arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Vlasenica - Spomen-soba poginulim borcima VRS Foto: SRNA

Vlasenica: Parastos borcima Derventske motorizovane brigade VRS

6. mart 2016.

Posjetom Spomen sobi poginulim borcima Vojske Republike Srpske, parastosom u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, te polaganjem cijeća i prisluživanjem svijeća na Vojničkom groblju, u Vlasenici su obilježene 23 godine od pogibije 15 boraca Derventske 327. motorizovane brigade Vojske Republike Srpske. Sjenima derventskih boraca, koji su 9. marta 1993. godine poginuli u rejonu sela Cerska, u opštini Vlasenica, poklonili su se članovi porodica poginulih, te predstavnici boračkih organizacija i lokalnih vlasti opština Vlasenica i Derventa. Predsjednik Boračke organizacije opštine Dervente Boro Dobrilović rekao je da derventske delegacija već 23 godine dolazi u Vlasenicu, čuvajući uspomenu na poginule ratnike, koji su stradali daleko od rodnog kraja. – Imamo veoma dobru

Šekovići - Pomen poginulim borcima VRS Foto: SRNA

Šekovići: Godišnjica formiranja Drugog odreda Specijalne policije

6. mart 2016.

Polaganjem cvijeća u spomen-sobi i na spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske, te pomenom u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice, veterani Drugog odreda Specijalne policije MUP-a Srpske obilježili su danas u Šekovićima 23 godine od formiranja ove ratne jedinice. Obilježavanju je prisustvovao i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, Milomir Savčić. Jedinica je formirana 10. marta 1993. godine u Šekovićima, a u ratnim dejstvima život je izgubio 21 pripadnik ovog odreda, dok ih je veliki broj teže ili lakše ranjen. Ratni komandant jedinice Miloš Stupar rekao je da su se šekovićki specijalci borili i na sarajevskom i krajiškom ratištu, Podrinju, Ozrenu, te na drugim mjestima gdje se branila Republika Srpska. Dodao je

Sećanje na dane kad je Rusija spasila Srbiju: Milostivi ruski care, pomozi!

6. mart 2016.

„Moja vojska stoji danas pred najžalosnijim svršetkom. S nadom i uverenjem da će se na jadranskom primorju snabdeti i reorganizovati na miru uz obećanu pomoć saveznika, ja sam je preveo preko albanskih i crnogorskih planina. Ništa od obećanog što je potrebno za izdržavanje i reorganizaciju ovde nismo našli …“ – tako je regent Aleksandar Karađorđević započeo pismo koje je decembra 1915. godine uputio ruskom caru Nikolaju Drugom Romanovu. Srpski vojnici su očekivali da će u Skadru naići na magacine sa hranom i da će njihovoj muci, posle pređenih skoro 500 kilometara peške, napokon doći kraj. Ta očekivanja nisu bila nerealna, takva obećanja dobili su od saveznika na početku povlačenja. U

Nisu mogli da ga ubiju albanski teroristi – srpski žandarm Slaviša Matejić (FOTO: Kurir.rs – Milica Milovanović)

„Overili” ga Šiptari sa sedam metaka: „Mrtvi“ policajac Slaviša Matejić dočekao penziju!

6. mart 2016.

Жandarm Slaviša Matejić je 1998. u zasedi OVK ranjen sa sedam metaka, jedan terorista ga je uhvatio za kosu, podigao mu glavu i „overio“ ga u vrat. Svi su bili uvereni da je poginuo. Pripadnik niškog odreda Жandarmerije Slaviša Matejić (46) iz Svrljiga, koji je 28. februara 1998. u selu Likošanima na Kosmetu, u zasedi OVK, pogođen sa sedam metaka, dočekao je odlazak u penziju. U napadu na srpske policije tog dana stradala su četvorica pripadnika MUP. Matejić je uspeo da preživi pukom srećom, a jedan terorista ga je, već teško ranjenog, „overio“ metkom. Posle dugotrajnog lečenja vratio se u službu i radio još 18 godina. Matejić i njegovi drugovi

Mali Zejtinlik Foto: RTRS

Hiljade sarajevskih Srba zapalile svijeće na Malom Zejtinliku

5. mart 2016.

20 godina od egzodusa Srba sarajevsko-romanijske regije i 20 godina otkako su posmrtne ostatke svojih namilijih prenijeli na sokolački Mali Zejtinlik gdje počivaju zemni ostaci više od hiljadu boraca Vojske Republike Srpske. Minule su dvije decenije, a i dalje živa bolna sjećanja na egzodus i živih i mrtvih sarajevskih Srba. Kamenko Pajdaković poginuo je 8. maja 1992. braneći kućni prag u sarajevskom naselju Жuč, gdje je i sahranjen. Nakon rata, roditelji dugo nisu mogli ni da odu na njegov grob. 1997.godine majka Tankosa sama je njegove posmrtne ostatke prenijela na Mali Zejtinlik. – Bila sam jedina. Morala sam da pokažem na kom je mjestu sahranjen. Ja znam kako mi je

Mile Kekin

VIDEO: Mile Kekin objavio spot za pesmu “Ja nisam vaš”

5. mart 2016.

Frontmen zagrebačkog benda “Hladno pivo” Mile Kekin objavio je spot za pesmu “Ja nisam vaš”, sa snažnom političkom porukom koja je izazvala različite reakcije u Hrvatskoj. “Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, ja nisam vaš, moji su dobili ’45”, početni su stihovi pesme kojom je Kekin poslao jasnu poruku o tome šta misli o trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj. Stihovi pesme “Ja nisam vaš”: “Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, Ja nisam vaš, moji su dobili ’45., Nisam vaš od glave do pete, nisam vaš cijelim tijelom, Vrijeme da se ljudi sjete da je crno crno, a bijelo bijelo… Ja nisam vaš, nisam vaš

Milomir Savčić Foto: SRNA

Savčić: Brojni dokazi za zločin u “Tuzlanskoj koloni”

5. mart 2016.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić izjavio je danas Srni da za ratne zločine u “Tuzlanskoj koloni”, kada je poginuo najmanje 51 vojnik JNA, još niko nije odgovarao, iako postoje brojni dokazi. “Ratni zločin u Tuzli je počinjen, neko je za to odgovoran i tu nema nikakve dileme. Problem je što do sada niko nije odgovarao za zločin u `Tuzlanskoj koloni`”, rekao je Savčić. On je podsjetio da je mnogo Srba osuđeno ili im se sudi bez ikakvih dokaza. “Jedan od takvih primjera je i optužnica protiv bivšeg generala Vojske Republike Srpske Novaka Đukića, iako je međunarodna grupa balističara utvrdila da je slučaj `Tuzlanska kapija`, onako kako ga je

Parastos na bratunačkom groblju Foto: TANJUG

Bratunac: Parastos poginulim borcima sa sarajevskog ratišta

5. mart 2016.

U okviru obilježavanja 20 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva, danas će na bratunačkom groblju biti služen parastos, prislužene svijeće za pokoj duša i okađeno 185 grobova poginulih boraca sa sarajevskog ratišta čiji su posmrtni ostaci preneseni u Bratunac prilikom egzodusa. U okviru programa obilježavanja dvije decenije od egzodusa sarajevskih Srba, u bratunačkoj kino sali biće priređena monodrama pod naslovom “Nadežda Petrović” koju će izvesti glumica Biljana Đurović. Udruženje raseljenih “Srbi sarajevske regije” iz Bratunca sinoć je obilježilo 20 godina od egzodusa Srba iz sarajevskih opština nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma održavanjem akademije pod naslovom “Egzodus suza-egzodus slobode”. Predsjednik ovog udruženja Vidomir Banduka rekao je da je prošlo 20 godina, ali

Kadinjača

Jubilej Kadinjače organizuju – računovođe

5. mart 2016.

Umesto Narodnom muzeju iz Uđica, organizacija obeležavanja 75. godišnjeice bitke na Kadinjači ove godine poverena je privatnoj agenciji „Gelsik”, koja je između ostalog registrovana i za bankarstvo i računovodstvene usluge ORGANIZACIJA obeležavanja 75. godišnjice bitke na Kadinjači prvi put je ove godine poverena privatnoj ageciji “Gelsik”, a ne Narodnom muzeju iz Užica. Ministarstvo za rad je ovaj posao na konkursu dodelilo firmi registrovanoj između ostalog i za bankarstvo i računovodstvene usluge. Kako kaže Nikola Gogić, direktor Narodnog muzeja, niko im nije pojasnio kriterijume po kojima je odluka doneta, s obzirom na to da su oni dali najnižu ponudu. U Ministarstvu rada odgovaraju da oni godišnje organizuju 24 državne ceremonije i

Ratko Dmitrović

Katedra za mržnju

5. mart 2016.

Njima je svaka odbrana Srba mržnja, srpski nacionalizam, fašizam, prilika za obračun sa onima koji srpske teme, teške, veoma složene, bolne, sagledavaju kroz vizuru suprotnu njihovoj GDE je granica između prava na mišljenje i prava drugog da ga to mišljenje ne ugrozi. Imamo li svi ista prava? Pre sedam dana, na ovom mestu objavio sam tekst na koji su neki reagovali s penom na ustima. Ti neki su bez značaja, laka roba, ali su potegli teške reči i zato ovi redovi. Ti neki, koji svoju političku ideju (oni se sve vreme bave samo politikom) temelje na građanskom principu, na pojedincu, u slučaju teksta u “Novostima”, u spominjanju Filipa Davida, nisu

Zgrada u Metku izgrađena kroz stambeno zbrinjavanje

Nova zgrada bez stanara

5. mart 2016.

U zgradi koja je napravljena kroz program stambenog zbrinjavanja u Metku, živi samo jedna baka Nema ljudi, pustoš, ništa se ne dešava, riječi su koje smo ovih dana čuli u selima u okolici Gospića. Čitluk, Počitelj, Medak, Ornice, Mogorić i Vrebac su sela koja nose veliki dio historije ličke regije, a danas su poluprazna. U samom centru Metka nailazimo na stambenu zgradu koja je napravljena kroz program stambenog zbrinjavanja, ali u njoj živi samo jedna baka, a ostali stanari su negdje daleko, kako nam govore rijetki mještani koje smo zatekli. Ispred zgrade se nalazi jedan kontejner koji je postavljen za otkup gljiva. Ispred zgrade je i tabla za selo Počitelj

Božić Foto: TANJUG

Bratunac: Obilježeno 20 godina od egzodusa Srba

4. mart 2016.

Udruženje raseljenih “Srbi sarajevske regije” iz Bratunca večeras je obilježilo 20 godina od egzodusa Srba iz sarajevskih opština nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma održavanjem akademije pod naslovom “Egzodus suza-egzodus slobode”. Predsjednik ovog udruženja Vidomir Banduka rekao je da je prošlo 20 godina, ali sjećanja na te teške, tužne i ružne dane ne blijede i sudionici imaju osjećaj kao da se to juče događalo. – Nismo željeli da budemo građani drugog reda, ostavili smo vjekovna ognjišta i sve što su generacije naših predaka stvarale i krenuli za slobodom koja nema cijenu – istakao je Banduka. On je istakao da mnogi sarajevski Srbi još teško žive, da nemaju riješeno stambeno pitanje i zaposlenje,

Jurišić oslobođen otužbi

4. mart 2016.

Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio Iliju Jurišića optužbi za ratni zločin jer nije bilo dokaza da je naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz Tuzle u maju 1992. godine, objavljeno je danas na sajtu tog suda. Ovom odlukom poništena je prvostepena presuda Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom je Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora. U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je prvostepeni sud presudu donio na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega bi ova presuda morala da bude ukinuta, ali kako je u ovom predmetu prvostepena presuda već ukidana, Apelacioni sud bio je obavezan da sam

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Branitelje boli istina o masakru

4. mart 2016.

U Hrvatskoj se proteklih dana ne stišava bura u vezi s danskim dokumentarnim filmom „15 minuta – Masakr u Dvoru“, koji govori o jednom od najbrutalnijih zločina u vreme hrvatske ofanzive „Oluja“, kad je ubijeno devet štićenika psihijatrijske ustanove. Zločin za koji niko nije odgovarao. Film u Hrvatskoj nije prikazan, ali oni koji su ga videli, pre svega predstavnici branitelja, smatraju ga antihrvatskim. Posebno su iznervirani zbog činjenice da je Hrvatski audio-vizuelni centar (HAVC) sa 250.000 kuna (nešto manje od 33.000 evra) sufinansirao projekat koji, kako smatraju, ima za cilj da odgovornost danskog bataljona Unprofora koji nije sprečio zločin, prebaci na hrvatsku vojsku. Film je posle učešća na festivalu premijerno

Prijatelji i saborci na sahrani Vlade Petrovića Čiče

Pronašao telo brata i 300 nestalih Srba

4. mart 2016.

Sahranjen Vlado Petrović, borac za istinu o stradanju Srba. Otkrio dve grobnice, u Stogu, sa 17 obezglavljenih tela PRNJAVOR – Na pravoslavnom groblju Šušnjari u Doboju, u utorak posle podne, u prisustvu više stotina građana iz gotovo svih krajeva Srpske, sahranjen je Vlado Petrović Čiča (57), komandant 2. bataljona legendarne 4. ozrensko-vozućke brigade. Čiča je postao poznat i kao posleratni dokazani humanista u traženju nestalih Srba i veliki borac za pravdu i istinu o stradanju našeg naroda. Iznenada je preminuo u Doboju, gde je i živeo, ostavivši suprugu, braću, sestre…. Zajedno sa saborcima bio je primer junaštva u odbrani Ozrena i Vozuće u proteklom ratu, poznatije kao “Srpski Staljingrad” i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA