arrow up
Beograd je slobodan - zagrljaj oca i sina (Fotodokumentacija Politike)

Defile centrom grada i svečana akademija za Dan oslobođenja Beograda

Dan oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, 20. oktobar biće obeležen defileom od Londona do Palate Albanija, kao i svecanom akademijom u Narodnom pozorištu, najavio je danas predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević. „Čeka nas nešto što do sada Beograđani nisu videli kad je u pitanju obeležavanje 20. oktobra”, rekao je Tanjugu Nikodijević, navodeći da je 20. oktobar veoma značajan datum u istoriji Beograda jer tada slavimo našu slobodu i oslobađanje od okupatora, te da su to datumi koje treba da obeležavamo na dostojanstven način. Kako je najavio, defile od Londona do Palate Albanija, u kome će učestvovati i predstavnici Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, te gradska organizacija SUBNOR-a, biće

Bajić: Vraća se ideja nacizma i agresije

Reditelj Darko Bajić priprema dokumentarac „Mathauzen 106621” o svom ocu profesoru i akademskom slikaru Milošu Bajiću (1915-1995), jednom od najznačajnijih predstavnika visokog modernizma u srpskom posleratnom slikarstvu. „To je broj koji je nosio moj otac u logoru Mathauzen. Iz tog logora i potiče priča. On je kao ilegalac bio uhapšen od strane specijalne policije, prvo odveden na Banjicu, a onda transportovan u Mathauzen gde je sa svojim prijateljem Ljubomirom Zečevićem pronalazio ugalj i crtao svoje impresije o tom logoru i svim strahotama koje su se tamo dešavale, ali i životu koji se tamo odvijao”, objasnio je reditelj Tanjugu. On je ispričao da je njegov otac crteže stavljao u ispražnjeni požarni

Berlin

Bivši nacisti u posljeratnom pravosuđu

Ministarstvo pravosuđa u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata bilo je preplavljeno bivšim nacistima koji su se fokusirali na zaštitu svojih nekadašnjih saboraca, navodi se u najnovijoj studiji. U studiji se navodi da su 77 odsto zvaničnika Ministarstva 1957. godine bili bivši pripadnici nacističke partije Adolfa Hitlera, što je mnogo veći omjer nego u vrijeme Trećeg rajha 1933-1945. godine. “Nismo očekivali da će taj broj biti tako veliki”, rekao je “Zidojče cajtungu” koautor studije Kristof Zaferling, koji je analizirao lične fajlove Ministarstva. Fašistička mreža zatvorila je redove, što je omogućilo njenim članovima međusobnu zaštitu pred licem pravde, navodi se u studiji, što doprinosi objašnjenju zašto je tako malo nacističkih ratnih zločinaca

Radivoje Papić pored izloženih eksponata (Foto S. Jovičić)

Nova postavka „Užička republika” spojila četnike i partizane

U užičkom muzeju jedna uz drugu torbice Nikole Kalabića i Alekse Dejovića, puška za ravnogorce i ona s natpisom „Tito”, četnička šubara i vatrogasni šlem s petokrakom Užice – U tri oveće prostorije na spratu prve zgrade Narodnog muzeja u Užicu, gde je decenijama bila postavka o Užičkoj republici i partizanskom Vrhovnom štabu, sada su, jedna uz drugu, postavljene ratne zastave, uniforme, kape, oružje, lične stvari četnika i partizana. Ponovo je to muzejska priča o Užičkoj republici, ali gledana novim istorijskim očima, iz ugla ovog vremena. Sada su tu, recimo, uniforme različitih vojski, ne samo partizanske. Pored torbice komesara partizana Alekse Dejovića u blizini je izložena slična komandanta ravnogorske garde

Umro jevrejski osvetnik Jozef Harmac

Poznati jevrejski osvetnik Jozef Harmac, koji je preživio holokaust i organizovao jedan od najvećih napada Jevreja na bivše nacističke mučitelje, umro je u 91. godini. Njegov sin Ronel Harmac, potvrdio je da je Harmac umro juče. Harmac je jedan od nekolicine preostalih jevrejskih “Osvetnika” koji su izvršili masovno trovanje bivših oficira SS u američkom logoru za ratne zarobljenike 1946. godine, kada se razboljelo više od 2.200 Nijemaca, ali niko nije umro. Harmac, koji je rođen u Litvaniji i kojem je tokom holokausta pobijena skoro cijela porodica, branio je u izjavi agenciji AP prošlog mjeseca postupke svoje grupe Nakam /na hebrejskom “osveta”/. “Nije nam bilo jasno zašto ne može da dođe

commons.wikimedia.org/Bundesarchiv, Bild 101I-164-0389-23A / Theodor Scheerer / CC-BY-SA 3.0

U Zagrebu misa za Hitlerove generale

U Bazilici srca Isusovog u Zagrebu u subotu u 17 sati zakazana je misa zadušnica za “35 hrvatskih mučenika, visokih časnika, generala i pukovnika Hrvatske vojske NDH”, stoji u lecima kojima se poziva na taj događaj. Kako se navodi portal “Indeks”, reč je o visokim časnicima koji su u jesen 1945. godine pogubljeni kao ratni zločinci. Misa se ne spominje na internet stranici župe, a odgovor na telefonske pozive nije bilo moguće dobiti, navodi taj portal. “Antifašistički Vjesnik” je istražio ko su neki od spomenutih ustaških časnika za koje je zakazana misa. Ustaški general Antun Nardeli zapovedao je ustaškim snagama u istočnoj Bosni. Zabeleženo je da je svojim vojnicima naredio: “!Sve što hoda na dve noge ubijte, a sve što hoda

malaparte.jpg

Kurcio Malaparte između ratovanja i legende

Krajem marta 1941,slavni Italijan stigao je u Jugoslaviju, gde je bio jedini strani ratni dopisnik. U Beogradu, 6. aprila, doživljava bombardovanje, piše i fotografiše… Između 10. aprila i 9. maja 1941, za list „Korijere dela sera“ napisao je 12 članaka o stradanju jugoslovenske prestonice Jedan od najosporavanijih italijanskih autora XX veka, književnik i novinar Kurcio Malaparte, odlikovao se ekstravagancijom, bezobzirnim individualizmom i nedoslednošću. Često je menjao „stranu“: od fašiste sa republikanskim korenima na kraju se preobrazio u simpatizera komunizma. Stoga ne čudi što su ga mnogi, zbog njegovih paradoksalnih postupaka i promenljivih ideoloških opredeljenja, smatrali oportunistom. Svetla i senke neprestano su se smenjivale u životu ove razuzdane ljudske i literarne

Današnji izgled koncentracionog logora Aušvic (Foto Sputnjik)

Nemačke sudije popustljive prema osoblju Aušvica

Tužilaštvo sumnjiči sudiju da je popustljiv prema bivšem pripadniku SS trupa, optuženom za saučesništvo u ubistvu najmanje 3.681 osobe Od našeg dopisnika Frankfurt, Hajdelberg – Nastavak nekoliko puta odlaganog suđenja Hubertu Zafkeu (95), jednom od pripadnika SS trupa koji je radio kao bolničar u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic, pokrenulo je u Nemačkoj raspravu o tome zašto se toliko decenija čekalo na ove procese, da li su optuženici u tako poznim godinama uopšte sposobni za suđenje i da li sudije namerno odugovlače procese „poslednjim živim nacistima”. Zafke je pred sudom u severoistočnom nemačkom gradu Nojbrandenburgu optužen za saučesništvo u ubistvu najmanje 3.681 osobe. Sada starac u kolicima na početku Drugog svetskog

Spomenik obešenima od okupatora u Beogradu o kome se vrlo malo zna!!!

Priredio – Đorđe Bojanić Ovo je spomenik rodoljubima koji su streljani u zatvoru  Gestapoa  gde su zverski  mučeni  i obešeni 17. avgusta 1941. godine na Terazijama za vreme Drugog svetskog rata, podignut je 1983. godine. Streljani su od strane okupatora (nemaca) samo zato što su Srbi. U zatvorskom dvorištu streljani su učenik Milorad Pokrajac, krojač Jovan Janković, obućar Svetislav Milina, zemljoradnici Velimir Jovanović i Ratko Jević, njihova beživotna tela ostavljena su da danima vise na stubovima javne rasvete na Terazijama, a cilj okupatora je bio da zaplaši i od oslobodilačke borbe odvrati narod Srbije. Na žalost ali ovoga nema u udžbenicima istorije. Na Terazijama u neposrednoj blizini Igumanove palate 1983. god

Hubert Zafke

Optužbe protiv bivšeg bolničara iz Aušvica

Bivši bolničar iz nacističkog koncentracionog logora Aušvic Hubert Zafke optužen je danas pred sudom u Njemačkoj za saučesništvo u ubistvu najmanje 3.681 osobe. Zafke /95/ bio je bolničar u Aušvicu od 15. avgusta do 14. septembra 1944. godine. Tokom tih mjesec dana, najmanje 14 deportacionih vagona stiglo je u kamp iz mjesta poput Liona, Beča ili holandskog Vesterborka. Iz kancelarije državnog tužioca navode da bivši bolničar nije optužen za učešće u ubistvima, već da je znao za funkciju logora kao ustanove za masovna ubistva. “Pridruživanjem organizacionoj strukturi, on je svjesno učestvovao, pa čak i ubrzavao odlazak u smrt više hiljada ljudi”, ističe se u saopštenju tužilaštva. Suđenje, koje se vrši

Dvorski redatelj – Jakov Sedlar Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Falsifikator među narodima

Unatoč skandaloznom filmu o Jasenovcu, Ministarstvo kulture i hrvatska ambasada u Poljskoj podržali su gostovanje predstave Jakova Sedlara o Ani Frank na jevrejskom festivalu u Varšavi Na HTV-ovim Vijestima iz kulture objavljeno je 30. avgusta kako je dan ranije predstava zagrebačkog Gradskog pozorišta Trešnja o Ani Frank gostovala na festivalu jevrejske kulture Singer’s Warsaw koji organizuje poljska Shalom fondacija. Gostovanje predstave o Ani Frank, čiji je dio i dokumentarac u kojem se pojavljuje Branko Lustig, preživjeli logoraš Bergen-Belsena, konclogora u kojem je Ana Frank umrla, na jevrejskom festivalu ne bi bilo nimalo čudno da njezin autor nije Jakov Sedlar, tvorac dokumentarnog filma ‘Jasenovac – istina’, opasnog istorijskog falsifikata koji umanjuje i negira

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići otkriven je obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora

Otkriven obnovljen spomenik u Agićima

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići otkriven je obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora. Spomenik se nalazi ispred Osnovne škole “19. april”, a simbolično otkrivanje spomenika obavili su načelnik opštine Derventa Milorad Simić, predsjednik Opštinske organizacije SUBNOR-a Borislav Preradović, predsjednik Udruženja “Josip Broz Tito” Mirko Džeba, učesnik NOR-a Spasoje Đenić i mještanin Risto Ćebeđija, koji je učestvovao i u akciji prvobitne izgradnje spomenika. Načelnik Simić je položio vijenac ispred obnovljenog spomenika, ali i spomenika koji je podignut za poginule u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu. “To su dva spomenika, jedan za žrtve rata 1941-1945 i one koji su se oborili protiv fašista, i drugi spomenik za poginule koji

redsjednik SUBNOR-a u Derventi Borislav Preradović rekao je da će uskoro biti završena obnova spomeničkog kompleksa u Agićima, jer je već 11. septembra predviđena proslava

Danas otkrivanje obnovljenog spomenika u Agićima

U derventskoj mjesnoj zajednici Agići danas će biti otkriven obnovljeni spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe /NOB/ i žrtvama fašističkog terora, najavljeno je iz Opštinske organizacije SUBNOR-a. Spomenik se nalazi ispred Osnovne škole “19. april”, a svečanost otkrivanja je u 17.00 časova. Iz SUBNOR-a su saopštili da su 9. septembra 1944. godine jedinice Narodnooslobodilačke vojske na dva dana oslobodile Derventu, ali su se pred naletom neprijatelja morale povući, te da je otkrivanje spomenika i u znaku proslave prvog dana oslobođenja Dervente u Drugom svjetskom ratu. Obnavljanje ovog i drugih spomenika NOR-a rezultat je aktivnosti Opštinske organizacije SUBNOR-a, ali i razumijevanja lokalne vlasti na čelu sa načelnikom opštine Miloradom Simićem. Izvor: SRNA

Mesto budućeg spomenika u selu Parcane

Spomenik Parcanskoj bici

U toku je izgradnja spomenika Parcanskoj bici, vođenoj od 19. do 22. septembra 1944. godine između Rasinsko-topličke grupe korpusa pukovnika Dragutina Keserovića i partizanske 2. proleterske divizije. Ova bitka poznata je i pod nazivom Bitka na Zapadnoj Moravi, a odlučujući okršaj odigrao se u selu Parcane, severno od Kruševca. Spomenik je rad umetnika Zorana Vasiljkovića. Prošle nedelje je postavljen postament, a dan postavljanja spomenika za sada nije poznat. Akciju podizanja spomenika organizovala je grupa građana iz Stalaća, Parcana, Milutovca i okoline, a svi koji žele da se pomognu mogu da se jave Novici Milićeviću, preko Fejsbuka ili na telefon 062-88-98-720. Više o Parcanskoj bici možete pročitati ovde. Izvor: POGLEDI  

Glavna kapija Aušvica (Foto: ANP)

Radio–operaterka iz Aušvica nesposobna za suđenje

Жena stara 92 godine, koja je radila kao radio-operaterka u nacističkom logoru smrti Aušvic, proglašena je fizički nesposobnom da joj se sudi po optužnici za saučesništvo u ubistvima 260.000 ljudi. Sud u Kilu saopštio je danas da je žena, identifikovana samo kao Helma M., skoro slijepa i gluva te da je zbog teške bolesti ove godine fizički, mentalno i emotivno nesposobna za suđenje. Portparol suda saopštio je da su sudije zaključile da žena “ne ispunjava osnovne uslove za učešće u dugom suđenju”. Njemačka je 2011. godine osudila čuvara iz logora smrti Sobibor, Džona Demjanjuka, a ove godine i bivšeg čuvaru iz Aušvica Rajnholda Haninga, koji ima 94 godine. Haningu je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.