arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Propali planovi za brzu predaju Nemaca: Pukovnik Mekdauel (drugi s leva) i general Mihailović, krajem avgusta 1944.

Kako je u Srbiji odbijena predaja Nemaca 1944.

Pukovnik Mekdauel je sredinom septembra izvestio da Nojbaher nudi saveznicima dogovor o kompletnoj predaji Nemaca Piše: NENAD JAKOVLjEVIĆ General (Draža) Mihailović proglasio je mobilizaciju koja se uspešno sprovodi, i do 1. septembra 1944. imaće pod oružjem 100 hiljafa ljudi širom Jugoslavije. Ima još pola miliona mobilisanih koji nemaju oružje. Smatra da će nemačko povlačenje iz Grčke uskoro početi i da će tada lansirati opšti napad na njih s obzirom da se mogućnost represalija tada smanjuje. Ovako je krajem avgusta 1944, neposredno po dolasku u Mihailovićev štab, izveštavao američki pukovnik dr Robert Mekdauel (na fotografiji gore, levo od generala Mihailovića), šef misije „Rendžer“. Na ovom mestu Srpske novine donose neke do

Delegacije SUBNOR obišle i partizansko groblje

Proleteri odolevaju zaboravu: Godišnjica formiranja prve antifašističke jedinice u Evropi

U Rudom se danas postrojile delegacije SUBNOR i obeležile dan formiranja Prve proleterske brigade. Glavnoj ulici i osnovnoj školi još nije vraćeno ime brigade U Rudom su se danas pred spomenikom Prvoj proleterskoj brigadi, koju je davne 1941. godine ovde formirao Tito, postrojile delegacije SUBNOR iz Beograda, Užica, Priboja, Banjaluke, Pala, sarajevskog i goraždanskog kantona… Predvodili su ih članovi Udruženja boraca Prve proleterske iz Beograda, zahvaljujući čijoj upornosti je i u ovom veku nastavljeno obeležavanje 22. decembra, koji polako tone u zaborav. Svako bi se u svetu ponosio činjenicom da je u njegovom gradu formirana prva antifašistička brigada u tada porobljenoj Evropi, ali u Rudom ni bivša vlast socijaldemokrata, ni ova sadašnja

UDRUŽENjE „PETROVRGRAD” O PROMENI IMENA GRADA: Žele da isprave istorijsku nepravdu

Sledeće godine je veliki jubilej – vek od oslobođenja našeg grada u Prvom svetskom ratu i od prisajedinjenja Banata, Bačke i Srema Kraljevini Srbiji. Oni koji znaju istoriju, znaju i kakva je tada bila uloga kralja Petra Prvog Karađorđevića. Želimo da otvorimo javnu debatu, čujemo razna mišljenja. Smatramo da je došao pravi trenutak da se gradu vrati ime Petrovgrad, jer je učinjena velika nepravda kada je 1946. godine komunistička partijska Skupština promenila naziv grada u Zrenjanin. Ovo je izjavio Budimir Jovanović, predsednik Udruženja „Petrovgrad” na konferenciji za novinare, održanoj u sredu u prostorijama Udruženja povodom objavljivanja proglasa i najvažnijih informacija u vezi sa njihovom inicijativom. Osim Budimira Jovanovića, govorili su

Nenad Antonijević

Aleksandar Živković: Potiskivana istorija o stradanju Srba i Jevreja na Kosmetu 1941–1945.

Prikaz knjige dr Nenada Antonijevića „Kosovo i Metohija 1941–1945. godina: Ratni zločini“, Muzej žrtava genocida, Beograd 2017, 628 strana (štampa: Grafoprint, Gornji Milanovac) U okviru plodne izdavačke delatnosti Muzeja žrtava genocida (samo u poslednje četiri godine 26 knjiga, časopisa i zbornika radova, samostalno ili kao saizdavači, kao i dva dokumentarna filma), najnovija knjiga izlazi u okviru biblioteke: „doktorske disertacije“. Izdanje Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Kosovo i Metohija 1941–1945: Ratni zločini“ dr Nenada Antonijevića, istoričara i muzejskog savetnika u istom muzeju objavljeno je krajem 2017. godine. Osnova najnovijeg izdanja je doktorska disertacija koja je odbranjena pred komisijom na katedri za Istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 19. maja 2016.

poglavnik.jpg

Ispovest: Depeša generala Luzana

Žikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice spremo, čijih je 126 članova ubijeno (3): Italijanski oficir raportirao i Musoliniju o užasnim zločinima nad srpskim kupreškim življem Kupres, 2. avgust, 1942. godina. Posle posete ministra Andrije Artukovića, kupreške ustaše su od gradića napravile pravo vojno uporište. Za Srbe je to bio novi uvod u stradanje. – Tako je i bilo – vraća sećanje na priču predaka Žikica Đorđević. – Ubrzo posle Artuković, Kupres pohodi i komandant Crne legije Ante Moškov. Domaćini su mu, kao znak pažnje, organizovali „lov“. Lov na Srbe! Lovci nisu daleko odmakli, tek do obližnjeg Begovog Sela i Odžaka. Tu su ulovili 52 člana naše

Dejan Đerić: ‘’Štuke’’ i tenkovi protiv četnika

Nemačko-ljotićevska kolona spalila je selo Seča Reka kod Kosjerića, 23. septembra 1943, ali onda su je potukli četnici Požeškog korpusa, odnevši jednu od najbriljantnijih pobeda nad osovinskim trupama. Spaljivanje Seče Reke fotografisao je zloglasni ljotićevski komandant Lautner, koji će istog dana poginuti u jednom tenku PIŠE: Dejan ĐERIĆ Jedna od najvećih borbi septembra meseca 1943. odigrala se kod Seče Reke, između Crnogorske (Kosjerićke) brigade Požeškog korpusa sa jedne, i Nemaca i ljotićevaca sa druge strane. Prema nemačkom izveštaju, četnici su 23. septembra ”uz saradnju stanov- ništva” napali jednu četu ljotićevaca i četiri tenka sa nemačkim posadama. Posle višečasovne borbe, Nemci i ljotićevci su se povukli u Kosjerić. Kako bi ih

Iz predstave „U čije ime“ (Foto Niško pozorište)

Predugo skrivana sudbina glumaca

Zahvaljujući upornosti Aleksandra Mihailovića, prvaka drame Narodnog pozorišta u Nišu, na svetlost dana izašla je istina o tragičnim događajima 1944. i 1945. godine u kojim su stradali mladi talentovani glumci Niš – „Pre sedam-osam godina sasvim slučajno čuo sam priču da se mom Narodnom pozorištu u Nišu posle oslobođenja od okupacije 1944. godine, ali i godinu dana kasnije, događalo mnogo toga o čemu se do sada ništa nije znalo. Neverica je u prvom trenutku zavladala u meni, ali kada sam počeo da istražujem i kada sam shvatio da je reč o istini, odlučio sam da idem do kraja.” Ovim rečima počeo je razgovor za „Politiku” Aleksandar Mihailović, glumac i prvak drame

Konjički oficir Gradimir Milojković (u sredini) sa svojim kolegama oficirima 1942. godine

Lazanski: Podmuklo. Nisu Nemci već Britanci pobili jugoslovenske oficire

Od našeg specijalnog izveštača Osnabrik, decembra – Subota ujutro, dok grad spava mirnim evropskim snom, ljubazni domaćini otvorili su mi kapiju nekadašnjeg najvećeg logora za oficire ratne zarobljenike Jugoslovenske kraljevske vojske u Nemačkoj. Snežne pahulje, trava zarasla u korov, nadograđena zaštitna žica, dve stare originalne barake kakve su bile pre 65 godina i puno nekih novijih objekata koje su kasnije podizali Britanci, koji su tu posle maja 1945. imali svoju vojnu bazu. S jedne strane logora železnička je pruga, s druge nove izgrađene privatne kuće. Mir i tišina caruju ovim prostorom. Osnabrik, „Oflag 6 C” logor u kojem je u Drugom svetskom ratu bio zatvoren cvet vojne inteligencije Jugoslovenske kraljevske vojske,

Likvidacije u Velikoj Plani: Partijski rukovodioci kalili komuniste na masovnim streljanjima

U Arhivu Srbije pronađeni dokumenti o streljanjima iz novembra 1944. godine. Kako je Beograd izvešten o pogubljenjima“ Tragajući za dokumentima u Arhivu Srbije vezanim za period neposredno posle oslobođenja, istoričar Nemanja Dević došao je do izveštaja Okružnom partijskom Komitetu u Beogradu, u novembru 1944, u kojem partijski rukovodioci iz Velike Plane opisuju kako kale komuniste na masovnim streljanjima. „Iz priloženog spiska Ozne vidi se koliko smo ih do sada likvidirali. Trebalo bi još toliko da ih bude… Likvidaciju vrši bataljon. Vrše ih trojke i petorke, ali one ne znaju koga likvidiraju. Na likvidaciji isprobavamo ljude, jer to je jedan od najboljih načina, koji stoji na raspoloženju. Njegova odlučnost, revolucionarnost, beskompromisnost,

Veličani ispred Crkve Svetih mučenika Kirika i Julite, Foto: M. Sekulović

73. godine od masakra: Nepoznato još 140 žrtava

Od stravičnog pokolja u Velici kod Plava prošle su 73 godine, a spisak stradalih još nije kompletiran. Stručni tim potvrdio je 455 imena ubijenih u genocidu koji se dogodio 28. jula 1944. Ni 73 godine od nezapamćenog zločina u selu Velika, na obroncima Čakora, nedaleko od Plava, kada su pripadnici nacističkih divizija „Princ Eugen“ i „Skenderbeg“ uz pomoć vulnetara i pripadnika muslimanske milicije iz Bihora, Plava i Gusinja, za svega nekoliko sati pobili na stotine žena, dece i staraca, nije poznat konačan broj žrtava koje su ubijene na načine do tada nepoznate u istoriji ratovanja. Razmere ovog zločina su nečuvene, a ukrštanjem dostupnih podataka u potpunosti su potvrđena imena 455

Foto: M. Drobnjak

Obeležena sedamdeset šesta godišnjica od Pljevaljske bitke

Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke. Na Memorijalnom centru „Stražica“ dve boračke organizacije obeležile su 76. godišnjicu Prvodecembarske pljevaljske bitke. U 10 sati vence su položili predstavnici Subnora i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a Zabljaka i Tivta. Na herojsku borbu prtizana u Pljevaljskoj bici prisutne je podsetio Veljo Mitrović i član predsedništva SUBNOR-a i antifašista Boro Banović. U organizaciji boraca NOR 1941-45. Godina u 11 sati cveće na kriptu palim borcima položili su.:predsednik Opštine Mirko Đačić, delegacija Boračke organizacije Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Budva, Kotor, Podgorica, Prijepolje, Cetinje,

Foto N. Janković

Sećanje na Spartance sa Kadinjače

Obeleženo stradanje 200 srpskih mladića koji su 1941. branili Užičku republiku. Herojstvo zanatlija okupilo antifašiste iz Užica, Sarajeva, Slovenije… Istoričari su danas makar u jednom složni: više od 200 golobradih srpskih mladića, Užičana, Posavaca i Orašana, 29. novembra 1941. godine, menjali su na Kadinjači sopstvenu budućnost – za budućnost potomaka, braneći od fašista Užičku republiku, tada jedinu slobodnu teritoriju u pokorenoj Evropi. Vreme je rasvetlilo i to da su samo nekolicina među njima pripadala Komunističkoj partiji, a herojstvo bez mrlje ovdašnjih obućara, tkača, pekara i krojača, 76 godina posle velike bitke, nadvisilo je svaki pokušaj da spartanski čin pokošene generacije bude zamagljen suprotstavljenim ideologijama. Na brdu Kadinjača poštu stradalima odalo je taman

Foto: G. Šljivić

Kraljevčani obeležili Dan oslobođenja (FOTO)

Nizom prigodnih manifestacija, stanovnici grada na Ibru su u sredu obeležili 73. godišnjicu slobode Kraljevo – Svečanom akademijom i polaganjem venaca na Spomenik oslobodiocima – pripadnicima NOVJ i sovjetske Crvene armije, u parku Pljakin šanac kraj mosta preko Ibra, kao i nizom prigodnih manifestacija, Kraljevčani su u sredu obeležili Dan oslobođenja svoga grada od fašističkog okupatora i 73. godišnjicu slobode. Osim delegacije lokalne samouprave koju su predvodili zamenicagradonačelnika Marica Mijajlović, predsednik Skupštine grada Nenad Marković i načelnik Raškog okruga Nebojša Simović, vence na spomenik kraljevačkim oslobodiocima položili su i ataše za kulturu ruske ambasade u Beogradu, pripadnici Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova, boračkih udruženja i organizacija, kao i predstavnici političkih partija. – Borba za oslobođenje Kraljeva bila je jedna od najtežih u okviru završnih okršaja za oslobođenje Srbije i Jugoslavije u

Spomenik na Makljenu

Novokomponovani antifašizam na „dan državnosti“

Obilježavanje “dana državnosti BiH“ sve manje ima veze sa ZAVNOBIH-om, a sve više sa novokomponovanom istorijom koju kroje bošnjački političari, javnost i naučnici. U subotu je u Federaciji BiH obilježen “dan državnosti BiH“ u spomen na 25. novembar 1943. godine kada je u Mrkonjić Gradu održana prva sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) koje je bilo vrhovno predstavničko, zakonodavno i izvršno tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH. U Republici Srpskoj smatraju da se ovakvim obilježavanjem krši Ustav BiH, jer zakonom nisu definisani praznici na zajedničkom nivou. Međutim, kada se odmaknemo od svečanih govora i usiljenih proslava velikih datuma, o uspomeni na antifašističku borbu u Federaciji BiH najbolje

Knjige streljanih u Srbiji i Beogradu

Likvidacije glumaca i novinara

Glumcu Jovanu Taniću, iako je kao partizan ušao u Beograd, nije oproštena neslana šala na pozorišnoj sceni za vreme rata na račun NOB-a: „Idu partizani! Šta, patlidžani?“ SIMPTOMATIČNO je da su, izgleda, jedino u Srbiji streljani i proganjani glumci zbog svog glumačkog posla u vreme okupacije dok su, na primer, u Hrvatskoj, gde su pozorišta tokom rata radila punom parom uglavnom, nesmetano nastavili svoje karijere (na primer Jože Horvat i drugi).Komentar presude u saopštenju Vojnog suda komande grada Beograda najbolje odražava shvatanja i poglede na kulturnu elitu onih koji su sudili: „Mnogi ljudi koji su bili u bivšoj Jugoslaviji poznati kao javni radnici izmenili su se u toku okupacije od

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.