dejtonskim mirovnim sporazumom pripao Federaciji BiH. Osim toga, posle 27 godina samo je nekoliko počinilaca zločina pravosnažno osuđeno i to na male zatvorske kazne. U Konjicu je, od predratnih oko 7000 Srba, ostalo 270, uglavnom staraca. Izvor: B92

U Liješću služen pomen za osmoricu srpskih boraca

Kod spomen-obilježja u porti Crkve Svete Trojice u naselju Liješće u opštini Brod danas je služen pomen za osmoricu srpskih boraca poginulih prije 27 godina tokom agresije hrvatske vojske. Predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida koji djeluje u sastavu Boračke organizacije Brod Goran Mičija naglasio je da je osam boraca poginulo 2. maja 1992. godine, braneći najmilije od hrvatske agresije. „Buduća pokoljenja moraju učiti o stvarnim i istinskim događajima na prostoru Broda i šire. Sjećanje i organizacija pomena na hrabre borce i sve srpske žrtve u proteklom ratu je naša obaveza i dužnost“, rekao je Mičija. Vijence su položile porodice poginulih boraca, načelnik opštine Brod Ilija Jovičić, delegacija lokalne Boračke organizacije

Pomen žrtvama Bljeska u Okučanima

Nakon Bljeska zapadna Slavonija je ispražnjena od stanovništva srpske nacionalnosti, ali mi je drago da se život vratio u ta područja, kazao je Nikola Ivanović Prvog majskog jutra, u crkvi Svetog Dimitrija u Okučanima, održano je molitveno sjećanje za sve srpske žrtve operacije Bljesak, provedene 1. i 2. maja 1995. godine, u kojoj je pobijen veliki broj srpskih civila, a stanovništvo je doživjelo veliki egzodus. Liturgiju i pomen služilo je cjelokupno sveštenstvo Pakračko-slavonske eparhije, kao i dvojica sveštenika iz Osječkopoljske i baranjske eparhije. Crkva je bila puna vjernika kojima su mnogi rođaci i članovi porodice pobijeni u Bljesku, predstavnika Srba u Hrvatskoj i predstavnika Srbije. Osim saborskog zastupnika Borisa Miloševića, pomenu

Štrbac: Ista slika i nakon 24 godine- Hrvati slave, Srbi tuguju

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je da još niko nije odgovarao za ratni zločin nad Srbima zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji „Bljesak“ kada je ubijeno 283 Srba, među kojima 114 civila, istakavši da je i poslije 24 godina slika ista jer Hrvati slave, a Srbi tuguju. „Prođoše 24 godine, a slika ista. Danas u Okučanima slavlje, cijeli državni vrh Hrvatske, parade, a mi ovdje u Srbiji, Republici Srpskoj i širom svjeta gdje su se rasuli Srbi iz zapadne Slavonije i iz Krajine, tugujemo“, rekao je novinarima Štrbac, koji je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu prisustvovao parastosu žrtvama „Bljeska“. On je naveo da niko nije odgovarao za zločin

U Banjaluci identifikovani posmrtni ostaci sedam Srba

U Banjaluci su identifikovani posmrtni ostaci osam žrtava iz proteklog rata, od kojih je sedam ekshumirano iz masovne grobnice na lokalitetu Gradskog groblja u Brodu, saopšteno je juče iz Instituta za nestala lica BiH. U saopštenju je navedeno da su juče porodice poginulih i nestalih potvrdile identitet sedam žrtava srpske nacionalnosti. Identifikovani su Stanko /Simo/ Buzak, rođen 1931. godine, Stoja /Stevo/ Srijemac, rođena 1910. godine, Petra /Zaharije/ Srijemac, rođena 1930. godine, Obrad /Mirko/ Pivaš, rođen 1931. godine, Nedeljko /Milan/ Mitrić, rođen 1953. godine, Milorad /Cvjetko/ Lazić, rođen 1941. godine u Brodu i Miroslav /Jovo/ Jeftić, rođen 1974. godine u Slavonskom Brodu. Ranije je u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske u

Beograd: Parastos za srpske žrtve „Bljeska“

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, danas je povodom 24 godine od hrvatske vojne agresije „Bljesak“, služen pomen za 283 ubijena lica srpske nacionalnosti, a pravde za ove žrtve i dalje nema. Parastosu, u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, prisustvovali su izbjegli Srbi iz Hrvatske, te predstavnici udruženja porodica žrtava, koji su došli da se pomole za duše nevino ubijenih u hrvatskoj akciji „Bljesak“. Predsjednik Upravnog odbora Srpske koordinacije porodica nestalih lica Dragan Pjevač rekao je Srni da je među ubijenim i 57 žena i devetoro djece, ali da pravde za srpske žrtve do današnjeg dana nema jer niko nije osuđen za te zločine. „Hrvatska danas slavi. Šta

Dogovoreno preuzimanje sedam posmrtnih ostataka ubijenih u Brodu

Članovi porodica poginulih boraca i nestalih civila iz Broda danas su u Banjaluci u prostorijama Operativnog tima za traženje nestalih civila Republike Srpske dogovorili preuzimanje sedam posmrtnih ostataka lica koje su ubili pripadnici regularne Hrvatske vojske 1992. godine na području brodske opštine. Predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestaslih civila iz Broda Marko Grabovac rekao je naovinarima da su ti posmrtni ostaci pronađeni na području ove opštine u masovnim grobnicama, dodavši da se sa tog područja traga za još 35 lica. On je naglasio da su na području ove opštine iz više masovnih grobnica ekshumirani posmrtni ostaci koji se još nalaze po kosturnicama i sličnim mjestima u Srpskoj,

Pomen za prvu žrtvu u Prijedoru u proteklom ratu

U Kozarskoj ulici u Prijedoru, gdje je prije 25 godina ubijen dvadesetogodinjši policajac Radenko Đapa, danas je služen pomen i položeni su vijenci kod spomen-ploče prvoj žrtvi u Prijedoru u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. POGLEDAJ VIDEO Prije 27 godina pala je prva žrtva proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata u Prijedoru. Dvadesetogodišnji policajac Radenko Đapa, na putu ka radnom mjestu, mučki je ubijen sa četiri metka u leđa. Na mjestu njegovog stradanja našli su se rodbina, prijatelji, ali i predstavnici organizacija proisteklih iz proteklog rata. Svi su saglasni – uspomena na Radenka ne blijedi ni nakon gotovo tri decenije od njegove smrti. Đapine ubice do danas nisu pronađene, ni procesuirane, a kako je istaknuto,

Zagreb da procesuira odgovorne za „Bljesak“ i riješi pitanje nestalih

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica na prostoru bivše Jugoslavije traži od nadležnih organa u Hrvatskoj da procesuiraju odgovorne za hrvatsku akciju „Bljesak“ u kojoj je prije 24 godine ubijeno 283 Srba, a njih 15.000 protjerano sa područja zapadne Slavonije. Iz Koordinacije traže da nadležni organi konačno privedu pravdi naredbodavce, organizatore i izvršioce ratnih zločina nad nevinim srpskim civilima. „Umjesto što više od dvadeset godina hrvatski državni vrh svake godine slavi akciju `Bljesak`, bilo bi civilizovano, humano i ljudski da zvaničnici Hrvatske osude zločine koji su počinjeni u navedenoj akciji, upute javno izvinjenje porodicama žrtava i izvršioce privedu pravdi“, ističu iz Koordinacije. U saopštenju Koordinacija srpskih udruženja

Još niko nije odgovarao za zločine nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je da 24 godine od egzodusa niko nije odgovarao za zločine nad Srbima zapadne Slavonije kojih je tada ubijeno ili se vodi kao nestalo 283, iako je to područje bilo pod zaštitom Unprofora. „Na području zapadne Slavonije počinjen je dvostruki genociod nad Srbima, i to od 1941. do 1945. godine, te od 1991. do 1995. godine, posebno na području Pakračke Poljane i Marinom Selu gdje su hrvatske paravojne formacije Tomislava Merčepa zvjerski pobile srpske civile izvan prostora borbenih dejstava“, rekao je Žarković Srni. Istakavši da je Hrvatska unaprijed pripremila agresiju na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i zapadnu Slavoniju koja je

Bljesak

O obilježavanju „Dobrovoljačke“ i egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije

Povodom predstojećih obilježavanja egzodusa Srba iz zapadne Slavonije 1995. godine i stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, danas će u Banjaluci biti održana konferencija za novinare, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. Ovi istorijski događaji obilježavaju se na najvišem republičkom nivou u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, navodi se u saopštenju. Na konferenciji za novinare, koja će biti održana u 11.00 časova u pres-centru Vlade Republike Srpske, govoriće vršilac dužnosti pomoćnika ministra rada i boračko-invalidske zaštite Radomir Graonić. U akciji hrvatskih oružanih snaga „Bljesak“ na zapadnu Slavoniju, koja je bila pod zaštitom UN, ubijeno je ili se vodi kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.