arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

SUDOVI DONOSE SKANDALOZNE ODLUKE: Potomcima nacista se vraća imovina

Sudovi su počeli da rehabilituju pripadnike ovog ustaškog pokreta. Jedinica domaćih Švaba važila za jednu od najokrutnijih. SUDOVI su počeli da rehabilituju pripadnike ustaškog pokreta i ozloglašene SS Princ Eugen divizije, a država je, posle odluke Upravnog suda, u obavezi da im vrati kuće i njive! Po rečima direktora Agencije za restituciju Strahinje Sekulića, ovakvih slučajeva je sve više, ali će se Agencija ipak oglušiti o odluku Upravnog suda. – Zakon decidirano kaže da imovina ne može biti vraćena pripadnicima stranih okupacionih snaga, a za nas su to i ustaše i članovi SS Princ Eugen divizije, bez obzira na to što su sudovi neke od njih rehabilitovali. Ukoliko Upravni sud

Pomen za srpske mučenike stradale u austrijskim logorima

Zarobljeni srpski vojnici i internirano stanovništvo masovno su dovoženi u logor Nežider, i odatle raspoređivani u druge logore u carevini. Bili su to zloglasna imena: Hajnrihsgrin, Đenđeš, Nađmeđer, Ašah, Boldogasonj, Braunau i drugi. I ove godine, nakon odslužene jutarnje službe, Crkvena opština Svetog Save u Beču organizovala je jednodnevno pokloničko putovanje sa ciljem da se obilježi stradanje srpskih žrtava u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Učesnik ovog pokloničkog putovanja bio je i Nikšićanin, Slavko Krivokapić, koji je ovu zanimljivu priču i izvrsne fotografije podijelio sa redakcijom IN4S-a. Njegovo preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski G. Andrej, sveštenici iz Beča: otac Dragan Birtašević, otac Aleksandar Lapin i otac Mihajlo Smiljanić, kao i otac Nikola Pantić iz Gmundena stigli su sa vjernicima

Bojanić: Nedić svjesno žrtvuje svoj život

On je znao šta ga očekuje na kraju rata, jer drugog puta i izlaza za srpstvo nije bilo. To se bar danas vidi. Znao je da svoj život mora žrtvovati za narod i žrtvovao ga je mirno i svesno… Sudbina je prema generalu Nediću zaista bila nemilosrdna. Uzela mu je u ratu i njegovog jedinca sina i najmilijeg brata Milutina. Lik i delo Milana Nedića, pokušaću da obradim u ovom tekstu kroz drugačiju sliku viđenja njegovog lika i dela… iz jednog ugla sagledavanja svakako jeste bio izdajnik i kvisling… ali… Jasno je da je u delu javnosti oklevetan Milan Nedić, od strane komunista… ali, to je čovek koji se borio

I to je Crna Gora: Spomenik ubici žena i djece

Jusufu Čeliću ili Isufa Čelje je 28. jula 1944. godine u Velici sa svojim saborcima i Njemcima učestvovao u pokolju više od 500 žena i djece. U Vusanju, kod Gusinja, godinama se nalazi spomenik ratnom zločincu Jusufu Čeliću ili Isufa Čelje, koji je 28. jula 1944. godine u Velici sa svojim saborcima i Njemcima, učestvovao u pokolju više od 500 žena i djece. Ubijen je u sukobu sa partizanima početkom 1945. godine u Dolji kod Gusinja. Ovo tvrdi poslanik DF Budimir Aleksić, koji je svojevremeno od Vlade Crne Gore zatražio odgovor na pitanje šta će uraditi sa spomen-kompleksom koji je posvećen, kako tvrdi, ovom ratnom zločincu. S druge strane, predsjednik Subnor i antifašista Crne

Pismo štabova Vojno-četničkih komanda upućeno „HRVATSKIM OFICIRIMA, PODOFICIRIMA I VOJNICIMA“

U arhivi Memorijalnog muzeja  na Mrakovici, pod oznakom F-21/8, nalazi se pismo, tačnije prepis pisma,  štabova Vojno-četničkih komanda „Karađorđe i Petar Mrkonjić“ od 21. aprila 1942. godine. Pismo je naslovljeno „HRVATSKIM OFICIRIMA, PODOFICIRIMA I VOJNICIMA“. Pismo je u originalu pisano latinicom, dok ga mi donosimo u ćiriličnom prepisu. Sadržaj pisma odnosi se na hrvatsku vojsku-domobrane, u kojem se oni pozivaju da ne čine zločine nad Srbima. Pozivaju se hrvatski vojnici da ne čine djela koja su nedostojna „Hrvatske kulture“, i da prestanu da služe silama osovine „koje će nesumnjivo biti potučene“. Iz ovoga se vidi vjera četničkog pokreta u konačni slom sila osovine i četnički antifašizam. Komanda četničkih bataljona „Karađorđe

SKUPŠTINA CRNE GORE SPREMNA DA UKINE I 13. JUL, DAN USTANKA PROTIV FAŠIZMA

U Crnoj Gori, posle brisanja jednog od najslavnijih perioda njene istorije – herojske borbe crnogorskih junaka u Prvom svetskom ratu protiv Austrougarske, uz prethodno izvojevane pobede protiv dugovekog Otomanskog carstva, a u tim borbama crnogorski narod podneo je ogromne žrtve, i posle neki dan u Skupštini Crne Gore izglasane odluke da se poništi odluka crnogorske Skupštine o prisajedinjenju sa Srbijom i ulaska u Kraljevinu SHS, 1918. godine – javljaju se ideje da sadašnja Skupština Crne Gore proglasi ništavnim 13. jul 1941, Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma. A sve zbog želje da se čim pre uđe u Evropsku uniju. U koju su po zaista hitnim i prekim postupcima primljene zemlje

Sud još nije razmatrao Nedićevu rehabilitaciju

Do kraja ove godine neće biti poznato da li će biti usvojena žalba podnosioca zahteva za rehabilitaciju kvislinškog premijera Po svemu sudeći, do kraja ove godine neće biti poznato da li će Apelacioni sud usvojiti žalbu podnosioca zahteva za rehabilitaciju Milana Nedića, saznaje „Politika”. Naime, krajem jula Viši sud u Beogradu odbacio je zahtev za poništenje uredbe FNRJ iz 1949. godine kojom je Nedić proglašen za ratnog zločinca i oduzeta su mu građanska prava i imovina. Na ovu odluku ubrzo su se žalili podnosioci zahteva, ali sudije Apelacionog suda još nisu većale na ovu temu. Iako je najavljivano da je rok za donošenje odluke tri meseca, gotovo je nemoguće da

ODJEK ULASKA SOVJETSKOG SAVEZA U RAT U SRPSKOJ HERCEGOVINI

U toj opštoj ustaničkoj psihozi, vest o ulasku Sovjetskog Saveza u rat protiv sila Osovine, bljeskom munje je osvetlila mračnu perspektivu srpskog naroda u fašističkoj Hrvatskoj, prevashodno u buntovnoj Hercegovoj zemlji. Radost koju je ta vest izazvala u srpskoj Hercegovini, reljefno je izrazio Mirko Vučetić, tada knez u selu Biogradu, kolevci Nevesinjske puške 1875. godine, na narodnom zboru u tome selu, kada je gromko uzviknu Dragu Pojužini, koji je stajao pokraj njega: „Pucaj, Drago, neka sve gori!“. Ta vest je hercegovačkim Srbima osuđenim na biološko istrebljenje, dala krila. Jer, valja imati na umu činjenicu da su oni imali beskrajno poverenje u snagu Rusije. Na euforična dovikivanja iz okolnih proustaških sela

Dragoljub Draža Mihailović

Vladimir Kolarić: Dva filma o Draži

O filmovima „General Mihailović – Heroj i kazna“ (2015) i „General Draža Mihailović“ (2018). Snimanje filmova o (do skoro) proskribovanim temama ne predstavlja samo mogućnost da se „čuje druga strana“ ili da se odgovori na do tada dominantne narative kroz (anti)propagandu ili otvaranje društvenog dijaloga, nego i mogućnost preispitivanja i suočavanja sa – bez obzira na ideološke i druge podele – našom zajedničkom prošlošću. Film, pa i dokumentarni, nije i ne bi trebalo da bude puka ilustracija gotovih teza, nego istraživanje, nikada pravolinijski put do istine, evokacija, koja nužno ima svoje različite rukavce i otvara prostor za različite mogućnosti recepcije. Tema ravnogorskog pokreta i generala Draže Mihailovića otvorena je za

Nemanja Dević: Vazdušni most – Operacija Halijard

Ova operacija smatra se za jednu od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratova. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. novembra  2017. godine. Orkestar ratnog vazduhoplovstva SAD izvodi himnu Bože pravde. Američki ambasador se na prilično dobrom srpskom jeziku obraća srpskim seljacima sa šajkačama, koji ga slušaju netremice, smešeći se. Kada im potom bude dodeljivao plakete, sa nekima od njih izljubiće se po tri puta. Amerikanci i Srbi su se rame uz rame borili za slobodu, reći će jednog trenutka Kajl Skat, pa nastaviti u istom tonu: Ljudi iz ovog regiona su istinski heroji. Osećam se ponizno kad mislim na

Bojanić: SREMSKI FRONT, stradanja Srpske omladine… i prihvatanje ustaškog dželata za brata

Sremski front… ili stradanja Srpske omladine. Sremski front je formiran u Drugom svetskom ratu, krajem oktobra 1944. godine, od strane nemačke vojske koja se povlačila iz  osloboćenog Beograda i trajao je sve do njegovog proboja 12. aprila 1945. Sremskom frontu prethodilo je „oslobađanje Srbije“ u kome je učestvovalo 400.000 pripadnika Crvene Armije zajedno sa oko 45000 partizana. Nemci su formirali front u sremskoj ravnici s namerom da zaustave prodor partizanskih i sovjetskih snaga prema zapadu, odnosno da svojim snagama sa juga omoguće izvlačenje kroz Bosnu. Na jugoslovenskom području i dalje se nalazilo oko 400.000 Nemaca i njihovih saradnika. Zadatak Jugoslovenske armije je bio da preseče ostupnicu nemačkim snagama na području Jugoslavije, kako bi pomogli Rusima

VLADIKA SERGIJE: Nadamo se da matica Srbija nikada neće zaboraviti Krajinu ništa manju niti manje svetu od raspetog Kosova

Samo se Božjom voljom može opisati životni put vladike bihaćko-petrovačkog g. Sergija Karanovića, koji je rođen  u Bačkoj Palanci, da bi mu kasnije bilo predodređeno da se vrati kamenu svojih predaka čije je porijeklo iz Martin Broda. U neposrednoj blizini ovog mjesta, još u 14. vijeku ćerka srpskog despota Đurđa, Katarina Branković podigla je manastir Rmanj u kome je svojevremeno stolovalo čak deset mitropolita. Prkoseći brojnim srpskim neprijateljima ovaj manastir uvijek je iznova vaskrsavao svjedočeći da pravoslavna vjera jeste i biće uvijek na ovim prostorima. Za obnovljen život manastira u ovom vremenu zaslužan je upravo vladika Sergije koji je bio i njegov iguman i arhimandrit. U razgovoru za Srpsko kolo

Nemanja Dević: Ma koliko od njih bežali, senke prošlosti nas uporno prate

Potpuno neočekivano i nevezano za posao kojim se bavim, večeras sam, u širem društvu, u jednoj kafani sedeo i s poznatim srpskim Glumcem. Boem i šaljivdžija, pričao je ponajviše o svojim glumačkim iskustvima, ali i o putovanjima, druženjima, ženama… Uzgredno, reče i da je nedavno dolazio do Šumadije, da obiđe ostarelog oca i nasleđeno, poveće imanje u selu T. „Uh, T. – pa znam to selo“, gotovo da mi izlete, ma koliko da sam bio svestan da mom večerašnjem satrudniku u piću nije mnogo stalo do istorijskih priča. U trenutku sam se setio da, zapravo, kao što je to često kod mene slučaj, ja ne poznajem niti jednog živog čoveka

HRABRA EPSKA PRIČA: Serija „Podmornica“ o Drugom svetskom ratu vredna 32,8 miliona dolara

Toni Seint, scenarista serije „Podmornica“. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje. NEĆETE zažaliti ukoliko zaronite sa posadom dugo iščekivane serije „Podmornica“, za šta će vam se prva prilika ukazati već večeras, od 21.00, na kanalu Epik drama. Ovo ostvarenje vredno 32,8 miliona dolara, pratićemo ponedeljkom u pomenutom terminu, sa po dve jednočasovne epizode zaredom. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje nastale u periodu Drugog svetskog rata, i surovu realnost života tokom tog besmislenog sukoba. Glumačku ekipu čine: Viki Krips („Fantomska

Miloslav Samardžić: Bitka za Gračac

Bitka za Gračac bila je jedna od najkrvavijih u čitavom ratu. Ovaj srpski gradić ispod Velebita, na pruzi Split – Zagreb, komunisti su bezuspešno napadali još oktobra 1942. godine. Sada, uočivši dolazak hercegovačkih četnika, oni dovlače veće snage. Pomoćnik načelnika Vrhovnog štaba, Velimir Terzić, pisao je J. B. Titu 13. januara 1943. godine: “Glavni štab Hrvatske me je izvestio da oni 14. januara noću preduzimaju napad na Gračac. Danas ćemo im uputiti oko 40 granata za haubicu, za ovu akciju.“87 Već smo videli da je Glavni štab Hrvatske, sastavljen od Hrvata, organizovao znatne snage Srba-boraca i sistematski ih usmeravao na četnike, dok su na drugoj strani ustaše ubijale porodice ovih

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.