arrow up
Milutin Mišić Foto: SRNA

Mišić: U Sarajevu najmanje pet lokacija srpskih masovnih grobnica

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić izjavio je da se srpske masovne grobnice nalaze na još najmanje pet lokacija u Sarajevu, te da Srbi predugo čekaju naredbu Tužilaštva BiH za ekshumaciju, iako su srpske žrtve nestale od 1992. do 1994. godine izvan zone borbenih dejstava. Mišić je rekao da se ove lokacije nalaze u sarajevskim naseljima Alipašino polje, Kazani, Jošanica, Otoka i Mlađenovo groblje. „Tužilaštvo BiH opstruiše ekshumaciju u Alipašinom polju, jer je tamo postojao logor za Srbe i nekoliko slučajeva `sumnjivih samoubistava` u kojima su istrage obustavljene, a ljudi u toku noći nestajali“, naveo je Mišić. On je rekao da Tužilaštvo BiH opstruiše i dokazivanje

Film o Karadžiću Foto: RTRS

Film o Radovanu Karadžiću pred publikom (VIDEO)

Svjetska priča o našem prvom predsjedniku – na Mećavniku i u Andrićgradu prikazan je film „Radovan – Povik iza zidova tamnice“, Dragana Elčića. Ovo je ekskluzivna priča o Radovanu Karadžiću, ispričana kao lična ispovijest iza zidova tamnice u trenucima presude na 40 godina zatvora. Režiser Dragan Elčić vjeruje da će njegov dokumentarni film o prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biti svjetska priča i da će gledaoci kroz njega moći na objektivan način da sagledaju ličnost Karadžića, ali i vrijeme koje ga je istaklo u prvi plan. Film otkriva mnoge stvari o kojima se do sada nije ništa znalo, ali slijedi i ljudsku liniju koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Cilj

Na centralnom spomeniku služen pomen poginulim i preminulim borcima fočanskih brigada, te položeno cvijeće i prislužene svijeće

Obilježeno 25 godina od formiranja fočanskih brigada

Boračka organizacija Foče obilježila je danas 25 godina od formiranja fočanskih brigada Vojske Republike Srpske. Na svečanoj akademiji u Gradskom pozorištu istaknuto je da su 8. aprila Srbi u Foči bili primorani da se oružano suprotstave pokušaju naoružanih muslimanskih grupa da ovladaju gradom. Jedan od ratnih komandanata Milenko Plemić naglasio je da je rat u Foči počeo napadom „zelenih beretki“ na brdo Ćelovinu iznad Foče. „Događaji iz dva svjetska rata opametili su Srbe i ovoga puta nisu bili nespremni kao nekada narod Kozare, Prebilovaca ili Korita. Napad `zelenih beretki` lako je odbijen, a istoga dana uveče muslimani su zapalili nekoliko srpskih kuća u Donjem Polju“, naveo je Plemić. On kaže

U Zvorniku je danas povodom 25 godina od oslobođenja grada u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služen pomen i položeno cvijeće na centralni spomenik za 1.080 poginulih srpskih boraca, a potom je održana svečana akademija.

Obilježeno 25 godina od oslobođenja grada

U Zvorniku je danas povodom 25 godina od oslobođenja grada u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služen pomen i položeno cvijeće na centralni spomenik za 1.080 poginulih srpskih boraca, a potom je održana svečana akademija. Tadašnji predsjednik opštine Zvornik Brano Grujić podsjetio je prisutne na akademiji povodom Dana oslobođenja grada da su muslimanske snage 4. aprila 1992. godine uzele grad, blokirale sve izlaze i ulaze u grad, čime je nastao pakao za srpski narod u Zvorniku. „Srpska nejač u pratnji starijih bježala je preko Drine čamcima da spasi glave“, rekao je Grujić i naglasio da se srpski narod, kada je vidio da je izgubio slobodu i da mu prijeti nestanak, organizovao i

Foča

Obilježavanje godišnjice formiranja fočanskih brigada

Svečanom akademijom u Gradskom pozorištu i izložbom u Muzeju Stare Hercegovine u Foči, Boračka organizacija obilježiće danas 25 godina od formiranja fočanskih brigada Vojske Republike Srpske /VRS/. Ratni sukobi između srpskih i muslimanskih naoružanih grupa u Foči počeli su 8. aprila 1992. godine i taj datum se obilježava kao dan formiranja prvih srpskih vojnih jedinica, odnosno Dan fočanskih brigada VRS. Prve vojne formacije imale su zadatak da zaštite srpsko stanovništvo, a nastale su od manjih naoružanih grupa i seoskih straža, da bi kasnije u sastavu Hercegovačkog korpusa, dvije hercegovačke pješadijske brigade iz Foče, koje su imale oko 3.000 boraca, učestvovale u borbama na cijelom području Srpske. Ove godine, Dan fočanskih

Foto: in4s.net

Slava herojima: Pomen ruskim dobrovoljcima u Crnoj Gori

Povodom dana sećanja na ruske dobrovoljce 12. aprila 2017. godine u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru biće služen pomen sa početkom u 12.00 časova. U Otadžbinskim ratovima srpskog naroda s kraja HH veka poginulo je preko 50 dobrovoljaca iz Rusije, Bugarske, Rumunije i Poljske. Ti ljudi su u najteža vremena trijumfa potrošačke ravnodušnosti svojom dobrovoljnom žrtvom posvedočili iskrenu ljubav među pravoslavnim narodima. Upravo je o takvim ljudima svetitelj Filaret Moskovski rekao sledeće: “Ohrabreno gledamo na vas koji ustajete u zaštitu Otadžbine. Vi izvršavate svetu dužnost, i tim je bolje izvršavate što vas je na taj podvig slobodno pozvala vaša dobra volja i ljubav… Tim će vas više blagosloviti

Ispred Doma Narodne skupštine nalazi se "srpski zid plača"

„Srpski zid plača“ uklonjen do 13. aprila

Predstavnici Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji uklonili su danas panoe sa fotografijama stradalih – „srpski zid plača“ ispred Narodne skupštine Srbije usljed bojazni da bi ih učesnici protesta protiv izbornih rezultata mogli potpuno uništiti. Iz Udruženja podsjećaju da je „zid plača“ prvog dana protesta oštećen. Najavljeno je da će novi „zid plača“ biti postavljen u četvrtak, 13. aprila, u 20.44 časova ispred zgrade Narodne skupštine na odobrenoj lokaciji. Uduženje je, istovremeno, od države Srbije zatražilo da obezbijedi sigurnost i bezbjednost za porodice srpskih žrtava i isti tretman kakav se primjenjuje kada su u pitanju aktivnosti parade homoseksualaca i „Жena u crnom“. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Država

Predvodila jezive zločine nad Srbima: Azra Bašić Foto: youtube.com/RTRS vijesti

Strašna svjedočenja o ubistvima i torturama Azre Bašić

U nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje zarobljenih srpskih civila u Domu JNA u Derventi i na području sela Polje 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Stanimir Pijetlović ispričao je da je vidio kada je optužena nožem zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. On je posvjedočio da je Bašićeva u Domu vojske u Derventi naredila vojnicima HVO-a da kaišem vežu Đuraša, kojeg je više puta jahala i urezala mu krst na čelu. „Blagoja je bio krvav i poderan. Pretučen je ležao na podu, a Azra je meni i Ljubinku Majstoroviću naredila da ga dignemo. Onda je došla i nožem mu presjekla žilu na vratu. Prije toga ga je udarala, provocirala i

Božica Rajilić Foto: RTRS

Zakonski regulisati status žena žrtava rata

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić rekla je da zakonski mora biti regulisan status i prava žena koje su preživjele seksualno, te svaki drugi oblik nasilja u proteklom ratu u BiH. „O ovom problemu treba da se edukuje šira javnost posredstvom medija, pogotovo prikazujući istinu o tome šta je žrtva doživjela, na način da joj se pruži podrška, a ne da se obilježi“, rekla je Rajilićeva Srni, nakon konsultativnog sastanka predstavnika udruženja koja se bave ovom problematikom u Banjaluci o temi „Stigmatizacija lica koje su preživjele seksualno nasilje u ratu“. Rajilićeva je dodala da Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske ima oko 600 članica koje su

Vojni zatvor "Kuline" u Šibeniku Foto: ŠibenikIN

Zločin i kazna

Nedavno su mediji u regionu preneli vest da je splitski Жupanijski sud nepravosnažno osudio na po dve godine zatvora Damira Boršića (61), bivšeg upravnika vojnog zatvora Kuline u Šibeniku, i Miroslava Periša(53), nekadašnjeg čuvara u istom zatvoru, zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. Zlostavljanja su se događala od 21. maja do 17. jula 1993, a dva muškarca i dve žene istog imena i prezimena koji su bili zatočeni, zlostavljani su na razne načine. Tukli su ih rukama, nogama, gumenim palicama i raznim drugim sredstvima, jednog muškaraca terali su da se skida go i saginje, upaljačem su mu palili bradu jer se nije imao čime brijati, polivali su ih hladnom vodom,

Spomen obilježje ruskim dobrovoljcima Foto: RTRS

Višegrad: Postavljeno spomen obilježke poginulim ruskim dobrovoljcima

Na brdu Grad u Višegradu podignut je ruski krst, posvećen poginulim ruskim dobrovoljcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Krst je doniralo Udruženje veterana „12. april“ iz Kosovske Mitrovice. Spomenik će biti osveštan 12. aprila. „Za Republiku Srpsku 37 ruskih dobrovoljaca dalo je svoje živote. Na području Višegrada sedam boraca je poginulo. Mi u BORS-u smo odlučili da im se odužimo na taj način što ćemo na jednom mjestu, dominantnom u našem gradu da postaviti spomen obiželjje – jedan krst“, istakao je predsjednik Predsjedništva BORS-a Višegrad Milisav Vasić. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Srpski narod i ruski dobrovoljci | Jadovno 1941. Ruski dobrovoljci u ratu u Republici Srpskoj (Video); Srbi mi

© Sputnik/ Sandra Čerin

Porodice nestalih Srba sa Kosmeta: Tači, kome ti o genocidu?!

Udruženje stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine izdalo je saopštenje povodom najave kosovskih vlasti da će tužiti Srbiju za genocid. U saopštenju se navodi da bi Hašima Tačija, ali i mnoge druge valjalo podsetiti na zvanične izveštaje Specijalnog izvestioca Dika Martija o zločinima počinjenim nad Srbima, u kojima upravo Hašim Tači zauzima neslavno visoko mesto, a koji su jednoglasno usvojeni u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. „Mi, članovi porodica više od 3.500 kosmetskih stradalnika, čiji su najrođeniji kidnapovani, zlostavljani, silovani, ubijani, masakrirani, sa čijim se organima trgovalo, najbolje znamo ko je i nad kim na Kosovu i Metohiji izvršio genocid. Pored toga što smo ostali bez naših očeva, majki, dece, braće i sestara, u samo nekoliko dana tokom juna 1999. godine,

Država da zaštiti „srpski zid plača“

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji zatražilo je da policija ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu obezbjeđuje panoe sa fotografijama srpskih žrtava sa Kosmeta, odnosno „srpski zid plača“. „Tražimo od države Srbije da konačno preuzme svoju obavezu i zaštiti `srpski zid plača` od uništenja na isti način kako su zaštićeni pripadnici LGBT populacije, `Жene u crnom`, Inicijativa mladih za ljudska prava i izložba iz Prištine o albanskim žrtvama u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu“, navode iz ovog udruženja. U saopštenju se dodaje da je neshvatljivo da je „dozvoljeno da rušilačke horde iz regiona unište srpski zid plača, a da policija ne interveniše i da je čak

Zavod za sudsku medicinu Zagreb

Identifikovan Milivoje Maksić, nakon 22 godine

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovan je pripadnik Srpske vojske Krajine Milivoj Maksić, koji je poginuo u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Bljesak“ 1. maja 1995. godine u zapadnoj Slavoniji, izjavio je Srni član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić. Mišić je rekao da će sutra popodne na graničnom prelazu Gradiška biti izvršena primopredaja posmrtnih ostataka porodici radi sahrane. Milivoje /Petar/ Maksić rođen je 1956. godine u Daruvaru u Hrvatskoj, a biće sahranjen u subotu, 8. aprila, u 12.00 časova na Perduovom groblju u Banjaluci. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Na groblju u Šašu ekshumirano 13 srpskih žrtava „Oluje … Počela ekshumacija srpskih žrtava

Foto: Jure Mišković / CROPIX

Vrlo skoro, umjesto ruševnih kuća gospićkih Srba, gradske bi vlasti mogle rušiti vaše kuće

Kad čovjek jednom zauvijek ode iz svoje kuće, ukrca u kamionsku prikolicu sve što posjeduje, svoje stolice, ormare, naslonjače, kutije s cipelama, knjigama i porculanom umotanim u stare novine, i preseli se negdje na drugi kraj grada, drugi kraj države ili drugi kraj planete, njegova napuštena kuća još se neko vrijeme drži. U njoj se okupljaju kvartovska dječačka banda i skitnice što piju rakiju, među golim zidovima grle se očajni ljubavnici, na prljavom madracu leže ošamućeni heroinski ovisnici. Piše: Ante Tomić No, kuća bez vlasnika, bez onoga tko je drži svojom, tko je voli i o njoj brine, neizbježno propada. Slomi se prvo jedna greda i ulegne krov, razmrda pravilni

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.