Bradina – mjesto koje svjedoči o strašnom stradanju Srba

Bradina je mjesto koje svjedoči o strašnom i velikom stradnju srpskog naroda na prostoru Hercegovine, i o čijim razmjerama govori podatak da u Bradini živi dvoje Srba, a preko ljeta dolazi još njih šestoro, rečeno je danas u Sarajevu na radionici pod nazivom “Suočavanje sa prošlošću opterećenom nasiljem u BiH”.

Sveštenik u Konjicu Milan Bužanin rekao je da su ovo dvoje staraca vjerovatno oprostili zločine koji su im se dogodili, jer tako uči i hrišćanska pravoslavna vjera, i saživjeli se sa komšijama jer su penzioneri, pa i nemaju neke velike životne prohtjeve.

“Ipak, održivi povratak Srba u Bradinu nije moguć, jer ljudi srednjih godina koji bi se tu vratili nemaju mogućnost stalnog zaposlenja. Otežavajuća okolnost je što se poslije toliko godina od kraja rata tek procesuiraju oni koji su počinili te zločine, i to nimalo nije doprinijelo pomirenju. Stanje je `zabetonirano` i ostalo je na nivou iz perioda rata”, ukazao je Bužanin.

Iguman manastira Жitomislić Danilo Pavlović rekao je da je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Bradina imala 665 stanovnika, od kojih su 603 bili Srbi, 32 Hrvati, 16 Muslimani, 12 Jugoslovena i dvoje iz reda ostalih. Prije početka ratnih događaja u Bradinu je došlo oko 300 izbjeglica iz okolnih mjesta, Konjica, Mostara, Sarajeva, tako da je u tom periodu u Bradini boravilo oko 900 ljudi.

“Zbog strateškog značaja ovog naselja 25. maja 1992. godine oko 3.000 pripadnika muslimanskih i hrvatskih paravojnih formacija kreću u napad na Bradinu, koja je do tada bila pod kontrolom većinskog srpskog stanovništva. Nekoliko desetina slabo naoružanih muškaraca nije bilo u stanju da pruži otpor i odbrani Bradinu u ovom napadu. Naselje je u potpunosti spaljeno i uništeno, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljena i srušena, a stanovništvo ubijeno na najbrutalnije načine, protjerano i odvedeno u logore Čelebići i Musala. Za samo dva dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, ubijeno je 47 civila”, naveo je iguman Pavlović.

On je napomenuo da je u logorima Čelebići i Musala bilo zatočeno 330 civila koji su na najsvirepiji način mučeni, a u ovim logorima je ubijeno još dvadeset ljudi iz ovog naselja.

Iguman Pavlović napomenuo je da je potrebno uvijek se distancirati od onih koji su činili zločine i te ljude, bilo da su Srbi ili iz drugih naroda, nazivati zločincima, a žrtve svakog naroda prihvatati kao žrtve.

“To je poenta organizovane radionice `Suočavanje s prošlošću optrećenom nasiljem u BiH`”, naveo je iguman Pavlović i dodao da Međureligijsko vijeće BiH organizuje već treću godinu posjetu mjestima stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih, što je prilika da se svi suoče sa svojim stradanjem, ali i stradanjem drugih naroda.

Cilj evropske radionice “Suočavanje s prošlošću optrećenom nasiljem u BiH”, koja je počela danas i traje do 26. aprila, jeste da učesnici, koji su iz različitih evropskih zemalja, ali i iz BiH, saslušaju jedni druge. Radionice organizuje njemačka fondacija “Maksimilijan Kolbe” zajedno sa Međureligijskim vijećem BiH.

Tokom radionice predviđen je obilazak četiri lokacije na kojima su stradali Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Jevreji, a učesnici će imati priliku da čuju svjedočenja preživjelih žrtava o tome kako su se zločini dogodili.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Bradina, Ledići i Čemerno čekaju pravdu | Jadovno 1941.

U Konjicu ubijeno 382 Srba | Jadovno 1941.

Ni četvrt vijeka od zločina nad Srbima niko nije optužen …