arrow up
Foto RT Kontakt

„Let u zločin“ – put do istine

U osmom filmu iz serijala “Svedočenja”, Milana Kneževića i Dalibora Josipovića, NATO bombardovanje Srpske. Uz podršku Saveza logoraša RS, dvojac” na filmskoj traci predstavio NATO napade na RS Od 30. avgusta do 20. septembra 1995. godine, NATO avioni su tokom svog “vatrenog krštenja”, prve veće vojne akcije od svog osnivanja, na položaje Vojske Republike Srpske bacili tačno 1.026 bombi, a težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000 tona! U toku bombardovanja ubijena su 152 srpska civila. Ovo je srž najnovijeg, osmog po redu, dokumentarnog filma pod nazivom “Let u zločin”, autorskog “dvojca” iz Banjaluke Milana Kneževića i Dalibora Josipovića, koji već deceniju rade na snimanju dokumentaraca o stradanju srpskog naroda

Dokumentarni film Denisa Bojića "Djeca" Foto: RTRS

Film „Djeca“ utorak u Evropskom parlamentu

Dokumentarni film „Djeca“, autora Denisa Bojića utorak, 13. septembra, biće prikazan poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu. „Nakon brojnih učešća na filmskim festivalima i nagrade ‘Zlatni Vitez’ za najbolji dugometražni dokumentarni film, projekcija u Evropskom parlamentu je još jedan pokazatelj da film „Djeca“ nosi univerzalnu i snažnu poruku o stradanju Srba“, saopšteno je iz RTRS-a. Film „Djeca“ dokumentuje posljednje svjedočenje četiri srpska preživjela roditelja, koji su tokom posljednjih ratnih dešavanja izgubili po troje djece. U saopštenju se navodi da je poziv evropskih parlamentarca znak da je RTRS, u čijoj produkciji je film rađen, uradio dobar posao, jer je ovo prvi put da se Javni servis Srpske na ovakav način prezentuje u

Naša ispovijest Foto: RTRS

Kojić: U ratu ubijeno više od 2.800 žena srpske nacionalnosti

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da je u proteklom ratu u BiH ubijeno više od 2.800 žena srpske nacionalnosti, 800 ih se vodilo kao nestalo, dok se još traga za 315 žena. Republički centar raspolaže podacima da je više od 2.100 žena srpske nacionalnosti bilo izloženo raznim vrstama tortura i seksualnom nasilju, navodi Kojić. On je najavio da će u okviru manifestacije „Dani Srpske u Srbiji“ u ponedjeljak, 12. septembra, u beogradskom Medija centru u 13.00 časova biti promovisana monografija „Naša ispovijest“ Udružena žena žrtava rata Republike Srpske. – Ovim želimo Srbiji i regionu da skrenemo pažnju na nepravdu

Naša ispovijest Foto: RTRS

Promocija monografije „Naša ispovest“ 12. septembra u Beogradu

Članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske prisustvovaće 12. septembra u Beogradu promociji monografije „Naša ispovijest“, koja će biti održana u okviru manifestacije „Dani Srpske u Srbiji“. „Ovo je prva promocija monografije na području bivše Jugoslavije, a prije toga promociju smo imali u maju u Njujorku i Vašingtonu“, izjavila je Srni predsjednik ovog Udruženja Božica Жivković Rajilić. Rajilićeva je rekla da je ova knjiga najveći projekat koji je dalo jedno udruženje proisteklo iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata. Ona je rekla da su priređivači u ovoj knjizi najveći stručnjaci za oblast genocida iz UN, Londona i Izraela. Rajilićeva je dodala da će promociji monografije prisustvovati članice Udruženja koje su dale izjavu za

Nikola N. Жivković

Nikola N. Жivković: Srbija u septembru 2016. godine

Kao što činim gotovo svako jutro, spremih kafu, sedoh za moj radni sto, te sam preko interneta pregledao domaću i stranu štampu. Danas sam se najviše zadržao na naslovu iz beogradskog “Informera” -Kandić: Šešelju, ja sam te špijunirala i oterala u Hag! (http://www.informer.rs/vesti/srbija/90491/CITAJTE-DANASNJEM-INFORMERU-TOTALNI-RAT-Kandic-Seselju-sam-spijunirala-oterala-Hag-Seselj-Natasa-dao-bih-popusis-mnogo-ruzna) Verujem, da ništa jasnije ne govori o stvarnom položaju Srbije od, evo, ove izjave. Šta nam je to zapravo kazala istaknuta predstavnica “nevladinog sektora”? Ništa drugo već što su mnogi upućeni već odavno znali: “Ja, Nataša Kandić, jesam jedan od predstavnika okupacione, američke vlasti u Srbiji. Ja, sa mojim saradnicima, u ime Vašingtona, gotovo neograničeno vladam Srbijom od oktobra 2000. godine. Zato sam ja moćnija od svake

Pripadnici VRSK, kojima je komandovao Milan Martić, nemaju kome da se obrate za svoja prava

Krajišnici bez ratnog staža

Najveći broj pripadnika Srpske Vojske Krajine u Srbiji nema boračke beneficije. Status veterana u Srbiji sleduje samo za period od 1991. do maja 1992. godine Borci nekadašnje Vojske Srpske Krajine (SVK), raspuštene posle akcije „Oluja“ 1995. godine, među kojima i veliki broj bivših oficira, nepriznat je pred zakonima Srbije. Za razliku od veterana Vojske Republike Srpske kojima je Banjaluka obezbedila niz beneficija ili boraca Vojske Jugoslavije, krajiški ratnici nevidljivi su pred sistemom boračke zaštite. Zakoni naše zemlje priznaju ratni staž borcima koji su uniformu nosili samo u periodu od avgusta 1991. do kraja aprila 1992, kada je JNA zvanično prestala da postoji. Status veterana imaju još samo aktivni i rezervni

Srpski narodni forum

SNF-ov konkurs za kratku priču 2016.

Srpski narodni forum raspisuje prvi konkurs za kratku priču na teme „Sloboda“ i “Juče i sutra”. Sloboda kao stanje ili nedostatak, prostor samoostvarenja. Sloboda koja se želi, osvaja, gubi i traži. Oslobađanje duha, uma i tela. Slobodne ljubavi i ljubavi bez slobode. Ljudske slobode i prava. Lišenost slobode, zatočeništvo. Društva bez sloboda i borba za njih. Jučerašnjica i sutrašnjica kao tereti i novi horizonti; ideal i stigma. Priče mogu biti bilo kojeg žanra, s obzirom da naše teme ostavljaju priličan spektar mogućnosti. Tri najbolje priče biće nagrađene kompletom knjiga, a sve ostale koje uđu u širi izbor biće tokom proleća 2017. štampane u zajedničkoj zbirci, te će parcijalno biti i objavljivane

BIA

BIA zna telefone Hrvata koji su vrbovali Čolovića

Hrvatski špijun priznao krivicu u zamenu za tri godine robije, a naši obaveštajci demantuju da Zagreb nije umešan. Poznat je identitet operativaca SOA koji su ga angažovali Bezbedonosno – informativna agencija zna imena, čak i i brojeve telefona hrvatskih operativaca koji su vrbovali i održavali kontakt sa Čedom Čolovićem, a koji je pred tužiocem priznao da je špijunirao za Hrvate, pa će zbog nagodbe robijati samo tri godine – saznaju „Novosti“. Tajni snimci koje poseduje BIA, kao i podaci o kontaktima Čolovića sa obaveštajcima iz Centra Sigurnosno-obaveštajne agencije Zadar (odeljenje Šibenik) praktično demantuju tvrdnje državnog vrha Hrvatske, da njihova država nema nikakve veze sa aferom koja potresa ceo region i

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je održana promocija monografije Prvog bataljona vojne policije Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske, autora Жeljka Zorića

Promovisana monografija Prvog bataljona vojne policije

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras je promovisana monografija Prvog bataljona vojne policije Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske, autora Жeljka Zorića. „Osnovni razlozi za izradu ove monografije je da sva sjećanja bivših boraca saberemo na jedno mjesto i da ostanu generacijama koje dolaze poslije nas kao istina da znaju šta je to bilo u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a ne da ostane neka laž koju danas propagira muslimansko-hrvatska strana“, istakao je Zorić u obraćanju. Zorić navodi da monografija predstavlja zbornik sjećanja preživjelih učesnika rata koja u prvom dijelu sadrži srpsko viđenje samog početka rata, raspada bivše Jugoslavije i BiH. „Drugi dio obuhvata ratna dejstva i naše vojno-policijsko angažovanje gdje

Rat u Sloveniji, Dragomir Grujović

Slovenci sude oficirima JNA

Bivše republike SFRJ traže najmanje 300 pripadnika nekadašnje vojske zbog ratnih zločina. Ukoliko Srbija uđe u EU, njima će pretiti hapšenje po skraćenom postupku Kapetan Dragomir Grujović iz Čačka, protiv koga je Slovenija raspisala poternicu još 1997. godine zbog navodnog ratnog zločina, samo je jedan od najmanje 300 vojnika i oficira bivše JNA za kojima tragaju bivše jugoslovenske republike. Svi su oni optuženi za ratne zločine, iako su samo branili svoje kasarne. A da nisu, ogrešili bi se o tadašnji Krivični zakonik SFRJ, po kom su bili dužni da „spreče predaju položaja neprijatelju“, i odgovarali bi za izdaju u Beogradu. Kad i ako Srbija uđe u EU, njima će pretiti

Gordana Ristić Foto: Kurir

Očajna majka srpskog oficira: Plačem iznad praznog groba, već 25 godina tražim sina jedinca!

Povodom Međunarodnog dana nestalih, porodice žrtava ističu da godinama imaju samo jednu želju – da pronađu i sahrane svoje najmilije Telo mog sina misteriozno je nestalo iz policijske stanice u Osijeku, u kojoj je krvnički mučen i ubijen 1991. Ništa ne tražim, samo posmrtne ostatke svog jedinca, da ih sahranim pored njegovog oca, koji je za njim od bola umro. Znate li kako je već 25 godina plakati nad praznim grobom svoga sina? Ovako, drhtavim glasom, jedva suzdržavajući suze, počinje svoju potresnu priču Irina Olear (82) iz Ruskog Krstura, čiji je sin Romko (37), rezervni kapetan JNA, zarobljen, ispitivan i potom streljan u policijskoj stanici u Osijeku. Zahteva odgovore Romko,

Protest

I dalje bez traga 2.500 Srba

Na Međunarodni dan nestalih na Balkanu se ne zna sudbina više od 10.000 ljudi. U Prištini 400 N. N. lica čeka identifikaciju, a u Zagrebu 272 Dve decenije posle sukoba u Hrvatskoj i Bosni i 15 godina od sukoba na Kosmetu, i dalje se 10.653 ljudi u regionu vodi kao nestalo, pokazuju podaci Međunarodnog Crvenog krsta (MKCK). Od toga, najmanje 2.500 njih su, prema podacima Vladine komisije za nestale, Srbi. Današnji dan obeležava se kao Međunarodni dan nestalih. Najviše onih čija je sudbina ostala nepoznanica, kaže Dragan Pjevač, predsednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa prostora bivše Jugoslavije, ima u Hrvatskoj – 1.799. Na drugom mestu je Kosovo i Metohija,

Milenko Savanović Foto: SRNA

BiH da ubrza traženje nestalih ili vrati u nadležnost Srpskoj

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović smatra da treba vršiti pritisak na Tužilaštvo, Sud i Institut za nestala lica BiH da ubrzaju traženje nestalih iz Srpske, a ako izostanu rezultati – vratiti taj proces u nadležnost Srpske. Savanović je napomenuo da Srpska još potražuje 1.665 nestalih boraca i civila iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata i istakao da se u tri spomen-kosturnice u Republici Srpskoj – u Banjaluci, Nevesinju i Istočnom Sarajevu, još nalazi 650 neidentifikovanih posmrtnih ostataka. On kaže da su od 2008. godine identifikovane svega 33 srpske žrtve, što dovoljno govori o neozbiljnosti, neodgovornosti i demagoškom odnosu Suda i Tužilaštva BiH i Instituta za nestala lica BiH

Republička organizacija zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Foto: Screenshot

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih

Na Ozrenu će, u organizaciji Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, biti služen parastos i položeno cvijeće. Tamo će biti održana i skupština Republičke organizacije. Odbor porodica poginulih i zarobljenih boraca Boračke organizacije Republike Srpske, u Banjaluci će, održati okrugli sto pod nazivom „1665“, što predstavlja broj nestalih lica za kojima još traga Srpska. Prethodno će delegacije BORS-a položiti cvijeće kod Spomen-kosturnice na banjalučkom Novom groblju. I predstavnici Boračke organozacije Pale održaće pomen na centralnom spomeniku poginulim borcima. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Obilježavanje Dana nestalih u tišini | Jadovno 1941.  

Dragomir Grujović u dopisništvu „Politike” u Čačku (Foto G. Otašević)

Grujović traži ruski pasoš

Bio sam savestan vojnik i čvrst rodoljub, i neću sebi dozvoliti da izgubim slobodu i, na pravdi Boga, ostatak života provedem u nekom od evropskih zatvora kao poslednji bandit, ističe penzionisani kapetan VS u molbi podnetoj ambasadoru Čepurinu Čačak – Vojnički podvižnik današnje Srbije, jedan od najvećih, Dragomir Grujović (55) iz Čačka, zatražio je državljanstvo Ruske Federacije. Prošle sedmice u ambasadi RF u Beogradu predao je pismo naslovljeno na šefa ruskog poslanstva u našem glavnom gradu, Aleksandru Vasiljeviču Čepurinu, moleći da postane državljanin RF, gde ističe da se prvi put ekselenciji obraća ovim povodom i daje reč da će, ukoliko se to prihvati, „biti odan i služiti novoj otadžbini, Ruskoj

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.