arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Donja Gradina

U subotu obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta

U Spomen području „Donja Gradina“ u Kozarskoj Dubici u subotu, 27. januara, biće obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta biće obilježan polaganjem vijenaca na spomen-obilježju žrtvama logora Jasenovac i izložbom predmeta, dokumenata i fotografija koji svjedoče o žrtvama ustaških zločina genocida i Holokausta u NDH i njenom najvećem logoru Jasenovac, koji su prikupljeni na osnovu inicijative koja je pokrenuta 2016. godine, saopšteno je iz Spomen-područja „Donja Gradina“. Iz te javne ustanove je najavljeno je da će u subotu, 27. januara, u 9.00 časova, vijenac na spomen obilježje žrtvama Jasenovca u Donjoj Gradini položiti poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac. Javna ustanova

Spomenik "Porodica"

Danas obilježavanje 76 godina od Novosadske racije

Grad Novi Sad, zajedno sa Eparhijom bačkom Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i Jevrejskom opštinom, danas će obilježiti 76 godina od zloglasne Novosadske racije. U zločinačkom piru mađarskih fašističkih okupacionih snaga u januaru 1942. godine samo u Novom Sadu i okolini stradalo je više hiljada nedužnih ljudi, prvenstveno Srba i Jevreja. Tokom krvave i neviđeno surove i brutalne akcije u Novom Sadu stradao je i jedan broj nedužnih ljudi drugih nacionalnosti, prije svih Rusa i Roma. Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 76 godina od Novosadske racije Miroslav Ilić rekao je da program počinje sutra u 12.00 časova obraćanjem gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića. „Pomen nevinim žrtvama Racije služiće episkop bački Irinej,

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (33): Karadžić: Mapa o podjeli Bosne nema

Karadžić nas ubjeđuje da „mapa o podjeli Bosne nema“ i da će se dijeliti po onoj „što osvojiš tvoje je“… Međutim, Jajce, Šipovo, Petrovac su pred padom. Čim je završio razgovor i spustio slušalicu, odmah pita pratioce kuda se može do Banjaluke, ali da se ne ide preko Mrkonjić Grada. Jer Mrkonjić Grad samo što nije pao… 12. septembar 1995. Ulazim u pedesetu godinu, nadam se, kakvog takvog, ali ipak života… Na Balkani sam kod Mrkonjić Grada… Karadžić nas ubjeđuje da „mapa o podjeli Bosne nema“ i da će se dijeliti po onoj „što osvojiš tvoje je“… Međutim, Jajce, Šipovo, Petrovac su pred padom. Karadžić u telefonskom razgovoru za Radio

PODRŠKA Pristalice rehabilitacije Milana Nedića u ponedeljak ispred suda Foto Z. Jovanović

Rehabilitacija Nedića: Sudija jedva smirila strasti

Svedočenje profesora Milana Ristovića u postupku rehabilitacije Milana Nedića izazvalo veliku buru u sudnici. Svedok bio uzrujan pokušajima da se opravdaju postupci ratnog premijera Maratonski postupak rehabilitacije Milana Nedića, srpskog premijera za vreme Drugog svetskog rata, nastavljen je u ponedeljak svedočenjem Istostovića, u neuobičajenoj atmosferi. Troipočasovno ročište proteklo je u polemici, a u jednom momentu predsedavajuća sudskog veća Anđelka Opačić „zapretila je“ desetominutnom pauzom „dok se ne smire strasti“. Povišene tonove su izazivala pitanja pravnog zastupnika predlagača rehabilitacije Zorana Živanovića u vezi s Nedićevom ulogom. Ristović je odgovarao vidno uzrujan svim pokušajima da se opravda Nedićev izbor da učestvuje u, kako je rekao, marionetskoj upravi, a ne pravoj vladi, koja

Gotovina održao govor na obilježavanju 25 godina od ubistva Srba

U Zadru se obilježava 25 godina od vojno-policijske akcije „Maslenica“ u kojoj su ubijeni Srbi sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena, a na obilježavanju je govorio hrvatski general i bivši haški optuženik Ante Gotovina. „Danas obilježavamo 25 godina od jedne u nizu ratnih operacija, operacije `Maslenica` koja je donijela bezbjednost Zadru, Sinju, Šibeniku, ali i povezala sjever i jug Hrvatske“, rekao je Gotovina. Gotovina je za protekli rat u Hrvatskoj rekao da on nije bio izbor „nego potreba“ za ljude koji žive tu, nezavisno od toga koje su narodnosti i vjeroispovijesti, prenose hrvatski mediji. U akciji „Maslenica“, izvedenoj 1993. godine u zaštićenoj zoni UN, ubijeno je 348 srpskih vojnika

Predstava "Šest likova traži autora" izazvala burne reakcije Foto: youtube.com/Hrvatsko narodno kazalište Split

Predstava o ustaškoj svadbi šokirala bivšeg ministra Hrvatske

Predstava „Šest likova traži autora“ Olivera Frljića u petak uveče premijerno je izvedena u zagrebačkom Satiričkom pozorištu Kerempuh. Predstava koju je pisao nobelovac Luiđi Pirandeli preoblikovana je tako da kritikuje današnje hrvatsko društvo, a započinje parodijom na svadbu Velimira Bujanca u kojoj se pojavljuju Zdravko Mamić, Marko Perković Tompson, Željka Markić i Zlatko Hasanbegović, čije glave podsećaju na svinje. Osim što su označeni kao likovi imenima i prezimenima, akteri su opremljeni gumenim maskama, posebno izrađenim, koje karikiraju njihova lica uz dodatak svinjske njuške, piše „Jutarnji list“. Venčanje počinje dolaskom namerno u kardinala unapređenog penzionisanog biskupa Mile Bogovića, koji se dokotura, veoma vešto, na plinskoj boci. Potom s improvizovnog postolja „venča

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena koje su prije 25 ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji "Maslenica".

Poražavajuće što je i dalje nekažnjen zločin nad Srbima u „Maslenici“

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alana koje su prije 25 godina ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji „Maslenica“. Tada je u zaštićenoj zoni UN ubijeno 348 vojnika i civila srpske nacionalnosti, među kojima i 35 žena i troje dece, a za taj zločin, do danas niko nije odgovarao, ni pred domaćim, niti međunarodnim sudovima. Uz prislužene svijeće, izbjegli Srbi i prijatelji stradalih odali su poštu sunarodnicima sa nadom da će odgovorni za taj zločin biti procesuirani. Poslije parstosa, predstavnci udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ su u Tašmajdanskom parku položili vijenac i cvijeće kod spomenika ubijenim Srbima.

Nikola Puzigaća

Pomoći Srbima izbjeglim iz Hrvatske da ostvare statusna prava

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća izjavio je da je ovo udruženje pred gašenjem, jer nema sredstava za funkcionisanje, te apelovao na nadležne institucije Republike Srpske i BiH da pomognu članovima Udruženja da ostvare svoja prava. Puzigaća kaže da članovi ovog udruženja neće odustati od zahtjeva za rješavanje statusnih prava Srba izbjeglih iz Hrvatske koji se odnose na radna, penzijska, imovinska i stanarska prava. „Članovi našeg udruženja su uglavnom ljudi koji se nalaze u stanju socijalne potrebe i nemaju novca za angažovanje advokata kako bi ostvarili statusna prva u Hrvatskoj“, rekao je Puzigaća Srni. On je naveo da članovi ovog udruženja traže

Program stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj u funkciji etničkog čišćenja Srba

Više od dve decenije traju problemi bivših nosilaca stanarskog prava, među njima i Srba izbeglih iz hrvatskih gradova kojima je država stanarsko pravo oduzela na osnovi zakonskih odredbi SFRJ, po kojima je nosilac gubio stanarsko pravo ako u stanu nije boravio duže od šest meseci. Ti se propisi, međutim, nisu primenjivali na Hrvate s područja bivše Krajine ili izbeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH i sa Kosova i Metohije, s apsurdnim obrazloženjem da su oni svoje domove morali prisilno napustiti dok su Srbi to, činili „dobrovoljno“!  S obzirom na to da je pravna utemeljenost termina „stanarsko pravo“ nestala devedesetih, njegovi bivši nosioci ostali su u svojevrsnom vakuumu do 2003. godine kada

Uglješa Danilović o odmazdi hercegovačkih ustanika nad muslimanima

Uglješa Danilović, od septembra do decembra 1941. godine bio je u Hercegovini, gdje je radio na reorganizovanju ustaničke vojske i stvaranju partizanskih odreda. Od septembra 1941. godine, bio je komandant štaba NOP odreda u Hercegovini. U svom izvještaju o početku ustanka u Hercegovini i stanju na terenu, između ostaloga, pisao je i o razlozima odmazde ustanika nad hercegovačkim muslimanima. Danilović navodi dva faktora od uticaja na tok događaja: „Prvo, to su ljudi koji su ili sami preživjeli jame ili im je cjelokupna porodica poklana. Ovi su bili najaktivniji u klanju i oni su prvi pokolj na Dabru i izvršili. Drugi faktor bio je taj što su ovo granični krajevi gdje

Doboj ovih dana / Foto Lj. Đ.

Samo Srbe krive za zločine

Posle presude Suda BiH za ratna dešavanja u Doboju, pripremaju se novi procesi. Karagić je osmi u nizu sa srpske strane koji je osuđen za zlodela 1992. Doboj, sudeći prema presudi od 12 godina zatvora bivšem pripadniku “Crvenih beretki” i VRS Slobodanu Karagiću koju je nedavno izrekao Sud BiH, nastavlja da plaća ceh za navodne zločine u ratnim dešavanjima u BiH 1992. Karagić je osmi u nizu sa srpske strane koji je osuđen za ratni zločin, a protiv još četvorice ratnih čelnika u gradu Doboju vodi se sudski proces. Već dve godine traje sudski proces bivšem članu Predsedništva BiH i predsedniku Kriznog štaba Borislavu Paravcu, osnivaču i nekadašnjem predsedniku SDS

Parastos stradalima u Ravnim Kotarima i Malom Alanu

Parastos će se služiti u crkvi Sv. Marka, u Beogradu, 22. januara 2018. godine (ponedjeljak), s početkom u 11 časova. Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 25. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima (Maslenica 93.) i na Malom Alanu. Operacija hrvatske vojske „Maslenica 93.“ izvedena je 22. januara 1993. godine na području Ravnih Kotara i Velebita, koje je bilo pod zaštitom UN. U zločinu hrvatske vojske, sa područja Ravnih Kotara protjerano je više od 10.000 Srba, tako da je to područje etnički očišćeno od Srba. U toj operaciji poginulo je 348 srpskih vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece uzrasta do 12 godina. Krajem 1996. godine,

„Ledena tišina“ – sećanja na žrtve Novosadske racije

  LEDENA TIŠINA Sećanje na žrtve Novosadske racije 22. 1. – 29. 1. 2018. Kulturni centar Novog Sada Kulturni centar Novog Sada i ove godine nizom kulturnih događaja obeležava jedan od najtragičnijih događaja u istoriji grada Novog Sada, „Novosadsku raciju“. U okviru programa „Ledena tišina“ sugrađani će imati priliku da se od 22. do 29. januara, kroz izložbu, predavanja i projekcije filmova bolje upoznaju sa ovim nemilim događajem. U okviru obeležavanja 76. godišnjice Novosadske racije, u utorak, 23. januara u Likovnom salonu u 20 sati biće otvorena izložba posvećena stvaralaštvu Milenka Đurića, a autor postavke je umetnik Vojislav Radovanović. Novosađani će izložbu imati prilike da vide do ponedeljka 29. januara 2018.

Dokument Službe državne bezbednosti Srbije / Poručnik Bora Blagojević ubijen 8. marta 1975.

Ubistva tajne policije u ime države

Uloga UDBe u likvidacijama uglednijih članova srpske političke emigracije. Na desetine aktivista u Evropi i SAD žrtve „državnog terorizma“ U decembru 1971. godine pojavio se jedan krajnje zanimljiv dokument Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Srbije, odnosno Službe državne bezbednosti. Pod oznakom strogo poverljivo – isključivo za ličnu informaciju, na 72 strane data iscrpna analiza „Neprijateljska aktivnost srpskih i albanskih imigrantskih organizacija na Zapadu usmerena prema našim građanima na privremenom radu u inostranstvu“. Ova informacija, upućena na tri stotine adresa, najvišim saveznim i republičkim funkcionerima, šefovima Službe bezbednosti i operativcima objašnjava nastanak i sastav političke organizacije na Zapadu, njihova programska načela i neposredne aktivnosti, sa imenima svih članova i njihovih simpatizera. Na

Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je "Čičin memorijal" u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine.

Obnovljen „Čičin memorijal“ poslije gotovo tri decenije

Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je „Čičin memorijal“ u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine. Antifašistički marš u Pjenovcu, koji je okupio oko 160 učesnika, počeo je na stazi dugačkoj 12 kilometara od Han Pijeska do Pjenovca. U maršu su učestvovali članovi planinarskih društava iz Han Pijeska, Pala, Sokoca i Vlasenice. Najmlađa učesnica marša bila je sedmogodišnja Viktorija Gavrilović iz Han Pijeska. Planinarski marš okupio je predstavnike Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata /SUBNOR/, Saveza udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačke

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.