arrow up
Josip Broz i Vinston Čerčil

Čerčil: Ovaj Tito je čudan bandit i nije pajac, moramo ga preoteti od Staljina

„NEPRISTOJNA PONUDA“ – TREĆI ODLOMAK IZ DRAME „DRUGAČIJI TITO” KOJA IZLAZI IZ ŠTAMPE ČERČIL: Zadovoljstvo je pričati s vama, duhovit ste čovek. Nešto sam primetio kod vas, moram to da vam kažem, ovako tet-a-tet, oduševljava kod vas taj rafinman, odmah se primeti da ste čovek od ukusa, poseban. Šta će vam Staljin? Vidite kako se on obračunava, kakvi su to postupci, ja se ne bih zavaravao, šta ćete kad na vas dođe red? TITO: Ne znam, stvarno, šta bih vam o tome rekao. Iskreno, na šta ciljate? ČERČIL: Gledajte, jednoga dana, vi ćete mu zasmetati, stalno bude neki razlog. Mada, budimo iskreni, njemu razlog i ne treba. Njegovi su metodi

Aleksandar Veljić

U Novom Sadu održano prvo predavanje pod nazivom “Genocid Mikloša Hortija“

Sinoć je u Radničkom domu „Svetozar Marković“ u Novom Sadu održano predavanje „Genocid Mikloša Hortija“. Prvom predavanju ovakvog naziva u istoriji Novog Sada prisustvovalo je tačno 70 ljudi, među kojima i istaknuti mladih ljudi koji doprinose savremenoj istoriji grada: Aleksandar Gabona, Filip Karić, Marko Ateljević, Milan Drakula… Predavač Aleksandar Veljić je u svom govoru naglasio da Novi Sad ne sme da zaboravi da je 23. januara 1942. bio određen za istrebljenje, po rečima samih egzekutora, i da je pukim čudom ostao u životu. Preko 5.000 građana Novog Sada bačeno je pod led na Štrandu, odnosno svaki deseti stanovnik. Predavač se osvrnuo i na stradanje građanskog stanovništva u Čurugu, Жablju i

Knjiga "Majn kampf"

Poslije 70 godina “Majn kampf” ponovo na policama

Institut za modernu istoriju iz Minhena objavio je danas knjigu Adolfa Hitlera “Majn kampf” (“Moja borba”) prvi put na njemačkom tržištu od završetka Drugog svjetskog rata. Ministarstvo finansija pokrajine Bavarske ranije je blokiralo pokušaje izdavanja Hitlerove knjige, ali njihova autorska prava istekla su 70 godina nakon smrti nacističkog lidera. Njemački ministar obrazovanja Johana Vanka rekla je danas da će nova verzija “Moje borbe” sa komentarima i objašnjenjima pomoći u razbijanju mita koji okružuje ovo djelo. Vanka je njemačkim medijima rekla da je knjiga već dostupna na internetu i da bi komentari u knjizi mogli da učenicima ukažu na to da se kriminalni stavovi mogu pronaći odmah na početku nje. Knjiga,

TODOR KULJIĆ

Nastavak polemike o Nediću ili dodatno rehabilitovanje Draže

TODOR KULJIĆ Evropski kvislinzi su vodili ne samo neslavnu nego i nerealnu politiku Diskusije oko suđenja Milanu Nediću jesu danas i prilika da se dodatno rehabilituje Draža Mihailović. Kako? Da se razumemo, kaže jedan red polemičara, Nedića ne treba rehabilitovati, ali su i komunisti bili teroristi. Alternativa je Draža. I dodaju, izričito ili prećutno: zar naše odbacivanje Nedića ne svedoči da nismo jednostrani rodoljupci nego višeslojni istinoljupci? Zar nam i stoga ne treba verovati da je Draža bio antifašist? Ne, ne treba vam verovati, zato što ovo ograđivanje od Nedića nije nikakav argument u pravdanju Draže nego retorički manevar. Naime, u ovoj „višeslojnoj” retorici odbacivanje Nedića (ali i onih koji

Жrtve Novosadske racije

Obilježene 74 godine od racije u Čurugu

U vojvođanskom mjestu Čurug, u opštini Жabalj, danas je služen parastos u Topalovom magacinu, jednom od tri u kojima su mađarski fašisti 4. januara 1942. godine pobili više od 500 civila, uglavnom Srba. Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo episkop jegarski Jeronim uz sasluženje više sveštenika žabaljskog namjesništva. Sekretar Memorijalnog udruženja “Racija 1942” Jasmina Jurišin rekla je da je u Čurugu ubijen ogroman broj djece mlađe od 10 godina. “Nikada nećemo saznati pravi broj žrtava jer je popis koji su određene komisije pravile posle rata bio vrlo štur. Porodice koje su u potpunosti istrebljene nije imao ko da prijavi. Ali, zahvaljujući nekim svedočenjima potomaka, komšija, rođaka dolazimo do priča o nesrećnim

Nemanja Dević

Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu – razgovor sa Nemanjom Devićem

Rođen 1989. godine u Smedersvkoj Palanci, Nemanja Dević je osnovne i master studije završio na Filosofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je sada doktorand. Još kao maturant objavio je knjigu sa popisom svih žrtava Drugog svetskog rata u jednoj lokalnoj sredini, za šta je 2009. dobio nagradu „Dragiša Kašiković“. Autor studije „Istina pod ključem. Donja Jasenica u Drugom svetskom ratu“ i, u koautorstvu sa Srđanom Cvetkovićem, „Жrtve u Zaječarskom okrugu posle 12. septembra 1944“. Sada je pred nama njegova nova knjiga, „Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu, Ljudi i događaji“, u izdanju Instituta za savremenu istoriju. Ova knjiga je bila povod za razgovor s gospodinom Devićem. MIKROISTORIJA – UČITELJICA ЖIVOTA 

Godišnjica početka „RACIJE“ u južnoj Bačkoj 1942.

Na današnji dan 1942. otpočeo je mesecima planirani genocid, koji je mađarski okupator nazvao „Racijom“ sa ciljem da zatre srpski i jevrejski narod i likvidira antinaciste svakog porekla.  Strašni ledeni januarski dani 1942. su poslednji dah oko 25.000 naših sugrađana (podaci novosadskog Muzeja iz 1984.), a usledili su nakon brojnih zlodela u godini okupacije 1941: –         aprilski pogrom 3.500 Bačvana, –         zatočenje hiljada Srba u mađarske logore, –         prisilna mobilizacija Srba i Jevreja u „radne bataljone“ na Istočnom frontu –          proterivanje oko 35.000 stanovnika.   Genocidna „Racija“ postigla je cilj: uništena je inteligencija Šajkaške (južna Bačka u trouglu Dunava i Tise), Novog Sada i Bečeja, mnoštvo dece i mladih, čestitih

Adolf Hitler i Benito Musolini

Hitlerov duh oživljava: „Majn kampf“ u prodaji u Nemačkoj

Prvi put nakon 70 godina „Mein kampf“ (Moja borba) nemačkog nacističkog vođe Adolfa Hitlera od 8. januara 2016. biće pušten u prodaju u Nemačkoj. Ponovno štampanje knjige zabranjeno je nakon Drugog svetskog rata od regionalne bavarske vlade u čijem vlasništvu su bila autorska prava. Sa 1. januarom 2016. autorsko pravo je isteklo i Institut za savremenu istoriju u Minhenu odlučio je da objavi novo izdanje „Mein Kampfa“. Nova knjiga nosiće naziv „Hitler, Mein Kampf, Kritičko izdanje“. Novo kritičko izdanje s hiljadama napomena, komentara i referenci akademika ima za cilj da pokaže da je „Mein Kampf“ loše napisan, a ne moćan i zavodljiv. Mnoge jevrejske grupe su pozdravile ovu publikaciju istakavši da je

Marko Bogojević

Nema pravde za Ćosićevog spasioca

Sud već dva puta rehabilitovao Marka Bogojevića, tužilaštvo se žali. Solunski borac i nosilac Albanske spomenice, streljan je bez presude. Nemci mu spalili kuću, pomogao partizanima MARKO Bogojević, predratni učitelj iz sela Medveđa kod Trstenika, za koga se i danas priča da je Dobrici Ćosiću bukvalno spasao glavu kad su ga četnici uhvatili, nikako da, mrtav, dočeka pravdu. Već dva puta ga je Viši sud u Kruševcu rehabilitovao, ali se Više tužilaštvo žalilo i tražilo poništaj presude. – Deda je bio obrazovan, ugledan čovek, borac iz balkanskih i Prvog svetskog rata, solunac, nosilac Albanske spomenice, Ordena Miloša Obilića i odlikovanja SPC. Kao mali igrao sam se njegovom Karađorđevom zvezdom –

Milan Nedić

Nova upotreba Nedića

Evropski kvislinzi su vodili ne samo neslavnu nego i nerealnu politiku Diskusije oko suđenja Milanu Nediću jesu danas i prilika da se dodatno rehabilituje Draža Mihailović. Kako? Da se razumemo, kaže jedan red polemičara, Nedića ne treba rehabilitovati, ali su i komunisti bili teroristi. Alternativa je Draža. I dodaju, izričito ili prećutno: Zar naše odbacivanje Nedića ne svedoči da nismo jednostrani rodoljupci nego višeslojni istinoljupci? Zar nam i stoga ne treba verovati da je Draža bio antifašist? Ne, ne treba vam verovati, zato što ovo ograđivanje od Nedića nije nikakav argument u pravdanju Draže nego retorički manevar. Naime, u ovoj „višeslojnoj” retorici odbacivanje Nedića (ali i onih koji su ga

Bombardovanje - Beograd 1941

Boško N. Kostić: Za istoriju naših dana – Posle sloma (II. deo)

U prilog poslednjih dešavanja gde komunisti opet lažima skrivaju istinu i krive istoriju svojim podmetanjima i klevetama, a u vezi sa postupkom rehabilitacije đenerala Milana Nedića, Vaseljenska TV ekskluzivno objavljuje delove političko – istorijske knjige Boška N. Kostića u izdanju „Nove Iskre“, savremenika i saradnika Dimitrija Ljotića i Milana Nedića i učesnika događaja tokom Drugog svetskog rata. Posle sloma – Glava prva Na dan 6. aprila 1941. Nemačka je izvršila napad na Jugoslaviju. Rano izjutra, bez objave rata, teško je bombardovana prestonica Beograd. Bombardovanje je bilo strašno. Nepripremljen narod nije ni slutio da će ga neprijatelj sa takvom žestinom mučki napasti. Stoga je i bilo onoliko žrtava… Nemcima je pošlo

maršal Filip Peten Foto: GettyImages

Pariz: Objavljeni tajni dokumenti Petenovog režima

Francuska je objavila više od 200.000 povjerljivih dokumenata kvislinškog režima maršala Filipa Petena od 1940. do 1944. godine, prenosi Bi-Bi-Si. Kako se navodi, objavljeni su dokumenti tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva inostranih poslova, kao i Ministarstva pravde i Ministarstva policije. Osim toga, objavljeni su i dokumenti poslijeratne vlade. Među njima ima i povjerljivih dokumenata o ratnim zločinima koje je francuska vlast počinila nakon poraza Njemačke i oslobođenja. Tokom drugog svjetskog rata Višijevski režim pomogao je nacističkoj Njemačkoj u deportovanju 76,000 jevreja iz Francuske. Bivši pripadnik francuskog pokreta otpora Lusijen Giju izjavio je za “Njujork tajms“ da je Petenova vlada prevazišla čak i očekivanja nacista. “Naročito kada je riječ o deportovanju

(Foto: Srpski kulturni klub)

Boško N. Kostić: Za istoriju naših dana – predgovor (I deo)

U prilog poslednjih dešavanja gde komunisti opet lažima skrivaju istinu i krive istoriju svojim podmetanjima i klevetama, a u vezi sa postupkom rehabilitacije đenerala Milana Nedića, Vaseljenska TV ekskluzivno objavljuje delove političko – istorijske knjige Boška N. Kostića u izdanju „Nove Iskre“, savremenika i saradnika Dimitrija Ljotića i Milana Nedića i učesnika događaja tokom Drugog svetskog rata. Predgovor „Ni sami Bogovi ne mogu učini, da nije bilo ono što je bilo.“ Ušli smo već odavno u četvrtu godinu izgnaničkog života. Pa, ipak , često nam se čini kao da je sve juče bilo. Mnogo je dana prošlo, ali se eho proteklih događaja još nije izgubio u bučnoj današnjici. Pisac ovih redova pratio

General Dragoljub Draža Mihailović

Draža je bio ruski špijun

Zašto je izbeglička vlada profesora Jovanovića odbila saradnju s Moskvom. Mihailović je smatrao da jedino Crvena armija može da se suprotstavi nemačkoj agresiji ЖIVIMO u vremenu u kome dominiraju krize, dnevnopolitičke, ekonomske, moralne, kriza sistema vrednosti, ali istovremeno živimo u vremenu u kome smo bombardovani novim saznanjima iz novije istorije. Otvaranje arhiva i otkrivanje novih dokumenata neminovno nas primoravaju da menjamo ugao pogleda na prošlost. Savremeni istoričari su, naravno, na najvećem iskušenju. Ispravno prevrednovanje istorije ovog perioda biće zapravo zalog i za ispravne ocene gotovo svih glavnih tokova nacionalne istorije od predvečerja Drugog svetskog rata pa, skoro, do danas. Jedan od prvih potresa u konvencionalnom pogledu na istoriju izazvala je

Izbeglice iz Hrvatske spas su našle u Nedićevoj Srbiji

Neznanjem guraju Srbe među naciste!

Rasprava o sudskoj rehabilitaciji generala Milana Nedića dobila odjek i u izraelskim novinama. Odgovoran jeste, ali nacista i antisemita nije bio. Istrebljenje Jevreja u Srbiji delo okupatora SUDSKI proces o rehabilitaciji Milana Nedića izašao je iz okvira pravosuđa i prerastao u ostrašćenu polemiku u Srbiji, koja se prenela i u inostranstvo. Izraelski “Džeruzalem post” je objavio tekst “Srbija počinje rehabilitaciju kontroverznog vođe nacističke ere” u kome se navodi da je srpski Apelacioni sud doneo odluku o početku procesa rehabilitacije Nedića, “koji je vodio marionetsku vladu nacista tokom okupacije i bio optužen za kolaboraciju i uništavanje lokalnih Jevreja”. Ovakvo pisanje nije zlonamernost strane štampe, već prenošenje ovdašnjih nepromišljenih i politikantskih tumačenja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.