arrow up
Višegrad Foto: SRNA

Obilježeno 25 godina ubistva Srba u Jelašcima

U selu Jelašci u Višegradu danas je služen parastos i položeno cvijeće kod spomen-obilježja povodom 25 godina od zločina muslimanskih snaga nad jedanaestoro srpskih civila iz ovog sela u proteklom ratu, među kojima i dvoje djece. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Višegrad Milisav Vasić rekao je da su bol i tuga veliki, posebno zbog toga što ni nakon 25 godina niko nije osuđen za ovaj zločin, iako se zna ko su počinioci. „Poručujemo institucijama Republike Srpske da daju što veći doprinos da bi počinioci bili osuđeni. Srbi su ubijani na mnogim mjestima, a ne vodi se nikakav postupak“, naveo je Vasić. Radiša Šimšić čiji je otac stradao kaže da je bio

Miodrag Linta

Linta: Protjerani Srbi iz Hrvatske i BiH doživjeli tragediju biblijskih razmjera

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je Srni da su protjerani Srbi u Hrvatskoj i Srbi u Federaciji BiH  doživjeli tragediju biblijskih razmjera, a glavni razlog zbog čega nisu ostvarili svoja prava je politika dvostrukih standarda zapadnih sila. On je, povodom 22 godine od stradanja Srba u hrvatskoj akciji „Oluja“, rekao da su krajiški Srbi i generalno Srbi u Hrvatskoj i Srbi u FBiH protjerani sa svojih vjekovnih područja, a velika većina nije uspjela da vrati svoja oduzeta i oteta imovinska stečena prava. Linta je naveo da se ništa nije uradilo povodom njihovih porušenih kuća, uzurpiranog i otetog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, da dinarska devizna štednja nije vraćena,

Parastos u Glamoču Foto: RTRS

Glamoč: Sjećanje na srpske borce i civile (VIDEO)

U napadu hrvatskih vojnih i paravojnih formacija na Glamoč i Grahovo u jesen 1995. godine stradalo je više stotina vojnika i civila, a samo iz masovne grobnice Kamen kod Glamoča, godinu dana kasnije, ekshumirano je 108 srpskih vojnika i civila. Povodom 21. godišnjice ekshumasije kod spomen ploče žrtvama, služen je parastos. Bol i tuga za najmilijima ne jenjavaju ni nakon više od dvije decenije, svjedoči Milena Mutić iz Prijedora koja je na gamočkom ratištu izgubila sina. Njegovo tijelo pronađeno je i ekshumirano tek 1996. godine u grobnici Kamen, zajedno sa još 107 srpskih boraca i civila. Uspomenu na sina, Milena od tada čuva obilascima ovog tužnog mjesta. – Ostavila sam u

„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj

U „vojno-stručnoj javnosti“ u hrvatskim i većini svetskih medija o operaciji „Oluja“ se govori kao o legalnoj i legitimnoj „vojno-redarstvenoj operaciji“ u kojoj su Hrvatska vojska (HV) i policija od 4. do 9. avgusta 1995. godine „oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske (RH) pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina“. Tako zvanično govore i smatraju i državne institucije, i većina građana u Hrvatskoj. „Oluja“ je za sve njih bila velika, neki kažu najveća, a neki čak ističu veličanstvena i ključna operacija HV i policije kojom su „okupirana područja, osim istočne Slavonije, vraćena u hrvatski ustavno-pravni poredak“. Veća i od operacije Bljesak, koja je, kao što

Depeša Vikiliksa: Vatikan faktički priznao Kosovo kao nezavisnu državu

Najbitniji delovi depeše koju je u Vašington poslala američka ambasadorka Glendon iz Vatikana u 10:15 časova, 30. aprila 2008, nakon susreta sa monsinjorom Miguelom Maurijem (vatikanskim glavnim čovekom za balkanska pitanja) – link cele depeše: „Sveta Stolica nije spremna da formalno prizna Kosovo zato što bi to potkopalo njene odnose sa vladom Srbije i ekumenistički dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom. Visoki dostojnik Srpske Pravoslavne Crkve, kako je Mauri istakao, priznao mu je da je odlaganje formalnog vida priznanja Kosova za SPC bilo važnije od mnogih koraka koji su preduzeti da se ojača ekumenistički dijalog između Pravoslavnih i Katolika. Mauri je umanjio značaj vatikanskog oklevanja da se Kosovo formalno prizna, podvlačeći da

"Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske" Foto: RTRS

Usvojiti zakon o žrtvama ratne torture

Na sjednici Regionalnog odbora Šamac-Modriča Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske zaključeno je da je neophodno usvajanje zakona o žrtvama ratne torture prema kojem bi bile bar djelimično obeštećene žene koje su tokom proteklog rata bile zatvorene u logorima, zatvorima i sabirnim centrima. Zakon bi trebalo da do kraja godine usvoji Narodna skupština Republike Srpske, saopšteno je iz Udruženja. Predsjednik Udruženja Božice Жivković Rajilić navela je da je na sjednici razgovarano i o položaju ove kategorije na području regionalnog odbora. Regionalni povjerenik Ljubica Goranović rekla je da su opština Šamac i Modriča podržale ovom udruženje i ovaj odbor – opština Šamac dodijelila je kancelarijski prostor i dala jednokratnu novčanu pomoć,

Godišnjica ekshumacije iz masovne grobnice "Kamen" kod Glamoča Foto: Screenshot

U Glamoču danas obilježavanje dana ekshumacije boraca i civila

U Glamoču će danas biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“. Obilježavanje dana ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz grobnice „Kamen“ počinje u 11.00 časova parastosom u lokalnoj pravoslavnoj crkvi. Nakon toga okupljeni će se uputiti pred spomen-obilježje stradalima u mjestu Kamen, gdje će, takođe, biti služen parastos žrtvama, a planirano je i obraćanje zvaničnika i predstavnika porodica žrtava. Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović upozorio je u izjavi Srni da niko nije odgovarao za pomenuti zločin, koji su 1995. godine počinile hrvatske i muslimanske vojne snage. „Bilo je zarobljenih, pa ubijenih, a dio ljudi je

Morpolaca_podignut_krst.jpg

Skandalozno sprečavanje održavanja Sabora u Morpolači

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao skandalozno to što su udruženja hrvatskih branitelja i ove godine spriječila da 1. avgusta bude održan treći Sabor Morpolačana u selu Morpolača u Hrvatskoj, povodom obilježavanja seoske slave – Svetog Vasilija. Linta je rekao da su organizatori morali da otkažu skup zbog bezbjednosnih razloga jer su dva braniteljska udruženja posredstvom lokalnog medija „Zadarski list“ prije desetak dana širila mržnju prema Srbima, ističući da Srbi svaku svoju slavu pretvore u veličanje četništva i velikosrpstva, te dovode pjevače iz Srbije koji pevaju o Krajini i četnicima. „Postojala bi opasnost da i ove godine budu ugroženi životi srpskih povratnika i njihovih rođaka i

Ivica Dačić

Dačić pozvao Zagreb da ne sufinansira Tompsonov nastup

Beograd — Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić pozvao je hrvatsku vladu da preispita odluku o sufinansiranju nastupa pevača Marka Perkovića Tompsona. „Najavljeno učešće hrvatskog pevača Tompsona u obeležavanju Oluje, koji sa sobom nosi jasni ustaški predznak, predstavlja uvredu i poniženje za sve srpske žrtve“, istakao je Dačić u izjavi za Tanjug. Takav potez je, ističe Dačić, u suprotnosti sa javno izrečenom namerom hrvatskog rukovodstva za dobrosusedskim odnosima sa Srbijom. Dačić zbog toga, kako navodi, poziva hrvatsku vladu koja sufinansira Tompsonov nastup da preispita svoju odluku. „Ta odluka nimalo ne ide u prilog dobrim odnosima Srbije i Hrvatske, što je od ključnog značaja za ceo region“, istakao je ministar i

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 31. jul. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Sadilovac. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u sadilovačkoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. Glina – Srpska pravoslavna crkva „Rođenja Bogorodice“ – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina Bajić jame, kod Kostajnice, ustaše usmrtile 800 Srba. Samo 29, 30. i 31. jula 1941. poklale 280 srpskih seljaka. Brežuljak, kod sela Krivaja, udaljen 2 km od Rakovice, Slunj. Ustaše su poklale nekoliko desetina

Ismail Morina (u sredini) iznad Kosovske Mitrovice, mart 2015., Foto VeriInfo

Morina provocirao Srbe i na severu KIM: Dron zamenio kalašnjikovim

Albanac iz Kukeša Ismail Morina obreo se u martu 2015. na Kosovu i Metohiji, gde se slikao sa simbolima „velike Albanije“ i oružjem Nekoliko meseci nakon što je dron sa simbolima „velike Albanije“ spustio na stadion u Beogradu i prekinuo utakmicu Srbija – Albanija, što je izavalo potres u celom regionu, Albanac iz Kukeša Ismail Morina, koji je zbog pometnje koju je izazvao u glavnom gradu Srbije za većinu Albanaca postao „nacionalni heroj“, obreo se u martu 2015. na Kosovu i Metohiji gde su ga dočekali navijači „Balista“ i „Torcide“. U albanskim medijima Morina se tada hvalio da je, sa simbolima „velike Albanije“, slobodno šetao i po severnoj Kosovskoj Mitrovici,

Mrkonjić Grad , Bjelajce: Parastos Foto: SRNA

Mrkonjić Grad: Služen parastos za stradale borce iz Bjelajca

U Bjelajcu kod Mrkonjić Grada jutros je služen parastos za 26 poginulih srpskih boraca iz tog mjesta, a parastosu je prisustvovao i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović. Savanović je izjavio Srni da se danas odaje poštovanje najboljim i najhrabrijim koji su stradali za Republiku Srpsku. „Pošto naš život počiva na njihovoj žrtvi, to nas obavezuje da ih se uvijek sjetimo i da njihove porodice ne zaboravimo, te da mlađim generacija prenesemo u obavezu da znaju istoriju i da znaju da se sloboda teško i krvlju plaćala na ovim prostorima“, istakao je Savanović. Nakon parastosa, ministar Savanović, predstavnici opštine, Boračke organizacije i porodica poginulih su položili cvijeće

Parastos za najveće stradanje TrnovljanaFoto: RTRS

Danas sjećanje na stradanje srpskog stanovništva u Trnovu

U Trnovu će danas biti obilježeno 25 godina od stravičnog zločina pripadnika udruženih muslimanskih i hrvatskih formacija koji su na najsvirepiji način ubili 124 srpska civila, pravoslavnog sveštenika Nedeljka Popovića zvjerski mučili, a potom ubili, a pravoslavni Hram Svetog Đorđa zapalili. U napadu muslimanskih formacija na Trnovo u julu 1992. godine na veliki pravoslavni praznik Ognjenu Mariju među ubijenim civilima skoro polovina su bile žene – 48, te četvoro djece, od kojih je najmlađi Milun Tešanović imao samo 15 mjeseci. Tijela njih 11 još nisu pronađena. Potpredsjednik Organizacije porodica poginulih, zarobljenih i nestalih lica Trnova Goran Timotija izjavio je Srni da će obilježavanje stradanja srpskog stanovništva u Trnovu početi parastosom

Pomen za poginule borce iz Vlatkovića

Parastosom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje kod crkve u kneževskoj mjesnoj zajednici Vlatkovići danas je služen pomen za 20 poginulih boraca Vojske Republike Srpske sa tog područja. Predsjednik Opštinske boračke organizacije Kneževo Ranko Vučić rekao je Srni da društvo ne smije zaboraviti one koji su dali svoje živote za Republicu Srpsku, srpski narod i vjeru. „Nije mrtav onaj ko je umro, već onaj ko je zaboravljen“, rekao je Vučić. Parastos je služio sveštenik crkvene parohije Imljani. Pomenu su prisustvovali članovi porodica poginulih boraca, mještani, te predstavnici republičke i opštinske boračke organizacije, kao i lokalne vlasti. Sa područja opštine Kneževo u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je 275 boraca. „Imamo izgubljenih 8.758 godina

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločin u Ivanović jarku na Kordunu

Ovu likvidaciju, u kojoj je ubijeno više od 380 Srba iz Gline, Vrginmosta, Vojnića, Krnjaka i okolnih kordunaških mjesta, organizovao je ustaški povjerenik za opštinu Krnjak Dragutin Muić. U Ivanović jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu ustaše su izvršile masovni pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline krenuo je sa svojim ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su mu na terenu Mijo Жunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik općine Krnjak Dragutin Muić iz Vukmanića. Muić je prema

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.