arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Pogled sa Palate Albanija

Juriš na Dedinje

Šta se zapravo desilo krajem leta 1944, kada su proleterske jedinice došle u Srbiju. Grabež probranih partijaca nije doprineo ugledu nove vlasti U Srbiji ima jedna izreka „Još nije vreme, još nije vreme – e, a sad je kasno“. I upravo to doživljavamo kad je reč o novoj političkoj istoriji od Drugog svetskog rata pa do danas. Propuštene su mnogobrojne prilike, dok su još bili živi akteri mnogih spornih dešavanja, da se precizno i objektivno rekonstruiše prošlost. Inače, proces demistifikovanja i preispitivanja istorije uvek je bolan i nosi rizik novih društvenih podela. Šta se zapravo desilo krajem leta 1944. godine, kada su proleterske jedinice došle u Srbiju. Kakvo je raspoloženje

Dolazak logoraša u Aušvic

Romi iz Srbije traže odštetu za Holokaust

Pripadnici romske zajednice hoće od Nemačke naknadu zbog genocida. Angažovali američke i švajcarske advokate. Tragaju za ukradenim zlatom Svetska organizacija Roma iz Srbije angažovala je dve američke i jednu švajcarsku advokatsku kancelariju koje će joj pomoći u naplati odštete za stradanje Roma u Drugom svetskom ratu. Time će se domaći Romi pridružiti evropskim sunarodnicima koji takve inicijative već podnose, a tražiće i podršku srpskog parlamenta. Prvih petnaestak Roma iz Češke koji su preživeli nacističke logore u vreme Drugog svetskog rata dobiće od Nemačke jednokratno po 2.500 evra, a novi zahtevi već stižu iz Slovačke, Holandije, Makedonije… – Romi iz Srbije nikada nisu obeštećeni, osim nekolicine po individualnim tužbama – kaže,

Od Nemačke tražiti naplatu ratne odštete

Više udruženja žrtava rata, organizacija penzionera i građana, predvođenih Udruženjem žrtava Drugog svetskog rata, zatražilo je od predsednika države, premijera i predsednika poslaničkih grupa u parlamentu da se pokrenu pregovori sa Nemačkom o naplati ratne štete iz Drugog svetskog rata, jer, kažu, ta šteta nikada nije naplaćena. Žrtve Drugog svetskog rata traže i da se donese zakon kojim bi se obeštetile žrtve i njihovi potomci. Više od 200.000 građana Srbije do danas nije uspelo da naplati odštetu posle Drugog svetskog rata, bilo u svoje ili u ime svojih predaka. Nenaplaćena šteta od Nemačke, i to samo na osnovu prinudnog rada, procenjena je na oko 290 milijardi dolara. Pravo na naplatu

Za borce SS Handžar divizije neće biti revizije Foto Bundes

Ubice bez nadoknade

Agencija za restituciju tražiće izmene Zakona o rehabilitaciji. Pravi se baza podataka sa oko 30.000 boraca SS trupa i Vermahta Oko 30.000 imena pripadnika SS trupa i Vermahta naći će se u elektronskoj bazi podataka koju će do kraja nedelje završiti Agencija za restituciju, otkriva za „Novosti“ Strahinja Sekulić, direktor Agencije. U pitanju su ljudi čije porodice, bez obzira ne eventualne sudske rehabilitacije, neće moći da dobiju imovinu u postupku restitucije, niti ona može da im bude nadoknađena. Agencija će takođe tražiti izmene Zakona o rehabilitaciji, tako da nikako ne mogu da budu rehabilitovani direktni počinioci ratnih zločina. Elektronska baza će se, kaže Sekulić, naknadno puniti ostalim imenima koje je

Hitler naređuje: Zarobite Dražu

Šta je napisao nemački general Aleksander Ler o ratu u Jugoslaviji. Od Prve planinske divizije firer zahtevao da po svaku cenu uhvati Mihailovića živog. Svedoci smo toga da je istorija kao nauka u socijalističkoj Jugoslaviji pola veka uporno istrajavala na krajnje pojednostavljenoj i ideološkoj predstavi naše prošlosti. Pojedini centri, ili bolje reći pojedinci, pogubljeni u ideološkim maglama i jednoumlju, i saučesnici u naučnim manipulacijama, još uvek se grčevito trude da sačuvaju stare ocene i procene o nekim, možda, i ključnim zbivanjima u našoj istoriji. Novootkrivena dokumenta koja demantuju njihova stanovišta kao da ih ne dodiruju. Rezultat toga je da srpski narod opet stoji na početnim pozicijama u bolnom i mukotrpnom

Albanci - zločin

Zločin bez kazne: Godišnjica genocida u Velici

Na današnji dan 1944. godine u selu Velika dvije SS divizije – „Princ Eugen“ sastavljena uglavnom od folksdojčera i „Skenderbeg“ sastavljena od Albanaca, potpomognuti lokalnim muslimanskim stanovništvom iz Plava, Gusinja i Bihora, izvršile su genocid nad mještanima Velike na sjeveru Crne Gore. Na najsvirepiji mogući način ubijeno je preko 600 Veličana, većinom žena i djece. Predstavnici Nevladine organizacije „Klub Velika“ još prije godinu zvanično su podnijeli inicijativu Vladi Crne Gore za utvrđivanje pune istine o genocidu u selu Velika, gdje su 28. jula 1944. zlikovci klali nejač, starce, žene i djecu, ali i dalje nema odgovora. Još uvijek ne postoji ni dostojan spomenik – memorijalni centar žrtvama genocida u Velici.

General Dragoljub Draža Mihailović u Dragačevu 1943 godine

Ruski istoričari: Pokret Draže Mihailovića nije onakav kakvim ga predstavljate u Srbiji

Piše: Nikita Bondarev Danas je za ruske političare i istoričare u vezi sa tim događajem najvažnije da se ne ponavljaju propagandističke izmišljotine i ideološki stereotipi koje je sovjetska nauka prenosila onako kako ih je sve do devedesetih godina dobijala iz Jugoslavije. Sve do oslobođenja Jugoslavije rukovodstvo Sovjetskog Saveza je sarađivalo i sa četnicima i sa partizanima. U arhivama su sačuvani dokumenti koji svedoče da je Tito sve do 1944. godine iz Sovjetskog Saveza dobijao pisma ovakve sadržine: “Vi govorite da četnici sarađuju sa fašistima, ali mi imamo drugačije informacije. Potrudite se da nađete sa njima zajednički jezik”. Ako pogledamo istoriju čitavog regiona, videćemo da je četnički pokret logičan nastavak nekadašnjih

Bata sačuvao sećanja na američkog pilota

Zrenjaninac Vladimir Agoštan krunisao dugogodišnje istraživanje aeorodroma „Ečka“. Po dedinom kazivanju, detaljno dokumentovao stradanja letača Tomasa Rodžersa Zapušten i skoro zaboravljen sportski aerodrom „Ečka“, u istoimenom mestu nadomak Zrenjanina, izazvao je nedavno pažnju šire javnosti zbog (brzo se ispostavilo, lažne) najave da bi mogao biti pretvoren u mesto za obuku za vanredne situacije, kao nekakvo „istureno odeljenje“ niškog Srpsko-ruskog humanitarnog centra. Glasine o tobož „ruskoj bazi“ u banatskoj ravnici, koje su usledile posle višegodišnjih priča o postojanju tajnog aerodroma ispod postojećeg (!) i zakopanog zlata kojeg nacisti u žurbi nisu uspeli da odnesu (!?), slatko zasmejavaju Zrenjaninca Vladimira Batu Agoštona (43), avio-mehaničara po struci, zaljubljenika u letenje i sigurno jednog

Vladika toplički Arsenije danas je uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja u Crkvi Svetog Save u Beogradu služio parastos za pokoj duše generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je strijeljan na današnji dan prije 70 godina, kao i za brojne neznane oficire, vojnike i rodoljube koji su poginuli za otadžbinu

Služen parastos generalu Draži

Vladika toplički Arsenije danas je uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja u Crkvi Svetog Save u Beogradu služio parastos za pokoj duše generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je strijeljan na današnji dan prije 70 godina, kao i za brojne neznane oficire, vojnike i rodoljube koji su poginuli za otadžbinu. Vladika Arsenije je u prigodnom obraćanju vjernicima i poštovaocima generala Mihailovića rekao da je on pogubljen bez suda i krivice, a na pravdi Boga i da je pucanj na njegove hrabre vojničke grudi bio „pucanj na istinu, pravdu, hrabrost, istrajnost i odanost otadžbini i pravoslavnoj vjeri“. „On je hrabro stao na čelo vojske da bi odbranio ono što se odbraniti može. Istorija

General Dragoljub Draža Mihailović

Najava: Pomen đeneralu Mihailoviću

Pomen đeneralu Mihailoviću, Beograd, u nedelju 17. jula 2016. u 11:00 u maloj crkvi Svetog Save na Vračaru. Udruženje pripadnika JVuO 1941 – 1945, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, i Gradski odbor Beograd Udruženja Kraljevina Srbija vas pozivaju da povodom 70 godina od ubistva đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića u nedelju 17. jula 2016. u 11:00 u maloj crkvi Svetog Save na Vračaru, prisustvujete pomenu za pokoj duše našeg Čiče. Parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo vladika Arsenije, po blagoslovu patrijarha Irineja.

Na fruškogorskom prevoju Iriški venac kod spomenika "Sloboda" danas je održan svečani skup povodom obilježavanja 75. godišnjice dizanja ustanka naroda Srbije u Drugom svjetskom ratu.

Obilježeno 75 godina od dizanja ustanka

Na fruškogorskom prevoju Iriški venac kod spomenika „Sloboda“ danas je održan svečani skup povodom obilježavanja 75 godina od dizanja ustanka naroda Srbije u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom, na spomenik „Sloboda“ položeni su vijenci palim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/. U ime Pokrajinske vlade vijence palim borcima NOR-a položili su potpredsjednik Pokrajinske vlade Ivan Đoković i pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić. Organizator svečanog skupa bio je Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata /SUBNOR/ AP Vojvodine. Pokrovitelj skupa je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s vjerskim zajednicama. Poštu palim borcima sedmojulskog ustanka odali su i predstavnici pokrajinskog, gradskih i opštinskih odbora SUBNOR-a, pripadnici Vojske

Nemački vojnici streljaju omladince u logoru Sajmište (Foto Vikipedija)

​Holokaust se i u Beogradu dešavao pred očima drugih

Povodom teksta Čedomira Antića „Postnacifikacija Srbije“ U oktobru 1941. muški Jevreji su radili na raščišćavanju ulica Beograda, na istovaru robe na pristaništu, na popravljanju kanalizacije i slično. Gledali su kako sugrađani idu na posao, dok su oni iz svog bili izbačeni; kako šetaju i sede po kafanama, dok je njima bilo zabranjeno; kako se voze tramvajima, dok oni nisu smeli da se popnu na njih. Gledali su kako se vraćaju svojim kućama, dok su oni morali da se vrate svake večeri u nemački logor na Autokomandi, pod pratnjom nemačkih ili kolaboracionističkih stražara. U logoru su slušali kako navijači navijaju za svoj fudbalski klub na obližnjem stadionu, gledali su kako se

Danas obeležavanje Dana ustanka u Drugom svetskom ratu

Bela Crkva – Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandar Vulin, predvodiće danas u Beloj Crkvi državnu ceremoniju povodom obeležavanja 75. godišnjice izbijanja antifašističkog ustanka u Drugom svetskom ratu. Svečanost će biti održana kod spomenika Žikici Jovanoviću – Špancu koji se nalazi u okviru spomen-kompleksa u Beloj Crkvi kod Krupnja, saopštio je Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije. Dan ustanka naroda Srbije je bio državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji, koji se obeležavao svakog 7. jula. Dan ustanka obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Od 2013. godine obeležava se u sastavu državnog programa

Milan Nedić

Da li je Nedić okupirao Srbiju

Naslednici ratnog premijera ulažu žalbu na odluku Agencije za restituciju Naslednici Milana Nedića uložiće od nedelje žalbu na rešenje Agencije za restituciju kojim se odbija njihov zahtev za povraćaj imovine kao neosnovan. Ovo je za “Novosti” potvrdio advokat Zoran Živanović. – Nedić nije mogao biti pripadnik okupacionih snaga, jer je okupacija međunarodno-pravni izraz i označava zauzimanje tuđe teritorije. Domaća civilna vlast, kojoj je Nedić pripadao, ne može biti okupaciona na teritoriji sopstvene zemlje. Čak je i u posleratnoj pravnoj terminologiji on nazivan saradnikom okupatora, a ne okupatorom. Ovo je revizija istorije – govori Živanović o konstataciji iz rešenja Agencije. Ta činjenica je, kako objašnjava, od ključne važnosti, jer po starom

Spomen-ploču poginulim pilotima 6. lovačkog puka Vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije otkrili su pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić i ambasador Republike Slovenije u Srbiji Njegova ekselencija Vladimir Gasparič

Posle 75 godina otkrivena spomen–ploča poginulim pilotima

U drevnom fruškogorskom manastiru Krušedol poslije 75 godina danas je otkrivena spomen-ploča poginulim pilotima 6. lovačkog puka Vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. Piloti su stradali u aprilskom ratu 1941. godine suprotstavljajući se njemačkim vazduhoplovnim formacijama. Spomen-ploču otkrili su pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić i ambasador Slovenije u Srbiji Vladimir Gasparič. „Sedam i po decenija je malo da se zaboravi zlo i sila koja je napala nebo tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Istovremeno, 75 godina je još manje da se zaboravi hrabrost svih onih koji su tih dana poleteli da ispod i iznad oblaka čuvaju granicu, da sačuvaju državu i pre svega svoj narod“, istakao je Vuletić poslije otkrivanja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.