arrow up
Milutin Mišić Foto: RTRS

Mišić: Institut ćuti o srpskim žrtvama

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić smatra da se Institut nije oglasio saopštenjem povodom najnovije ekshumacije u sarajevskoj opštini Centar jer su pronađeni posmrtni ostaci srpske žrtve. „Nažalost, neko je uveo takvu politiku u Institutu za nestala lica BiH koji se ne oglašava saopštenjem kada je riječ o srpskim žrtvama rata“, rekao je Mišić Srni. Mišić tvrdi da je ova ekshumacija izvedena tako da o njoj ništa nije znao šef Sektora za ekshumacije, kao ni šef Područne kancelarije u čijoj je to nadležnosti, a koji su Srbi. „Siguran sam da je to politika predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Marka Jurišića, koji omalovažava srpske

Sokolac - pomen poginulim borcima Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Repubike Srpske Foto: SRNA

Obilježavanje Dana formiranja romanijskih brigada

Sokolačka Boračka organizacija obilježiće danas Dan formiranja Prve romanijske pješadijske i Druge romanijske motorizovane brigade u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a povodom toga biće služen parastos za 285 poginulih boraca iz ovih brigada. Parastos u crkvi Svetog proroka Ilije na Sokocu počeće u 10.00 časova, a u 11.00 časova biće položeni vijenci na centralno-spomen obilježje na kome su upisana imena 1.200 poginulih boraca sa područja Sarajevsko-romanijske regije. Prema programu obilježavanja Dana ovih brigada, za 11.30 časova predviđena je posjeta spomen-sobi u kojoj se nalazi 630 fotografija poginulih boraca. U 12.00 časova uslijediće obraćanje zvaničnika, kulturno-umjetnički program i ručak u parohijskom domu. Na obilježavanje Dana formiranja ovih brigada pozvani su predsjednik Boračke organizacije

Slađana Mićić Foto: M. Labudović

Mučiteljka našeg Milana knjigom „pere“ svoju savest

Svedočenje supruge i sina pilota Mićića, zatočenika “Lore”, koga je zlostavljala Tanja Belobrajdić. Supruga Slađana: Kada su ga razmenili, jedva sam ga prepoznala. Sin Dušan: Жeleo sam da se suočim sa očevim krvnicima DA Tanju Belobrajdić Društvo hrvatskih književnika “Slavić”, nedavno nije nagradilo za roman “Crni kaput”, njeno prvo spisateljsko ostvarenje, moguće je da bi njena stvarna uloga u tragediji Srba, zatočenika splitske “Lore”, ostala zatočena u tami istine o srpskom stradanju u ovom zloglasnom kazamatu. Nagrada koja joj je dodeljena za “najbolji prvenac u protekloj godini”, međutim, otvorila je nikad nezarasle rane i sećanja. Pokrenula priču o stvarnoj roli spisateljice s početka 90-ih. Mučiteljice koja u romanu svoju monstruoznu

24 god. od formiranja Prve posavske brigade

Preživjeli borci i starješine, članovi porodica poginulih i nestalih boraca, ratni vojni invalidi, delegacije susjednih opština ipredstavnici Srba u brčanskim organima vlasti, obilježili su danas 24 godina od prvog postrojavanja Prve posavske brigade VRS. Srbi u Brčkom su, rekao je predsjednik Boračke organizacije Жivan Ilić, izbjegli sudbinu sunarodnika u Federaciji i opstali zahvaljujući prije svega borcima Prve posavske brigade koja je bila efikasan odgovor na formiranje Patriotske lige i 108. HVO brigade tzv. Armije BiH. „Izvršili smo ratne zadatke. Istina je da se nismo borili za Brčko kao distrikt, ali smo ponosni, jer je ovaj komad teritorije koji je natopljen krvlju našeg naroda, i dio naše Republike Srpske. Srbi u

Rijeka- Optužnice protiv četvorice pripadanika bivše JNA

Riječko tužilaštvo podiglo je optužnice protiv četvorice pripadnika bivše JNA koji se terete da su od 1991. do 1994. kao upravnici ili čuvari u zatvoru u Vojniću psihički i fizički zlostavljali civile i ratne zarobljenike od kojih su četvorica podlegla povredama. Zbog navodnog ratnog zločina riječko tužilaštvo tereti Dragomira Božića, Milana Kosiera, Жeljka Kneževića i Mirka Dokića. Oni su, kako se navodi, nedostupni hrvatskim vlastima jer se nalaze na području Srbije, ali je protiv njih određen pritvor i raspisana potjernica. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: PRENOSIMO: Sto dana bezrazložnog zatvora

Sjećanje na stradanje dvanaest banjalučkih beba Foto: RTRS

Sjećanje na stradanje 12 banjalučkih beba (VIDEO/FOTO)

Danas se obilježavaju 24 godine od stradanja 12 banjalučkih beba, koje su umrle od posljedica nedostatka kiseonika čiji je transport, zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika, onemogućen na prostor Banjaluke. Trinaesta beba umrla je 13 godina poslije, dok je četrnaesta beba preživjela i danas snosi teške fizičke i mentalne posljedice. Služen je parastos i položene ruže na spomeniku 12 beba na banjalučkom Novom groblju. Na spomen obilježju za 12 beba „Жivot“ vijenac je položio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednica Vlade Srpske Жeljka Cvijanović, kao i ministri. Predsjednik Dodik podsjetio je da UN nakon uvedenih sankcija, nisu dozvolile dopremanje boca s kiseonikom iz Beograda. On je najavio je da će sljedeće godine na dan

Sarajevo Foto: RTRS

U opštini Centar počela ekshumacija posmrtnih ostataka

U sarajevskoj opštini Centar danas je počela ekshumacija posmrtnih ostataka koji su locirani prije 15 dana, potvrdila je portparolka Instituta za nestala lica Lejla Čengić. Ekshumacija se vrši na lokalitetu između zgrade Srednje medicinske škole „Jezero“ i atletske staze pored sarajevskog Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. „Posmrtni ostaci se nalaze na površini terena. Riječ je o lobanji i dvije ljudske kosti, a sumnja se da je riječ o žrtvi iz proteklog rata“, rekla je Čengićeva. Nakon ekshumacije, posmrtni ostaci će biti prevezeni u prosekturu Gradskog groblja Visoko gdje će ostati do konačne identifikacije, odnosno dok se DNK analizom ne utvrdi identitet. Ekshumacijom, po naređenju Suda BiH, rukovodi Tužilaštvo BiH. Ljudski

OZLOGLAŠEN Logor "Lora" u Splitu Foto Veritas

Tanja u crnom kaputu

Mučiteljka iz logora „Lora“ dobila je nagradu Društva hrvatskih književnika Milana Mićića, pilota JNA sa činom majora, u aprilu 1992. na ulici u Mostaru uhapsili su pripadnici HVO i odveli u zloglasnu splitsku „Loru“, u kojoj je, za nešto manje od četiri meseca, doživeo razne torture. Imao je i sreću da preživi i da pet godina kasnije dobije sina. Dušan je imao svega pet godina kada mu je otac poginuo u jednoj helikopterskoj nesreći, ali su mu ostala u sećanju i „Lora“ i imena dvoje očevih mučitelja: Tome Dujića i njegove supruge Tanje. Dušan je, u septembru 2013, kao šesnaestogodišnjak i učenik srednje Pilotske akademije u Beogradu, na „Fejsbuku“ pronašao

Naša ispovijest Foto: RTRS

Udruženje žena žrtava rata – Monografija „Naša ispovijest“ (VIDEO)

Monografija ,,Naša ispovijest“, koju su na inicijativu Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske zajednički objavile vlade Srpske i Srbije, predstavljaju srpske žrtve janosti u sasvim novom svjetlu. Poslije nedavne promocije u Americi , primjerak knjige predstavnici Udruženja uručili su i načelniku Gradiške, opštine u kojoj udruženje ima sjedište. – Srpske žene su dosada uglavnom predstavljane kao majke, supruge i sestre boraca Vojske Republike Srpske koji su na svakom mjestu u inostranstvu predstavljani kao slokovci, monstrumi, silovatelji, plačkaši i genocidsu vršili kako je to predstavljeno. Ova knjiga mjenja tu sliku jer mi nismo samo njihove supruge i majke jer i mi smo žrtve rata i ova knjiga to potvrđuje, istakla je Božica

Rajilić i Latinović Foto: SRNA

Rajilić: Usvojiti zakon o ženama žrtvama torture

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić rekla je danas da, nakon što je Udruženje dobilo status od javnog interesa za Srpsku, očekuje da u posljednjem kvartalu u Narodnoj skupštini bude usvojen zakon o ženama žrtvama torture, koji će omogućiti da svaka žena – žrtva rata dobije invalidninu i ostala prava. „Sam status od javnog interesa obavezuje institucije Republike Srpske da finansiraju rad Udruženja. Lično sam prošle godine podnijela inicijativu za najavljeni zakon“, rekla je Rajilićeva novinarima u Gradišci i dodala da Udruženje ima 423 članice i da broj nije konačan. Ona je danas načelniku opštine Gradiška Zoranu Latinoviću uručila monografiju „Naša ispovijest“ u kojoj 15 Srpkinja

Sud i Tužilaštvo BiH Foto: RTRS

Suđenje za zločine nad srpskim civilima u Livnu

Na suđenju Zdenku Andabaku, Muamiru Jašareviću i Seadu Velagiću za zločine nad srpskim civilima u Livnu, svjedok Tužilaštva BiH Dejan Laganin je rekao da su ga optuženi fizički maltretirali prilikom zatočeništva u Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“. Laganin, nekadašnji predsjednik mjesnog odbora Guber Srpske demokratske stranke /SDS/ u Livnu, ispričao je posredstvom video linka iz Amerike da je u maju 1992. godine doveden i zatvoren u samicu u Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“, te da je određeno vrijeme boravio i u učionici i fiskulturnoj dvorani. „Bio sam saslušavan i maltretiran više puta od Jašarevića, Andabaka i Konte“, rekao je svjedok. On je dodao da je u školi bilo zatvoreno više

Suđenje za zločine nad Srbima iz Goražda Foto: RTRS

Svjedok: Optuženi učestvovali u borbama protiv srpskih snaga

U nastavku suđenja bivšim pripadnicima takozvane Armije BiH za zločin nad srpskim ratnim zarobljenicima u Goraždu 1992. godine, svjedok odbrane Dževad Muminović potvrdio je da su optuženi učestvovali u borbama protiv srpskih snaga u dijelu grada na desnoj obali Drine. Nekadašnje pripadnike takozvane Armije BiH Muhameda Adžema, Omera Uglješu, Senada Halilovića i Sulju Karkelju, Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tereti za učešće u ubistvima ratnih zarobljenika Boška i Đoke Lasice, Njegoša Ćehe, Koje Vukovića, Branislava i Budimira Todorovića, Tioslava Radovića i Ratomira Klačara. Oni su zarobljeni u avgustu 1992. godine na brdu Trovrh kod Goražda, odvedeni u goraždansku policijsku stanicu, gdje su i ubijeni. Muminović je rekao da je kao

Goražde - zločin Foto: RTRS

Nastavak suđenja za zločine nad goraždanskim Srbima

Saslušanjem četvorice svjedoka odbrane danas bi u Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu trebalo da bude nastavljeno suđenje bivšim pripadnicima takozvane Armije BiH optuženim za zločin protiv srpskih ratnih zarobljenika u Goraždu 1992. godine. Nekadašnje pripadnike takozvane Armije BiH Muhameda Adžema, Omera Uglješu, Senada Halilovića i Sulju Karkelju, Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tereti za učešće u ubistvima ratnih zarobljenika Boška i Đoke Lasice, Njegoša Ćehe, Koje Vukovića, Branislava i Budimira Todorovića, Tioslava Radovića i Ratomira Klačara. Oni su zarobljeni u avgustu 1992. godine na brdu Trovrh kod Goražda, odvedeni u goraždansku policijsku stanicu, gdje su i ubijeni. Na ročištu održanom 21. aprila, Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu uložilo je drugi

Višegrad Foto: SRNA

Danas obilježavanje 24 godine od osnivanja Višegradske brigade

Boračka organizacija opštine Višegrad obilježiće danas 24 godine od osnivanja Višegradske brigade Vojske Republike Srpske. Parastos poginulim i umrlim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata biće služen na Vojničkom groblju na Megdanu u 11.45 časova, nakon čega je planirana posjeta Spomen-sobi u prostorijama Boračke organizacije. Polaganje cvijeća na Centralni spomenik na Trgu palih boraca u Višegradu najavljeno je u 12.00 časova. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Put po zgarištu Višegrad se sjeća ruskih dobrovoljaca | Jadovno 1941.  

Boško i Admira

Sećanje na Boška i Admiru, sarajevskog Romea i Juliju

Priča o Bošku i Admiri, jedna je od onih ratnih ljubavnih priča koja nikoga nije ostavila ravnodušnim tog 18. maja 1993, ali ni danas, 23 godine kasnije jer jen njihova ljubav bila je jača od smrti Srbin Boško i Muslimanka Admira brutalno su ubijeni na sarajevskom Vrbanja mostu, a njihova zagrljena tela su na tom mestu ostala i nekoliko dana kasnije. Slika te tragedije obišla je svet, a njihove ubice do danas nisu identifikovane. Sarajevski Romeo i Julija, kako ih mediji u regionu najčešće nazivaju, simbol su zajedništva i suživota u glavnom gradu BiH, iako oni nemaju spomen obeležje. Upoznali su se na sarajevskoj Olimpijadi, a prijateljstvo je ubrzo preraslo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.