arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sveti-vladika-nikolaj-velimirovic-u-srednjim-godinama.jpg

FILM: Sveti Nikolaj Velimirović

Ovaj dokumentarni film je život našeg Svetog Oca Vladike Nikolaja Velimirovića. Sve što je činio i učinio, a uradio je mnogo, bilo je bez greške za svoj narod. Put koji nam je pokazao tad i danas je jedini pravi za nas pravoslavne Srbe. Dr. Vladika Nikolaj Velimirović (studirao i diplomirao u Bernu) je posle Svetog Save najveći duhovni Srbin kog smo imali. Filozof za pokoljenja – ratnik s naliv perom u ruci. Neprevaziđeni besednik na stranim jezicima bez akcenta. Na njegove su se govore u Londonu i Njujorku gospodari sveta tiskali samo da ga dožive i čuju. Posle su mnogi taj doživljaj „Slušajući Vladiku“ kao vrhunski događaj i doživljaj te

„Grobnica od zlata“

Regionom kao bauk kruži serija „Senke nad Balkanom“, u kojoj  se pojavljuje i advokat Ante Pavelić! Ali, njeno prikazivanje još nisu otkupili  hrvatski distributeri, strahujući od „četničke“ vizije dragog poglavnika, ali još više od njegovih dragih poklonika u Zagrebu! Svaki je zločinac bio mala beba i nečiji nestašni sin dok nije prekoračio onu liniju koja ga izdvaja od čoveka sa savešću, te tako i Ante Pavelić, koji još nije dovoljno rasvetljen kod Srba, kojima je planski naneo genocid, nemerljiv u normalnom svetu. Iako se uporno kazuje da je hercegovačkog porekla, to nije tačno, izuzev da ga je majka rodila u mestu Bradini (opština Konjic), gde je otac tada radio kao

Foto: Tanjug

Otvoren Muzej Šabačkih Jevreja

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević rekao je večeras u Šapcu, na otvaranju Muzeja Šabačkih Jevreja, da je jedan od ciljeva Ministarstva zalaganje za snažnu afirmaciju principa decentralizacije kulturne politike, jer „kultura mora da prožima svaki kutak naše države“. Srbija ne sme da bude telo sa velikom glavom, sa Beogradom kao centrom kulturnih zbivanja i ovaj saziv Ministarstva kulture i informisanja je dosledan i čvrst u sprovođenju decentralizacije kulturne politike u praksi, ne samo na nivou „dopadljive sintagme“, istakao je ministar. Prema njegovoj oceni, saopšteno je iz Ministarstva kulture i informisanja, Šabac je vrlo vibrantna kulturna sredina. „Ovo je lokalna sredina koja posvećuje pažnju kulturnom razvoju, zaštiti kulturnog nasleđa, kao

Četnici Motajičke brigade. Slikano kod ilovske crkve 1944. godine. S lijeva na desno: Milutin Milinković, komandir 2. čete 4. bataljona, Danil Nedić, komandir 1. čete 4. bataljona, Petar Nedić, komandant 4. bataljona i Boško Simić, komandir 3. čete 4. bataljona.

Vojni sveštenik Srednjebosanskog Četničkog korpusa: „Braćo Srbi i sestre Srpkinje“

BRAĆO SRBI I SESTRE SRPKINjE! Pre kratkog vremena partizansko Prnjavorsko područje izdalo je naredbu preko predsednika opština o svetkovanju i praznovanju utorka i subote, kao i postu u te dane. Nas Srbe nije nije nimalo iznenadila ova naredba, jer je i ona kao i mnoge druge, koje su nam servirali komunisti, pljunula na ono, što je nama Srbima, djeci Svetosavskoj najmilije. Srpski narod primio je još jedan ubod nožem u raskrvavljeno srce i u čudu pitao se dokle će da ide krvavi Tito u svojoj bezobzirnoj mržnji prema Srpskom narodu i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi. Srpski narod vekovima je svetkovao Svetu Nedelju, a postio sredom i petkom sećajući se stradanja Hristova

„Del­ta” ni­je od­u­sta­la od grad­nje tr­žnog cen­tra na ovom pro­sto­ru, ali tvr­de da će oču­va­ti se­ća­nje na stra­dal­ni­ke (Fo­to­ Želj­ko Jo­va­no­vić)

Se­ća­nje na To­pov­ske šu­pe ne­sta­lo, lo­gor za­bo­ra­vljen

Ukra­de­na spo­men-plo­ča po­sta­vlje­na 2005. go­di­ne pro­na­đe­na je, ali još ni­je po­sta­vlje­na. – Ne­ma­rom nad­le­žnih pr­vi za­tvor za Je­vre­je de­ce­ni­ja­ma za­pu­šten Je­dan zid – jed­na stra­šna uspo­me­na. Po­tam­neo od sun­ca i ki­še i ob­ra­stao u ši­blje, po­sled­nji je bra­nik se­ća­nja na ži­vo­te i stra­da­nje ne­ko­li­ko hi­lja­da lju­di ko­je je tam­ni­čio. A go­to­vo da ni­ko i ne zna šta on ozna­ča­va. Na Auto­ko­man­di, u zgra­da­ma po­red Ta­ba­no­vač­ke uli­ce ne­ma ni­ka­kvog obe­lež­ja da je na ovom me­stu bio pr­vi lo­gor za Je­vre­je u Sr­bi­ji – To­pov­ske šu­pe. Skrom­na plo­ča na ovom zi­du, sa ne­ko­li­ko is­pi­sa­nih re­či, je­di­no sve­do­čan­stvo o zna­ča­ju obje­ka­ta u ko­jem su osim Je­vre­ja sme­šta­ni i Ro­mi, le­tos je ukra­de­na. Ni­ko

Foto: FB stranica „U ime naroda – za slobodnu Srbiju“

Petar V. Šerović: Srbi neće da čuju – o (ne)kulturi zaborava sopstvenih civilnih žrtava

O opštoj kulturi jednog naroda, a posebno o kulturi sećanja, govori i naš odnos prema mrtvima. Posebno prema onima koji su nastradali u ratnim sukobima, odnosno u unutrašnjim obračunima. Među njima su i oni koji su, kao poražena strana, likvidirani na početku uspostavljanja nove revolucionarne vlasti 1944–1945. godine[1] Prvih novembarskih dana 2017. godine, na Mitrovske zadušnice, stotinak okupljenih građana je na prostoru beogradskog Lisičjeg potoka prisustvovalo parastosu „žrtvama revolucionarnog terora“ koji je u Srbiji, u periodu od septembra 1944. do februara 1945. godine, odneo živote više desetina hiljada, mahom civila i to uglavnom bez suđenja i prava na odbranu. Istovremeno, na ovom, jednom od najvećih stratišta na kojem je svojevremeno

Vrlo malo imovine je vraćeno potomcima foksdojčera u Vojvodini

Zašto potomci podunavskih Švaba ne traže imovinu u Srbiji?

Uprkos tome što procene govore da je do kraja Drugog svetskog rata u Srbiji živelo oko pola miliona Nemaca, za povraćaj imovine naslednicima nemačke manjine u Srbiji Agenciji za restituciju stiglo je tek nešto više od hiljadu zahteva. Uslov – da preci nisu bili u okupacionim snagama Dok su u udruženjima Nemaca u Srbiji izuzetno nezadovoljni malim procentom imovine koji je naslednicima predratnih nemačkih žitelja vraćen, u Agenciji ističu da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja vraća imovinu svojim „folksdojčerima“. Zakonski uslov za vraćanje imovine naslednicima podunavskih Švaba, koje su do Drugog svetskog rata naseljavale uglavnom Vojvodinu, jeste da njihovi preci nisu bili pripadnici ili saradnici okupacionih snaga. Strahinja

Objavljeno dokumentarno delo „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“

U izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća  iz Podgorice i Društva za istraživanje zločina nad građanima Crne Gore iz Kolašina izašla je iz štampe kapitalna knjiga „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“ dvojice autora mr. Tadije Boškovića i Miloša Vojinovića sa blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita Amfilohija.  Na 659.strana možete upoznati dramu koja se odvijala na području Crne Gore i Hercegovine 1941-1942.godine. Knjiga sadrži imena žrtava komunističkog terora u navedenom periodu, 1839 žrtava iz Crne Gore, i 522 iz Hercegovine. Izvor: SLOVOSLOVLjE Vezane vijesti: Stradanje srbske crkve od komunista – Zločini protiv Boga i … Zločini u Foči i okolini 1945. | Jadovno 1941. Streljanja nedužnih | Jadovno 1941. Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika … Srđan

© Foto: Javno vlasnistvo

Atak na svest Srba: Evropa traži da izbrišemo velike ratne pobede i žrtve

U godinama našeg puta u EU, stalno smo pod zahtevima da smanjujemo nacionalnu istoriju, da smanjujemo tu komponentu. Čak su nam poručili i početkom 2013. da ne puštamo oduševljenje kroz medije i kroz javnost prilikom obeležavanja stote godišnjice od početka rata, kaže istoričar Mile Bjelajac, povodom Dana primirja. U jednom železničkom vagonu na zabačenoj pruzi u šumi Kompijenj, u Francuskoj, 11. novembra 1918. godine potpisano je primirje. Zbog toga se u Srbiji od 2012. taj dan obeležava kao državni praznik Dan primirja. Srpski vojnici imali su značajnu ulogu u Prvom svetskom ratu, ali čini se da su saveznici nekako uvek umanjivali njihov značaj. S druge strane, potomci boraca u Prvom svetskom ratu možda i olako prihvataju tragičnu sudbinu

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić Foto: RTRS

Brnabić: Antifašistička i slobodarska politika se nije promijenila

Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Somboru, na obilježavanju 73 godine od Batinske bitke, da današnja Srbija počiva na istim vrijednostima – antifašizmu i slobodarstvu, i da se njena politika ni do danas nije promijenila. Obraćajući se prisutnim, među kojima je bio i ambasador Rusije Aleksandar Čepurin, Brnabićeva je istakla da Srbija ponosno čuva uspomenu na sve heroje koji su položili život za slobodu. „I u Prvom i u Drugom svjetskom ratu Srbija se borila rame uz rame sa svim slobodoljubivim zemljama. Naša politika nije se ni do danas promijenila. Prijateljstvo i saradnju negujemo i sa Istokom i sa Zapadom – Rusijom, zemljama EU, SAD, Kinom, Indijom, Ujedinjenim

Stanislav Krakov: Kako su spašene mošti kneza Lazara od ustaša

Ali sem ovih živih gostiju i povratnika i mrtvi su došli da u prestonici okupirane Srbije potraže mira i skloništa, jer ni njihovim moštima nije bilo više opstanka na teritoriji satanske tvorevine Pavelićeve, koja je želela da uništi ne samo živo Srpstvo, već i njegovu prošlost i sve njegove svetinje. Srpska vlada je bila obaveštena o pustošenjima koje su ustaše počinile u onoj prvoj srpskoj Svetoj Gori na Dunavu, u fruškogorskim manastirima Ravanici, Vrdniku, Krušedolu, Hopovu, Beočinu, Velikoj i Maloj Remeti, i svim drugim srpskim svetilištima. Ove podivljale rulje su popalile i porušile manastire, pošto su opljačkale dragocene riznice, pune istorijskih i umetničkih dragocenosti srpskih od neprocenjive vrednosti, razvalili ikonostase

Uporna Ema Zađva

Odbijen predlog za rehabilitaciju Tibora Kiša: Nije nevina žrtva partizana

Viši sud U Novom Sadu odbio rehabilitaciju Vrbašanina Tibora Kiša, stradalog 1944. Ema Zađva (84): Trebalo da odgovara za smrt velikog broja nevinih civila Vrbašanin Tibor Kiš, nekadašnji visoki činovnik šećerane u Vrbasu i „turanjski lovac“, čiju je rehabilitaciju osporavala Ema Zađva (84), nekadašnja Vrbašanka i Somborka, nije nevina žrtva masovnog pokolja u tom bačkom gradu 1944. godine, kako je to navedeno u zahtevu za rehabilitaciju koju je tražila njegova unuka Magdolna Čerešenješ Kiš iz Budimpešte. Viši sud u Novom Sadu je i u postupku ponovljenom po nalogu Apelacionog suda, doneo rešenje kao i u prethodnom, da se predlog za Kišovu rehabilitaciju odbija. Ovo rešenje još nije postalo pravosnažno. Zađva,

(Foto Tanjug)

Đorđević: Srbija neguje antifašističku tradiciju

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma u Narodnom pozorištu održan je Memorijalnom koncert, a ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević poručio da Srbija veoma drži do antifašističke tradicije i neguje svoje multietničko kulturno nasleđe. Rekao je i da je stav Srbije u rešavanju migrantske krize u Evropi donekle bio oblikovan i sećanjem na događaje iz evropske istorije koje danas evociramo. Ocenio je da je takozvana „Kristalna noć”, označila vrhunac izopačenog sistema vrednosti i političkih uverenja nacističkog režima. „Oko pet stotina hiljada austrijskih i nemačkih Jevreja izgubilo je i poslednje od ljudskih i građanskih prava koja su im sistematski, donošenjem nacističkih uredaba i zakona

Pećina u Mušvetama na Zlatiboru

Zašto bi Dražu ubili na Zlatiboru

Istoričar Srđan Cvetković iz Instituta za savremenu istoriju, za „Novosti“, o otkriću u pećini Cerova. Mihailovićeve stvari koje je imao prilikom hapšenja, pa i naočare, nalaze se u BIA Sve lične stvari Dragoslava Draže Mihailovića, pa i naočare koje je imao prilikom hapšenja, nalaze se u BIA. Njih smo čak i izlagali 2014. godine u okviru izložbe „U ime naroda“ priređenoj u Istorijskom muzeju Srbije. Osim generalovih naočara, tu su i njegova lula, sat, mapa, penkalo, kompas, pištolj… Ordenje kojim je američki predsednik Hari Truman, 1948. godine, posthumno odlikovao Dražu Mihailovića, predato je njegovoj ćerki Gordani. Ovo je „Novostima“ rekao dr Srđan Cvetković, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u

Otvor jame Cerovo Foto N. Janković

Stamatović najavio spomen obeležje kod jame Cerovo

U pisanoj izjavi dostvljenoj medijima, predsednik Opštine Čajetina je naveo da će to biti zapravo memorijalni kompleks žrtvama u Mušvetama, ali i svim srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović najavio je danas da će ta opština podići spomen obeležje i urediti teren oko pećine u Mušvetama, gde su nedavno pronađeni posmrtni ostaci nekoliko desetina srpskih mladića, koji su stadali pred kraj Drugog svetskog rata. U pisanoj izjavi dostvljenoj mediima, Stamatović je naveo da će to biti zapravo memorijalni kompleks žrtvama u Mušvetama, ali i svim srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Cilj podizanja spomen obeležja je, kaže Stamatović, da se ovaj zločin nikad ne zaboravi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.