arrow up
Terorista Ljirim Jakupi

„Komandant Naci“ oslobođen u Gnjilanu

Ljirim Jakupi kao pripadnik terorističke Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe bio poznat po napadima na srpsku policiju, dok je potom bio optužen za ubistva i napade na policiju u Makedoniji Osnovni sud u Gnjilanu oslobodio je svih optužbi Ljirima Jakupija, poznatijeg pod ratnim nadimkom „komandant Naci“. On je kao pripadnik terorističke Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe bio poznat po napadima na srpsku policiju, dok je potom bio optužen za ubistva i napade na policiju u Makedoniji. – Jakupi je oslobođen optužbi u vezi sa akcijama u Makedoniji od septembra do decembra 2004. godine, kada je grupa koja je bila pod njegovom komandom napala policiju kod Skoplja i Tetova

27.07.2013 - Sadilovačka crkva, Kordun

Kalendar genocida: 28. jul 1941. Svjedočenje: Vučen Repac, Meljinovac Donji Lapac, Lika

U bezdanu Delić jamu na Zavolju iznad Bihaća, ustaše su dovodile Srbe, muškarce, žene, djecu i starce, još tokom juna pa sve do augusta 1941. godine, i u nju bacile 894 srpska civila iz Meljinovca, Ličkog Petrovog Sela i okolnih sela. Samo u jednom danu, 28. jula 1941. godine ustaše su pohvatale i pobile 92 srpska seljaka iz sela Meljinovca općine Donji Lapac. Njih su pohvatali kod njihovih kuća i odveli na gubilište nedaleko Zavolja gdje su ih pobili iz vatrenog oružja, poklali noževima, a neke i žive, sve bacili u Delić jamu – bezdanušu, nedaleko Zavolja. O tom zločinu ustaša iz sela Boričevca i nekih drugih susjednih hrvatskih sela nad svojim komšijama Srbima ispričao mi

Serbian_family_1941.jpg

Kalendar genocida: 28. jul 1941. Svjedočenje: Stevo Kljajić, Staro Selo, Topusko

Još je sa strane bio živ jedan mali dječak od tri godine. Nisu ga strijeljali s nama. On je sjedio na međi i plakao. Zvao je svoju majku. Ustaše pitaju jedan drugoga: “Ima li tko metak?” Staro Selo nalazi se na komunikaciji Topusko-Velika Kladuša, sedam kilometara južno od Topuskog, pored rijeke Gline. Ovo srpsko naselje imalo je 1941. godine 200 domaćinstava i 1.600 stanovnika. U susjednom zaseoku Bijeljevine živjeli su Hrvati. Do uspostave Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine među svim tim ljudima vladali su dobrosusjedski i prijateljski odnosi. Pomagali su se, dolazili jedni drugima na slave i Božić, kumili se pa i rodbinski povezivali. Međutim, dolaskom ustaša na vlast, njima

Foto Tanjug, Z.Жestić

Proslava zločina: Hrvatska će Dan pobede obeležiti samo u Kninu

Za razliku od prošle i 2015. Dan pobede u Kninu ove godine će defnitivno proteći bez koncerta hrvatskog kantautora Marka Perkovića Tompsona, koji, inače, u svojim pesmama glorifikuje ustaštvo Hrvatska se ovih dana priprema za obeležavanje Dana pobede i domovinske zahvalnosti, te Dana branitelja a povodom 22. godišnjice od vojno-policijske akcije Oluja, koja će ove godine, čini se, biti nešto drugačija u odnosu na prethodne. Dan, koji Hrvatska obeležava kao Dan pobede, u Srbiji se doživljava kao dan žalosti i komemoracija zbog više od 220.000 prognanih Srba i nekoliko hiljada ubijenih i nestalih. Pojedii mediji špekulišu ovih dana da obeležavanju Dana pobjede u Kninu neće prisustvovati ni predsednica Kolinda Grabar Kitarović ni

Parastos Slobodanu StojanovićuFoto: RTRS

Obilježeno 25 godina od ubistva dječaka Slobodana Stojanovića (VIDEO)

Kamenica kod Zvornika jedan je od simbola stradanja Srba u proteklom ratu. Na pravoslavnom groblju u susjednoj Drinjači, parastosom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca obilježeno je 25 godina od monstruoznog ubistva jedanestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića. Ubili su ga pripadnici tzv. Armije RBiH u selu Donja Kamenica. Jedanaestogodišnji Slobodan prije 25 godina uputio se ka porodičnoj kući u Kamenici iz koje je sa roditeljima prethodnog dana izbjegao pred napadom pripadnika tzv.Armije BiH. Жelio je da spasi psa. Međutim, upao je u ruke zločinaca. Njegovo tijelo pronađeno je godinu dana kasnije. – Prstići u ruku bili isječeni, nos, uši. Da mu je na stomaku napravljen oblik u vidu krsta, da je tupim

Ratni predsjednik opštine Konjic osumnjičen za ratne zločine

Trebinjska policija dostavila je Tužilaštvu BiH izvještaj o krivičnom djelu protiv R.H. koji se sumnjiči za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zločin protiv čovječnosti. Kako je saopšteno iz PU Trebinje, osumnjičeni je u svojstvu predsjednika opštine Konjic kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava i odredbe Жenevskih konvencija na području Konjica, od aprila 1992. do marta 1993. godine. Prema nezavničnim saznanjima, izvještaj je dostavljen protiv Rusmira Hadžihuseinovića, predsjednika opštine i ratnog predsjedništva Konjica. Trebinjska policija je u prvih šest mjeseci ove godine Tužilaštvu BiH dostavila šest izveštaja za 11 počinjenih krivičnih djela protiv devet osumnjičenih na području Mostara, Konjica i Livna. (D.Č. / Radio Trebinje) Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Konjic 1992.

Parastos

Kalendar genocida: 28. jul 1941. Svjedočenje: Milka Batalo Topusko Vrginmost

Ponovno hapšenje Srba bilo je 28. jula iste godine. Nakon mučenja u zatvoru u Topuskom otpremili su ih na Velebit i tamo pobili. “Godine 1941. imala sam 21 godinu života. Moje mjesto i općina Topusko imalo je dvije trećine srpskog stanovništva i jednu trećinu hrvatskog. Odmah aprila 1941. godine pojavile su se ustaše vođene Ilijom Breški, pekarom iz Topuskog. Već 14. aprila uhapsile su ustaše Srbe: dr. Branka Vurdelju, liječnika, Bogdana Budimira, kafedžiju, Nikolu Škara, pekara, Milu Lončara, trgovca, Jovu Vorkapića, restoratera, Stanka Škara, kafedžiju, Stojana Janjanina, seljaka i još petoricu Srba čijih se imena ne mogu sjetiti. Nakon nekoliko dana provedenih u zatvoru u Topuskom, otpremljeni su u Zagreb,

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Topusko, kotar Vrginmost. Ustaše su 28. jula 1941. godine pohapsili preko 20 Srba iz Topuskog i odveli ih na Velebit gdje su pobijeni. Babić obala, kod Topuskog, masovno gubilište srpskih seljaka, 28. jula 1941. godine. Delić jama na Zavolju iznad Bihaća. Ustaše su 28. jula 1941. godine pohvatali i pobili nad Delić jamom 92 srpska seljaka iz sela Meljinovac, opština Donji Lapac. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Inicijativa mladih za ljudska prava poziva Zagreb da se izvini žrtvama „Oluje“

Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske pozvala je vladu u Zagrebu da uputi izvinjenje nevinim žrtvama i njihovim porodicama za zločine koji su počinjeni za vrijeme i nakon „Oluje“, prenose „Novosti“. Oko 400 građana koji predstavljaju Inicijativu uputili su peticiju pod nazivom „Izvinjenje žrtvama Oluje“, očekujući da će napokon i hrvatski državni vrh priznati da su počinjeni zločini. „Izvinjenje upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici sa državnih mjesta ovu operaciju planirali i sproveli. Smatramo da je izvinjenje potrebno jer su zločini počinjeni u ime Hrvatske,“ stoji u zahtjevu Inicijative, koja konstatuje da je učinjeno malo ili ništa po pitanju procesuiranja počinitelja zločina. „Poručujemo vladi da je izvinjenje

Sjećanje na Srbe iz Ranče Foto: SRNA

Sjećanje na Srbe iz Ranče- preživjeli i porodice i dalje čekaju pravdu

Na gradskom groblju u Bratuncu danas je služen parastos, položeno cvijeće kod spomen-krsta i prislužene svijeće za pokoj duša 19 Srba iz naselja Ranča koje su ubile muslimanske snage u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih je sedmoro poginulo na današnji dan 1992. godine. Među ovih sedam civila bile su tri žene, jedno lice se još vodi kao nestalo, dok je 21 ranjeno, većinom žena i djece. Delegacija Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila položila je cvijeće, a članovi porodica i komšije okadili su humke i prislužili svijeće za pokoj duša njihovih ubijenih srodnika i prijatelja. Na današnji dan 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i

Blagoje Grahovac

GENERAL KOJI JE IZDAO SVE SVOJE OTADžBINE

Piše: LJUBAN KARAN O knjizi generala Blagoja Grahovca Glasovi iz gluve sobe (Laguna, Beograd 2015) Na samom početku treba biti jasan: knjiga penzionisanog generala Blagoja Grahovca (na slici iznad) Glasovi iz gluve sobe (Laguna, Beograd 2015) je, vojnički rečeno, strategijski zadatak. Ona je deo propagandne aktivnosti NATO u Srbiji. Pažljivo su birane i pitko izložene njene osnovne teze, jednako pažljivo je odabran trenutak njenog izdavanja a sam tiraž i medijska kampanja, kojom je praćena, liče na „poplavu“, koja bi trebalo da učestvuje u preokretanju ili bar korekciji javnog mnenja u Srbiji, koje je izrazito nepovoljno kad je NATO u pitanju. General se latio teškog zadatka da retušira i ulepša sliku NATO

Pale - Centralno spomen obilježje Foto: SRNA

Pomen za poginule pripadnike Jahorinskog odreda

U Sabornom hramu Svetog Arhangela Gavrila na Palama danas je služen parastos za 30 poginulih pripadnika Prvog /Jahorinskog/ odreda brigade Specijalne policije MUP-a Republike Srpske i njihovog legendarnog komandanta Rajka Kušića. Nakon parastosa, članovi Udruženja veterana ovog odreda položili su cvijeće i vijence na Centralno spomen-obilježje poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske, te na Kušićev grob u Jahorinskom potoku. „Poklonili smo se sjenima 30 boraca koji su poginuli, a čije su kosti uzidane u temeljima Republike Srpske“, naglasio je predsjednik Udruženja Borislav Cicović i dodao da je teško svim borcima koji su bili u odbrambeno-otadžbinskom ratu da se adaptiraju jer im država nije posvetila pažnju. Prema njegovim riječima, Specijalna brigada policije

Sjećanje na zločin u Jabuci Foto: SRNA

Sjećanje na zločin u Jabuci: Imena izvršilaca poznata, kazne još nema

Imena zločinaca su poznata, neki su i saslušavani, ali za zločin u fočanskoj Jabuci, kada je muslimanska vojska iz Goražda svirepo ubila 43 srpska mještana, nikada nisu podignute optužnice i sve su prilike da se čeka da pomru svjedoci, ali i izvršioci, istaknuto je danas u Foči na obilježavanju 25 godina od ovog zločina. Masakr nad srpskim civilima 18 sela nekada fočanske Mjesne zajednice Jabuka, koja je nakon Dejtona pripala Federaciji BiH, koji se dogodio 23. jula 1992. godine, prvo je masovno stradanje Srba u opštini Foča u proteklom ratu. Muslimanska vojska tada je popalila sve kuće i pomoćne objekte na koje je naišla ubijajući sve pred sobom, a milosti

Staro Gracko - obilježeno 18 godina od najvećeg zločina koji je počinjen Srbina na KiM Foto: SRNA

Sjećanje na žrtve zločina u Starom Grackom (FOTO)

Parastosom u Starom Grackom kod Lipljana obilježeno je 18 godina od ubistva 14 žetelaca. Parastosu su prisustvovale porodice nastradilh, preostali Srbi u Starom Grackom, predstavnici Vlade Srbije, lokalnih institucija, Srpske liste. Godišnjica ubistva u Starom Grackom i ove godine obilježena je pred spomen-pločom na školi u centru sela gdje su održani parastos i pomen koji je služio vladika raško-prizrenski Teodosije. Članovi porodica usljed obustave istrage, očekuju da slučaj ubistva 14 žetelaca preuzme Specijalni sud za ratne zločine pripadnika bivše tzv. Oslobodilačke vojske Kosova. Unmik je započeo istragu, pa je predmet predao Euleksu. Sedam Albanaca, pripadnika bivše tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, bilo je pod istragom za ubistvo u Starom Grackom. Istraga je

Svijeće Foto: RTRS

Obilježavanje 25 godina od zločina u Jabuci

Na Gradskom groblju Božovac u Foči danas će biti obilježeno 25 godina od zločina u Jabuci, kada je muslimanska vojska iz Goražda na kućnom pragu svirepo ubila 43 srpska civila i vojnika. U zoru 23. jula 1992. godine pripadnici takozvane Armije BiH iz Goražda u napadu na šire područje Jabuke nisu imali milosti ni za djecu, žene i nepokretne starce, a u krvavom pohodu popalili su sve srpske kuće i pomoćne objekte u tada fočanskoj mjesnoj zajednici Jabuka, koja je nakon rata Dejtonskim mirovnim sporazumom pripala Federaciji BiH /FBiH/. Najmlađa žrtva bio je trinaestogodišnji dječak Novo Elez. Sa geografske karte tada je izbrisano 18 srpskih sela podno Jahorine, a minirana

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.