arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Vojislav Stanimirović

Vukovarski ljekar prijeti Stanimiroviću

7. decembar 2015.

Doktor Opšte bolnice u Vukovaru Vladimir Horvatić uputio je preko svog „Fejsbuk“ profila prijetnje predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislavu Stanimiroviću, koji je to prijavio policiji, bolnici, Hrvatskoj ljekarskoj komori i Ministarstvu zdravlja. Stanimirović je rekao da mu je Horvatić uputio ozbiljnu prijetnju zbog njegovog političkog djelovanja kao predsjednika SDSS-a u vezi sa sastavljanjem nove vlade Hrvatske i formiranja parlamentarne većine. U poruci od 3. decembra, Horvatić je opsovao Stanimiroviću četničku majku i upozorio ga da on neće odlučivati o mandatima u Hrvatskom saboru. „… ti ćeš mi odlučivati o mandatima u hrvatski sabor, a likovao si 19. novembra 1991. godine o padu `posljednjeg ustaškog bastiona` – Bolnice Vukovar,

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

Politika SDS-a bila politika ostanka u Jugoslaviji

7. decembar 2015.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na suđenju generalu Ratku Mladiću u Haškom tribunalu da je politika SDS-a bila politika opstanka BiH u Jugoslaviji, dok je HDZ, kao partija koja je bila integrisana sa HDZ-om iz Hrvatske, podržala nezavisnost Hrvatske, što je donijelo mnogo turbulencija u parlamentu tadašnje BiH. „Stranka demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovića je takođe podržala raspad bivše Jugoslavije i samostalnost Slovenije i Hrvatske. I u tim uslovima bilo je veoma teško raditi. Partija kojoj sam ja pripadao je smatrala da ne treba priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske i da treba očuvati Jugoslaviju“, rekao je Dodik. Predsjednik Srpske je istakao da je Izetbegović zloupotrebljavao parlament BiH, te

Branko Ćopić Foto: Novosti.rs

Ćopić je skočio dok je zvonilo sa Saborne crkve!

7. decembar 2015.

Kako su izgledala posljednja dva sata u životu Branka Ćopića, jednog od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, koji je skončao svojom voljom 26. marta 1984, mogla je da vidi publika Festivala autorskog filma u dokumentarnom filmu „Mala moja iz Bosanske Krupe“. Ovo, po prvim kritikama remek-djelo reditelja i scenariste Puriše Đorđevića premijerno je prikazano 2. decembra. Polusatna priča zasniva se na dirljivom svjedočenju Momčila Srećkovića, iz sela Zabrežja kod Obrenovca, koga su Ćopić i njegova žena Bogdanka kao dječaka školovali u Beogradu. Dokumentarac se završava filmskom poemom „Grob u žitu“, koju je po Ćopićevim stihovima Đorđević snimio 1951. godine i koja do sada nikada nije prikazana. Zahvaljujući Srećkoviću, kome je Ćopić

Milan Nedić

Počinje postupak za rehabilitaciju Milana Nedića

7. decembar 2015.

Pred Višim sudom u Beogradu, nakon višegodišnjih pokušaja, danas bi trebalo da počne postupak po zahtjevu za rehabilitaciju predsjednika srpske vlade za vrijeme okupacije tokom Drugog svjetskog rata Milana Nedića. Nedićevi potomci zatražili su od suda da ga rehabilituje, odnosno da poništi Uredbu Vlade FNRJ kojom je proglašen za narodnog neprijatelja i na osnovu koje su mu oduzeta građanska i imovinska prava. Zahtjev za rehabilitaciju ranije je odbacivan kao nepotpun, a sada je sud odlučio da počne postupak, prenose danas beogradski mediji. Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica. Navodno je u pritvoru izvršio samoubistvo, a nikada nije objavljeno gdje je sahranjen.   Izvor:  

Zapaljeno vozilo u oružanom napadu u Goraždevcu

Oružani napad na srpske kuće u Goraždevcu

7. decembar 2015.

Na srpske kuće u selu Goraždevac kod Peći nepoznata lica noćas su izvršila više oružanih napada, niko nije povrijeđen, a pričinjena je znatna materijalna šteta. „Pucnjima iz automatskog oružja u 2.45 časova porušen je spomenik žrtvama NATO bombardovanja, koji se nalazi u centru sela“, rekao je Srni član Privremenog vijeća opštine Peć sa izmještenim sjedištem u Goraždevcu Ranko Zdravković. Prema njegovim riječima, razbojnici su pir počeli tako što su prvo pucali na kuću Saše Petrovića, zatim su zapalili automobil Srboljuba Kolašinca, potom su pucali na kuću Milunke Bukumirić, da bi na kraju ispalili više rafala na trafiku Draška Vuksanovića. On je dodao da u napadima niko nije povrijeđen, ali je

Manastir Krka

Duboki koreni srpskog ostanka

6. decembar 2015.

Kakav je položaj srpskih crkava na prostoru bivše SFRJ – Hrvatska (3): Pravoslavnog naroda sve manje. Ljudi se ne vraćaju u zavičaj jer posla nema. Iz Orahovice 1991.godine proterani svi monasi MANASTIRI u Hrvatskoj uvek su bili, pa su tako i danas, ne samo duhovna već i kulturna središta srpskog naroda u Hrvatskoj, a sveštenici su kroz dugu i često tešku istoriju uvek delili sudbinu Srba u Hrvatskoj. Brojni manastiri podizani su dolaskom Srba u krajeve od Slavonije do Banije i Korduna, Dalmacije i sve do najzapadnijeg od svih, onog u Gomirju. Manastir Dragović smešten je nedaleko su Vrlike i sagrađen je 1395, Krupa se nalazi u Bukovici, a Orahovica

Milojko_Budimir_2.jpg

Govor mržnje – dokaz da ustaška ideologija živi

6. decembar 2015.

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir ocijenio je da je strašno to što hrvatsko Tužilaštvo ne reaguje na radikalan i ekstreman govor mržnje koji je u toj zemlji usmjeren protiv Srba i njihovih predstavnika, a koji dokazuje da ustaška ideologija u Hrvatskoj nije poražena. Komentarišući prijetnje koje je ljekar vukovarske bolnice Vladimir Horvatić uputio predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislavu Stanimiroviću, a preko njega i Miloradu Pupovcu, Budimir je ocijenio da je to odraz današnje Hrvatske koja „baštini tradiciju NDH“ i njen „pogled na Srbe“. „Stalno govorimo da ustaška ideologija u Hrvatskoj nije poražena već je javno prisutna i manifestuje se u raznim oblicima“, rekao je

ISIL

Na Balkanu 400.000 poklonika „Islamske države“ – BiH prednjači

6. decembar 2015.

Na Balkanu je stvorena velika baza podrške simpatizera „Islamske države“ u kojoj je, prema nekim procjenama, 400.000 ljudi, izjavio je predsjednik Kompanije za strateški konsalting i analizu političkog rizika u jugoistočnoj Evropi Gordon N. Bardoš. Bardoš ukazuje da, dok jedan od najbrutalnijih terorističkih pokreta u istoriji širi propagandu i gradi sopstvenu infrastrukturu, regrutujući nove pripadnike i planirajući nove akcije, međunarodni zvaničnici pokušavaju ubijediti javnost da najveću prijetnju na Balkanu predstavlja „datum nekog praznika ili referendum građana“. On navodi da se na Balkanu prije 50 godina među islamističke ekstremiste moglo svrstati nekoliko stotina pojedinaca oko Alije Izetbegovića, a danas u ovom regionu ima nekoliko stotina hiljada ljudi koji su prihvatili ideološki

Samo slepac nije video da je Bugarska protiv nas

6. decembar 2015.

Uz 100-godišnjicu Prvog svetskog rata Ruska štampa o uzrocima „bugarske izdaje“ Glavna tema o kojoj je diskutovano  na stranicama ruskih novina u oktobru 1915. je bio rat između Rusije i Bugarske, tj. među zemljama koje su dugo smatrane  za „bratske“. Bez obzira što je još od početka Prvog svetskog rata bilo očigledno  da se  Bugarska, iz više različitih razloga, našla uvučena u orbitu nemačkog uticaja, ruska politika i publicisti nisu gubili nadu da će Sofija da se uzdrži  od neposrednog uticaja u vojnim dejstvima protiv Srbije i da će sačuvati neutralnost za koju se izjasnila još 1914.godine. Međutim, tim nadama nije bilo suđeno da se ostvare. 1/14. oktobra 1915. Bugarska

Vojska Hrvatske (Foto: Arhiva)

„Prosinačke žrtve“ – kontinuitet hrvatske laži

6. decembar 2015.

Zagrebački mediji svakog decembra, uporno izveštavaju o „obljetnici prosinačkih žrtava“ pritom naročito naglašeno ističući  da je to bio „mirni prosvjed“ (protest). „Uz molitvu, domobranska obilježja, zapaljene svijeće, položeno cvijeće, zvuke mirozova, domoljubne pjesme… i ove godine se ispod spomen ploče odala počast prvim hrvatskim žrtvama prve Jugoslavije“. „Hrvatski vojnici i civili su bezumno pobijeni 1918. god. na ovome trgu, jer su voljeli Hrvatsku, cijenili slobodu, i mirnim prosvjedom se suprotstavili ulasku Hrvatske u Jugoslaviju“. Danas hrvatski vojnici i civili opet prosvjeduju na zagrebačkim ulicama i trgovima, zbog ulaska Hrvatske u takozvani region. I mi kao i naši prethodnici vidimo, što se pokušava skriti od očiju  javnosti, vidimo opasnost koja se nadvila

Knjiga "Srebrenički krug" Dragana Vujičića

Vujičić: U Srebrenici prvo stradala istina

6. decembar 2015.

Novinar i publicista iz Beograda Dragan Vujičić kaže da u svojoj knjizi „Srebrenički krug“ demistifikuje laži koje plasiraju u domaćoj i svjetskoj javnosti već više od 20 godina o događajima u Srebrenici iz 1995. godine, gdje je, kako ističe, prvo stradala istina, pa onda ljudi. On ističe da su zapadni centri moći, pod motom „da se ne ponovi Srebrenica“, učinili toliko zla da više ne postoji put nazad. – Insistirajući na retorici da to čine „da se ne bi ponovila Srebrenica“, zapadni centri moći izbrisali su Republiku Srpsku Krajinu, bombardovali Republiku Srpsku i SR Jugoslaviju. Prema istoj matrici, uništeni su Irak, Libija i Sirija – rekao je Vujičić za Pres

General Vladimir Lazarević

U Hagu sam se borio za istinu, Srbiju i život

6. decembar 2015.

Srpski general Vladimir Lazarević izjavio je da se u Hagu borio za istinu, Srbiju i svoj život i da je uspio da „pretekne haško gubilište“. General Lazarević, koji je prethodne sedmice pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne od 14 godina zatvora, kaže da u Hagu, uprkos teškim periodima koje je imao zbog bolesti, ni jednog trenutka nije razmišljao o nečem drugom, osim o pobjedi nad lažima i da mora sve da izdrži. „Stajao sam uspravno pred haškim sudijama, tužiocima i njihovim pomagačima. Stajao sam uspravno visoko uzdignute glave i pred svojim saborcima, pred pravdom i istinom, smeran pred Bogom i svim palim saborcima, pred svim umorenim

Nataša Marković

Neka biju i prete – ne dam dedovinu!

6. decembar 2015.

Nataša Marković ostala je sama u Brežaniku. Nakon što joj je spaljena porodična kuća „uselila“ se u štalu i 16 godina odbija da proda imanje kriminalcima iz klana Keljmendi i pridošlicama sa sjevera Albanije Priredio: Neđeljko ZEJAK Šesnaest godina Nataša Marković iz sela Brežanik, kod Peći, trpi povremene batine i stalne uvrede i prijetnje koje joj upućuju albanske pridošlica iz sela Lođe i Albanci doseljeni sa sjevera Albanije. Nataša je jedina Srpkinja u tom selu – sama, bez ijednog sabrata ili čovjeka koji razumije ili hoće da razumije srpsku riječ. Ova srednjovječna žena, čiji su preci došli iz Crne Gore, trpi „sve zulume ovog sveta“ i objašnjava da sve dok

Mirko Rašković

Hrvatski ratni špijun na izbornoj listi SDSS-a

6. decembar 2015.

Bivši član Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Mirko Rašković je za vreme rata za hrvatsku stranu prikupljao podatke o srpskoj vojsci, piše „Telegram“. Hrvatski nedeljnik je pritom objavio dokument hrvatske bezbednosno-obaveštajne agencije (SOA) u kojem se to ističe. Dokument nema oznake tajnosti, a potpisao ga je tadašnji direktor SOA i predsednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko, navodi portal „Indeks“. Upravo taj dokument bio je osnov za Raškovićevu penziju ratnog veterana. Objava dokumenta je važna, jer se Karamarko sve do nedavno branio tvrdnjom da nikada nije potpisao uverenje o Raškovićevom ratnom putu.  U HDZ-u ne demantuju objavljeni dokument i Karamarkov potpis, ali tvrde i da dokument nije smeo da bude

Branko Ćopić

Bolela ga je izdaja pisaca

6. decembar 2015.

Zašto je smrt „našeg Marka Tvena“ ostala „gluva“ i ko se sve odrekao Branka Ćopića. Razapinjali su ga Kulenović, Krleža, Lalić, Gligorić, Oto Bihalji… BRANKA Ćopića je najviše bolela izdaja pisaca, priseća se Momčiko Srećković koga su veliki pisac i njegova supruga školovali i gajili kao rođenog sina. – To mi je Branko, citiraću ga, ovako opisivao: „Jarane moj, našao sam se na udaru žpodguznih muvaž koje su se trudile da opravdaju poverenje partije, pa me počeše kao Hrista razapinjati“ – nastavlja Srećković svoju ispovest „Novostima“, započetu u dokumentarcu „Mala moja iz Bosanske Krupe“ Puriše Đorđevića. Prvi put u ovom filmu on je osvetlio istinu o samoubistvu Branka Ćopića, kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA