Autor: Vladimir Frolov Zabrinuta za stanje „srca Evrope“, upriličila je nedavno Federika Mogerini višednevnu radnu posetu zemljama tzv „zapadnog Balkana“, pritom obilazeći pažljivo jedno neofašističko žarište na rubnom delu postojeće EU, koje je izvor evidentnih pojava i događaja, te ga čak i Amnesty International (AI) u svom godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava, apostrofira. Draga Federika kao Talijanka, iako je navodno levičar (barem iz mladosti), obilazi kao „mačka oko vruće kaše“ oko ovih pojava u Hrvatskoj, samo da se ne daj Bože ne izvuče iz mračne prošlosti potsećanje na Musolinija i „crne košulje“, ili prisećanje na Adolfa molera i naciste (i smeđe i crne!), pa pola današnje „demokratske“ EU mora

Još u Brozovo doba insistiranje na „srbijanskom“ zapravo je bila negacija svega srpskog. Zato danas ne treba da čudi što komšije i za našeg patrijarha kažu da je „srbijanski“ Nedavno su mi se prijatelji trajno nastanjeni u Novom Sadu, a koji su rodom i porijeklom sa juga Srbije požalili kako se u prestonici sjeverne srpske zemlje često susreću sa dobacivanjima: „Gdje ste Srbijanci?”. Termin Srbijanac nekada je bila odrednica za Srbina koji živi na prostoru Srbije. Vremenom se ovaj termin pretvorio u nešto potpuno drugo, najčešće uvredljivo. Vjerovatno nije ni slučajno što je ovaj tekst inspirisan primjerom iz Novog Sada, jer na tom prostoru, svojevremeno, Srbi koji su bili pod

Predsjednik Asocijacije udruženja raseljenih, povratnika i izbjeglica u Republici Srpskoj Vojislav Milišić kaže da su netačne tvrdnje hrvatskog predsjednika Kolinde Grabar Kitarović da gotovo da nema povratka izbjeglica u Republiku Srpsku. „Iznenađen sam što su sa najvišeg nivoa vlasti Hrvatske izrečene ovakve kvalifikacije, koje su neprovjerene i potpuno netačne“, rekao je Milišić Srni. Milišić je istakao da su rezultati povratka Bošnjaka i Hrvata u Republiku Srpsku mnogo bolji u odnosu na povratak Srba u Federaciju BiH, jer su za to obezbijeđeni svi preduslovi. „Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj u 99 odsto slučajeva je vraćena imovina, a preostali dio treba da se riješi na sudovima“, istakao je Milišić. Druga je