Prema mojim informacijama, Levarovo je ubojstvo isplanirano u Zagrebu, a naručila su ga dvojica visokih časnika, jedan pukovnik vojne tajne službe i jedan policijski general, no učinjeno je sve da se to zataška, tvrdi novinar Željko Peratović U kolovozu se navršilo jedanaest godina otkako je podmetnutom bombom na pragu rodne kuće u Gospiću ubijen Milan Levar, časnik HV-a, koji je o likvidacijama ličkih Srba svjedočio istražiteljima Haškog suda. Zbog toga mu je presuđeno po kratkom postupku. Premda je politička, vojna i policijska elita na njegovu pogrebu glasno obećala da će počinitelji biti nađeni i predani pravdi, a njegova udovica Vesna i tada jedanaestogodišnji sin Leon dobiti svu potrebnu pomoć, do

Pravni timovi Srbije i Hrvatske, koji vode međusobne tužbe za genocid, naći će se zajedno pred sudijama Međunarodnog suda pravde u Hagu prve sedmice decembra, pišu beogradske „Večernje novosti“. Očekuje se da će tada biti zakazano ročište na kome će se utanačiti dalji pravni koraci u ovom procesu, pošto je Srbija 4. novembra dodatnim dokazima ojačala svoju kontratužbu za genocid protiv Hrvatske. Sud će, najvjerovatnije, odrediti rok od tri do šest mjeseci da Zagreb da svoj odgovor na novu argumentaciju Srbije i time se krug dostavljanja podnesaka zatvara. List navodi da će ukoliko, u međuvremenu, ne bude postignut dogovor o međusobnom povlačenju tužbi i vansudskom poravnanju, za šta su šanse

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da glavni problemi, koji od samog progona muče izbjegličku populaciju, nisu obuhvaćeni nedavno potpisanom Deklaracijom o okončanju raseljavanja i obezjeđivanju trajnih rješenja za ugrožene izbjeglice i interno raseljena lica u regionu. Budimir je rekao za Srnu da izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske očekuju da budu drugačije tretirani, ili bar konsultovani kada se donose ovakve deklaracije. On je naglasio da se u Deklaraciji, koju su 7. novembra u Beogradu potpisali ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, ne govori o uzurpiranoj privatnoj imovini i poštovanju osnovnih ljudskih i građanskih prava. „Ako je ova deklaracija imala

Odlukom povjerenstva za uvjetni otpust, Mirko Norac će 25. studenog izaći iz zatvora nakon odslužene dvije trećine 15-godišnje kazne, a da se još uvijek ne zna koliko je točno srpskih civila likvidirano u Gospiću u jesen 1991. niti gdje su posmrtni ostaci većine žrtava. Za ratni zločin u Gospiću 2003. osuđeni su Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić, koje se teretilo za likvidaciju najmanje 50 lica zatočenih u kasarni Perušić. U presudi je opisano da je 17. oktobra 1991. najmanje desetero civila iz Perušića dovezeno na lokalitet Pazarište gdje su strijeljani, a krvavi pir otpočeo je sam Mirko Norac usmrtivši jednu ženu. Drugog dana, najmanje je 40 zatvorenika prebačeno na

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović rekao je danas u Sarajevu da su u BiH svi nezadovoljni procesuiranjem ratnih zločina. Velimirović, koji kao član delegacije Republike Srpske /RS/ učestvuje na tehničkom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, rekao je novinarima u Sarajevu da je konstatovano sve što je rečeno i u junu – da procesuiranje ratnih zločina ne ide svojim tokom, kao i da ima veliki broj pitanja i problema za koja treba naći rješenja različitog karaktera. „RS je posebno nezadovoljna rezultatima dosadašnjeg procesuiranje imajući u vidu procesuiranja po žrtvama, ali i po mjestu događaja i najsloženijim predmetima“, precizirao je Velimirović. On je istakao da je

„Za tri godine mandata Srpska je izdvojila 50 miliona KM za povratak Bošnjaka, dok je FBiH obezbijedila samo tri miliona KM za povratak Srba u prijeratna mjesta življenja. S druge strane, ogromna su dugovanja Federacije prema RS i sve to zajedno socijalno-ekonomsku sliku kod nas čini težom“, rekao je Stevanović na konferenciji za novinare. On je naveo da se mora naći neko rješenje da Srpska naplati sredstva od FBiH po osnovu duga Fondu PIO RS, kao i velikog ukupnog duga kako bi taj novac bio vraćen narodu, koji zbog ekonomske krize živi na rubu egzistencije. Govoreći o temi „Budimo patriote – pomozimo jedni drugima kako bi krizu zajednički i lakše