arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dokumentarni film "Zločin nad zločinima" u Njemačkoj Foto: RTRS

U ponedjeljak u Minhenu projekcija dokumentarnog filma RTRS-a „Zločin nad zločinima“ (FOTO)

U okviru dana srpske kulture u Minhenu, koje organizuje Srpsko društvo Soko povodom desetogodišnjice osnivanja, 10.4. 2017. biće održana projekcija dokumentarnog filma Radio-televizije Republike Srpske „Zločin nad zločinima“ autorke Mire Lolić Močević. Film se bavi stradanjem djece u logorima Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Organizatori promocije su Dokumentacioni centar o nacionalsocijalizmu u Minhenu i istoričar dr Dario Vidojković. Najavljeno je prisustvo ministra rada i boračko invalidske zaštite Milenka Savanovića i direktora Republičkog Centra za istraživanje ratnih zločina Milorada Kojića. Centar za proučavanje istorije i zločina nacionalsocijalizma zajednička je institucija grada Minhena, Bavarske i SR Njemačke kao mesto sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma i Hitlerovog režima. Njegov cilj je ne samo proučavanje istorije

Mesta stradanja, Foto V. Dančić

U školama Srpske izučavaju zločine NDH

Od nove školske godine u RS opširnije gradivo o genocidu u Hrvatskoj. Iz Nemačke i Hrvatske žele da zaustave promene programa Od nove školske godine, u septembru, učenici osnovnih i srednjih škola Srpske opširno će učiti o zločinima i genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Pored temeljno obrađenog genocida nad Srbima, detaljnije će biti obrađene i lekcije o Holokaustu nad Jevrejima u NDH i genocidu nad Romima. Ovo je velika pobeda Ministarstva prosvete RS, Pedagoškog zavoda RS, Univerziteta u Banjaluci i Udruženja „Nefeš Haja“ iz Banjaluke. Još 2007. godine, Vlada RS je potisala memorandum sa Memorijalnim centrom „Jad Vašem“ iz Izraela o edukativnim seminarima u Izraelu za

Donja Gradina

Obilježavanje 72 godine od stradanja žrtava ustaškog zločina

U Kozarskoj Dubici će 22. aprila biti održana duhovna akademija u okviru obilježavanja 72 godine od stradanja žrtava ustaškog zločina genocida u Donjoj Gradini, utvrđeno je danas na sastanku Organizacionog odbora. U nedjelju, 23. aprila, u Donjoj Gradini u 12.00 časova biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida, a u 13.00 časova planirano je obraćanje zvaničnika. Prethodno će u 9.00 časova biti služena Sveta arhijerejska liturgija u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Kao i prethodnih godina, za sve građane Kozarske Dubice koji žele da prisustvuju parastosu i pomenu u Donjoj Gradini biće obezbijeđen prevoz autobusom iz Kozarske Dubice i Knežice. Organizacioni odbor za obilježavanje

Predvodila jezive zločine nad Srbima: Azra Bašić Foto: youtube.com/RTRS vijesti

Strašna svjedočenja o ubistvima i torturama Azre Bašić

U nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje zarobljenih srpskih civila u Domu JNA u Derventi i na području sela Polje 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Stanimir Pijetlović ispričao je da je vidio kada je optužena nožem zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. On je posvjedočio da je Bašićeva u Domu vojske u Derventi naredila vojnicima HVO-a da kaišem vežu Đuraša, kojeg je više puta jahala i urezala mu krst na čelu. „Blagoja je bio krvav i poderan. Pretučen je ležao na podu, a Azra je meni i Ljubinku Majstoroviću naredila da ga dignemo. Onda je došla i nožem mu presjekla žilu na vratu. Prije toga ga je udarala, provocirala i

Božica Rajilić Foto: RTRS

Zakonski regulisati status žena žrtava rata

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić rekla je da zakonski mora biti regulisan status i prava žena koje su preživjele seksualno, te svaki drugi oblik nasilja u proteklom ratu u BiH. „O ovom problemu treba da se edukuje šira javnost posredstvom medija, pogotovo prikazujući istinu o tome šta je žrtva doživjela, na način da joj se pruži podrška, a ne da se obilježi“, rekla je Rajilićeva Srni, nakon konsultativnog sastanka predstavnika udruženja koja se bave ovom problematikom u Banjaluci o temi „Stigmatizacija lica koje su preživjele seksualno nasilje u ratu“. Rajilićeva je dodala da Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske ima oko 600 članica koje su

Kako su deklaratori Srbima namenili tek jednu varijantu srpskog jezika

TRAGOM SARAJEVSKE DEKLARACIJE O SRPSKOM JEZIKU Pripremio Jovo Bajić Deklaracija o zajedničkom jeziku, obelodanjena 30. marta u Sarajevu, doplovila je na talasima široko zasnovanog i vešto vođenog procesa čiji je krajnji cilj brisanje i srpskog imena u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ti ciljevi su u Hrvatskoj u dobroj meri ostvareni Razbijanje srpskog jezika i brisanje srpskog imena, kako je zamišljeno u ovom dokumentu (Deklaracija o srpskom jeziku predstavljena prošle nedelje u Sarajevu), umnogome podseća na razbijanje jugoslovenske države, čiji su stvaraoci uglavnom bili Srbi. Jedino vezivno tkivo na tom bivšem jugoslovenskom prostoru, bar kada je reč o četiri novostvorene države, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji,

Andrićgrad Foto: SRNA

Sutra skup srpskih i ruskih istoričara u Andrićevom institutu

U Andrićevom institutu u Andrićgradu sutra će biti održan okrugli sto o temi „Stogodišnjica revolucije – Stranice istorije rusko-srpskih odnosa u 19. i 20. vijeku“, u čijem radu će učestvovati renomirani ruski i srpski istoričari. Iz Andrićevog instituta navode da je okrugli sto istoričara organizovan budući da se „ove godine navršava 100 godina od veoma značajne raskrsnice iz prošlosti – `ruske smutnje` 1917. godine, vijek od nestanka Ruske carevine i rođenja prve socijalističke države, te vijek od globalnog preloma na istoku Evrope“. „Sagledavanje značaja ovog događaja zahtijeva detaljniju pažnju ruskih i srpskih istoričara, jer su lomovi koji su se desili i te kako uticali na istorijat rusko-srpskih odnosa, prekinuli ustaljeni

Vojni zatvor "Kuline" u Šibeniku Foto: ŠibenikIN

Zločin i kazna

Nedavno su mediji u regionu preneli vest da je splitski Županijski sud nepravosnažno osudio na po dve godine zatvora Damira Boršića (61), bivšeg upravnika vojnog zatvora Kuline u Šibeniku, i Miroslava Periša(53), nekadašnjeg čuvara u istom zatvoru, zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. Zlostavljanja su se događala od 21. maja do 17. jula 1993, a dva muškarca i dve žene istog imena i prezimena koji su bili zatočeni, zlostavljani su na razne načine. Tukli su ih rukama, nogama, gumenim palicama i raznim drugim sredstvima, jednog muškaraca terali su da se skida go i saginje, upaljačem su mu palili bradu jer se nije imao čime brijati, polivali su ih hladnom vodom,

Milan Ružić

U plamenu svoje gluposti i zaborava

Na današnji dan bombardovan je Beograd, a sa njim i pamćenje cele Srbije. Čim su prve bombe pale na Narodnu biblioteku Srbije, počeo je zaborav. On nije zaustavljen ni do današnjeg dana. Bombe su na biblioteku pale oko četiri popodne, a vatra je gorela i do četiri dana posle tog ubistva srpske svesti. Dosta puta sam čitao da je još prvog aprila pripremljena evakuacija knjiga, ali je, kao što to uvek biva, jedan političar uveo zabranu evakuacije prosvetno-kulturnih ustanova Beograda, a sa njima i Narodne biblioteke. To je bio Miloš Trifunović. Valjda je čovek mislio da je prvi april, pa da može da se šali sa memorijom svih Srba. I

Nemačka vojska na Dunavu posle pada Beograda, maj 1941. (Foto Profimedia)

Kako je kraljevska vojska dočekala rat: „Izdržećemo oko šest nedelja. Posle nećemo imati ni hrane, ni municije“ (9)

„Naš front iznosi 3.000 km, koji treba da branimo od Nemaca, Italijana, Bugara i Mađara sa svega 27 slabih divizija. Naše naoružanje je slabo, naročito u tehničkom pogledu. Imamo svega 500 aeroplana, 100 tenkova, od kojih su 50 starog modela, 500 kontratenkovskih topova, i to svega 250 od 47, a ostali od 37 – koji su vrlo slabi za odbranu od tenkova većeg kalibra“ Sudbonosna odluka o pristupanju Trojnom paktu doneta je na Krunskom savetu 6. marta 1941. godine u Belom dvoru, posle Pavlovog povratka iz Berhtesgadena. Za stolom je sedelo devet najmoćnijih ljudi u zemlji: knez Pavle, ostala dvojica namesnika: Radenko Stanković i Ivan Perović, predsednik vlade Dragiša Cvetković,

Boris Begović: Čas anatomije zla

Usvajanje rasnih zakona u NDH nije bila puka imitacija nacističkih, nirnberških zakona, već je postojao visok stepen autonomije u tom zlokobnom poslu Piše prof dr. Boris Begović Retke su naučne konferencije koje počinju minutom ćutanja. Ovaj minut je jako dugo trajao. S jedne strane je vladala turobna atmosfera zbog teme konferencije, a sa druge strane se rasplamsavala diskusija i istraživački entuzijazam naučnika koji su pripremili referate o „Pravnom poretku NDH”. Upravo tako je nazvana konferencija koja je održana u četvrtak na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Otvarajući skup, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Sima Avramović  je naglasio da se u ovom slučaju radi o poretku zla, odnosno o poretku

Spomen obilježje ruskim dobrovoljcima Foto: RTRS

Višegrad: Postavljeno spomen obilježke poginulim ruskim dobrovoljcima

Na brdu Grad u Višegradu podignut je ruski krst, posvećen poginulim ruskim dobrovoljcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Krst je doniralo Udruženje veterana „12. april“ iz Kosovske Mitrovice. Spomenik će biti osveštan 12. aprila. „Za Republiku Srpsku 37 ruskih dobrovoljaca dalo je svoje živote. Na području Višegrada sedam boraca je poginulo. Mi u BORS-u smo odlučili da im se odužimo na taj način što ćemo na jednom mjestu, dominantnom u našem gradu da postaviti spomen obiželjje – jedan krst“, istakao je predsjednik Predsjedništva BORS-a Višegrad Milisav Vasić. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Srpski narod i ruski dobrovoljci | Jadovno 1941. Ruski dobrovoljci u ratu u Republici Srpskoj (Video); Srbi mi

© Sputnik/ Sandra Čerin

Porodice nestalih Srba sa Kosmeta: Tači, kome ti o genocidu?!

Udruženje stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine izdalo je saopštenje povodom najave kosovskih vlasti da će tužiti Srbiju za genocid. U saopštenju se navodi da bi Hašima Tačija, ali i mnoge druge valjalo podsetiti na zvanične izveštaje Specijalnog izvestioca Dika Martija o zločinima počinjenim nad Srbima, u kojima upravo Hašim Tači zauzima neslavno visoko mesto, a koji su jednoglasno usvojeni u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. „Mi, članovi porodica više od 3.500 kosmetskih stradalnika, čiji su najrođeniji kidnapovani, zlostavljani, silovani, ubijani, masakrirani, sa čijim se organima trgovalo, najbolje znamo ko je i nad kim na Kosovu i Metohiji izvršio genocid. Pored toga što smo ostali bez naših očeva, majki, dece, braće i sestara, u samo nekoliko dana tokom juna 1999. godine,

Država da zaštiti „srpski zid plača“

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji zatražilo je da policija ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu obezbjeđuje panoe sa fotografijama srpskih žrtava sa Kosmeta, odnosno „srpski zid plača“. „Tražimo od države Srbije da konačno preuzme svoju obavezu i zaštiti `srpski zid plača` od uništenja na isti način kako su zaštićeni pripadnici LGBT populacije, `Žene u crnom`, Inicijativa mladih za ljudska prava i izložba iz Prištine o albanskim žrtvama u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu“, navode iz ovog udruženja. U saopštenju se dodaje da je neshvatljivo da je „dozvoljeno da rušilačke horde iz regiona unište srpski zid plača, a da policija ne interveniše i da je čak

Zavod za sudsku medicinu Zagreb

Identifikovan Milivoje Maksić, nakon 22 godine

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovan je pripadnik Srpske vojske Krajine Milivoj Maksić, koji je poginuo u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Bljesak“ 1. maja 1995. godine u zapadnoj Slavoniji, izjavio je Srni član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić. Mišić je rekao da će sutra popodne na graničnom prelazu Gradiška biti izvršena primopredaja posmrtnih ostataka porodici radi sahrane. Milivoje /Petar/ Maksić rođen je 1956. godine u Daruvaru u Hrvatskoj, a biće sahranjen u subotu, 8. aprila, u 12.00 časova na Perduovom groblju u Banjaluci. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Na groblju u Šašu ekshumirano 13 srpskih žrtava „Oluje … Počela ekshumacija srpskih žrtava

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.