arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milenko_Jahura_001.jpg

Milenko Jahura: Ako Gospod ne čuva grada, uzalud straža ne spava!

Milenko Jahura, predsednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci, za Slobodnu Hercegovinu otvorio je dušu i ispričao genezu prebilovačkih muka, od kojih mnoge traju i danas  Malo je prostora na ovim stranicama ka­ko bi se navele sve akcije udruženja Srpskog nacionalnog društva Prebilovci (u daljem tekstu SND Prebilovci), koje su odavno prevazišle okvire Prebilovaca i doline Neretve. SND Prebilovci i Milenko Jahura bave se mnogim aktivnostima od velike važnosti i nacionalnog značaja. Teško je naći kompetentnijeg sagovornika za razgovor na temu stradanja srpskog naroda u NDH, naročito na prostoru Donje Hercegovine. Milenko nije proučavao stradanje Srba samo na osnovu podataka iz knjiga, već se na terenu upoznao sa srpskim stratištima i svedocima

pricao-o-dva-decaka.jpg

Priča o dva dečaka

Momčilo i Spomenko su pripadali jednom narodu i jednom veku. I jednoj istoj epskoj vertikali. Odrastali su u različitim sredinama i različitim epohama, ali sa mnogo toga zajedničkog. Momčilo se rodio 1906. u Trbušnici kod Loznice. Nije čestito ni zakoračio u svet igre, mašte i dečije čarolije, kada je 1914. zagrmeo rat kakav svet nije video. Austrougarske snage prešle su Drinu i potisnuli srpsku vojsku, privremeno zauzimajući Mačvu. Čuvši za pokolje u susednim selima i predosetivši zlo, otac je poslao Momčila kod strica sa porukom da pripremi zapregu i nejač za zbeg. Pri povratku u selo, dečak je zatekao stravičan prizor. Njegove roditelje, sedmoro braće i sestara, zverski su na kućnom pragu

Fondovi i zbirke Srpske pravoslavne crkve u hrvatskim arhivima i muzejima

            Piše: Mr Goran Latinović, Univerzitet u Banjaluci, Odsjek za istoriju U Zagrebu je 2006. godine objavljen Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, u dva obimna toma, čiji je izdavač Hrvatski državni arhiv, a glavni urednik Josip Kolanović. U ovom kvalitetno urađenom vodiču zainteresovani istraživači mogu pronaći podatke o sadržaju i uslovima korišćenja arhivske građe u 14 arhiva, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i u još 10 biblioteka, zatim u 12 naučnih i kulturnih centara, instituta, zavoda i uprava, kao i u 54 muzeja. Takođe, tu se mogu naći i podaci o arhivskoj građi u vjerskim zajednicama, uglavnom u Rimokatoličkoj crkvi, ali i u drugim crkvama, npr. u Srpskoj pravoslavnoj

milo-lompar.jpg

Milo Lompar o kulturnoj politici, ćirilici..

Davno je bilo kada je Slobodan Jovanović napisao da ne postoji srpski kulturni obrazac. To je, dakle, fenomen dugog trajanja. On odslikava stoletni neuspeh da utvrdimo srpsku jezičku normu, da označimo mesto ćirilice u našoj javnoj svesti, da bez predrasuda i pouzdano sagledamo oblike srpske kulturne prošlosti, da sve to učinimo u skladu sa savremenim osećanjem nacionalne pripadnosti. Tako bismo interese srpske nacionalne egzistencije razložno doveli u vezu sa neporecivim činjenicama i evropskim nasleđem. Sve to izostaje usled vladajućeg rasporeda istorijskih i kulturnih sila.     Ovo je mišljenje Mila Lompara, profesora na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde predaje Srpsku književnost 18. i 19. veka i Kulturnu istoriju Srba. Tvrdite

susnjar-3.jpg

TREĆI OKRUGLI STO „ŠUŠNjAR 1941.“

English U Oštroj Luci je 1. avgusta 2013. godine održan Treći okrugli  sto „Šušnjar 1941.“ u čijem radu je učestvovalo oko 45 istoričara,  društvenih i naučnih radnika, boraca NOR-a, preživjelih stradalnika, književnika, novinara i drugih. Organizovali su ga opština Oštra Luka i Organizacioni odbor koji su sačinjavali: prof. dr Vladimir Lukić, Petar Dodik, Mihajlo Orlović, Ranko Pavlović i Vukašin Davidović. Podneseno je više od 35 saopštenja i sjećanja svjedoka stravičnih zločina velikih razmjera srpskog i jevrejskog stanovništva koje su počinili pripadnici hrvatske i muslimanske nacionalnosti u ovom gradu i njegovoj okolini, a koji su se dogodili o Ilindanu 1941. godine, ali i u više drugih navrata.    Na samom početku pjesnik

Dušan Babić: Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANjA I SVJEDOČENjA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003. Pročitajte ovu knjigu…

Predgovor knjige „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – Đuro Zatezalo

  English Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka o tome što se sve događalo i na koje se sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene ili prešućivane, i zbog onoga nije još vrijeme, treba distanca od 50 godina, treba sačekati, to bi vrijeđalo osjećaje naroda kome su ustaše pripadale… Naljutit će se prijatelji, ali i neprijatelji sa kojima u budućnosti mislimo da budemo prijatelji. Sve to zlo neka čeka bolje prilike. Ne treba prikupljati, zapisivati i objavljivati o tim užasnim ustašim zločinima, čemu evidentirati masovne

sabranje-062.jpg

Video: Sabranje na Kozari 2014.

U organizaciji UG Jadovno 1941. Banja Luka – Beograd i RO porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila R. Srpske na legendarnoj Kozari u periodu 03-05. oktobra 2014. godine održano je prvo Sabranje udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava u HH vijeku. U toku tri dana učesnici iz Srbije, Republike Srpske i Hrvatske imali su priliku da predstave svoje organizacije i uzmu učešće u plenarnom radu Sabranja. Održano je predavanje iz oblasti istorijske nauke, kulture sjećanja i memoralizacije. Učesnici su imali priliku da pogledaju i dva dokumentarna filma na temu stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu. Preko dvadeset organizacija i pojedinaca na kraju Sabranja potpisalo je Protokol o saradnji

Dana.jpg

Želim da moje dijete, nikada ne doživi ono što smo mi i naši preci proživjeli

Poštovani, Pripala mi je velika čast, ali isto tako i velika odgovornost, da mogu govoriti danas na Kozari, mjestu koje sa Jasenovcem, Donjom Gradinom, Gospićem, Jadovnim, ostrvom Pag, Kosovom i Metohijom, kao i krajem iz kog ja dolazim, predstavlja mjesto stradanja, progonstva, progona i pogroma našeg srpskog naroda. Obraćam vam se, prije svega, kao majka djeteta, rođenog u najtežim godinama posljednjeg, ali, po stradanjima ništa manjeg, otadžbinskog rata, koji je sa sobom odnio mnoge nevine žrtve. Obraćam vam se i kao supruga hrabrog vojnika, koji je ono što mu je najvrijednije – svoj život, položio za slobodu, vjeru i sigurnost svih nas. Obraćam vam se i kao čovjek, koji vjeruje da sve ovo što danas imamo, dugujemo upravo onim

jadovno-lester-14.jpg

16.11.2013 – Objelodanjena Jadovnička tragedija Srbima u Lesteru

English U crkvi Svetog Velikomučenika Georgija u Lesteru UK, 16. novembra proslavljena Hramovna slava, otvorena izložba Moje Jadovno i održano predavanje o gospićkoj grupi logora. U crkvi Svetog Velikomučenika Georgija u Lesteru u Velikoj Britaniji, prošle subote, služena je sveta Liturgija, proslavljena Hramovna slava Svetog velikomučenika Georgija i osveštane dvije novopostavljene ikone.Sv. Liturgiju je činonačalstvovao protojerej-stavrofor u penziji, Milun Kostić, dugogodišnji paroh hrama Sv. Save u Londonu. Sasluživali su mu protojereji-stavrofori Vido Vuković, paroh Bedfordski, Nikola Kotur, paroh Oksfordski, Radmilo Stokić, paroh Darbijsko-Lesterski i jerej Goran Slavnić paroh Plaščanski. Program proslave nastavljen je u domu četničkog Pokreta,  gdje je otvorena izložba „Moje Jadovno“. Na sedamnaest izložbenih panoa, posjetiocima je prezentovana izložbena

Prebilovci-1.jpg

Obnova matičnih knjiga u čapljinskoj parohiji

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA ČAPLjINSKA Paroh Marko Gojačić Kontakt: +387 65/923-990 Broj 223 /14 od 30. septembar 2014. godine Predmet: Pismo o obnovi matičnih knjiga parohije čapljinske Draga braćo i sestre, Na inicijativu Crkvene opštine Čapljina od 1. oktobra počinje prikupljanje podataka kako bi se obnovile matične knjige krštenih parohije čapljinske. U toku proteklog rata 1992. godine pored hramova koji su uništeni, ali čija je obnova u toku, izgorela je bogata arhiva parohije koja obuhvata i sve matične knjige (knjiga krštenih, venčanih, umrlih). Trudom sveštenika koji su bili na parohiji nakon rata obnovljen je mali deo ove bogate arhivske građe. S tim u vezi molimo sve koji žive na području opštine Čapljina (Čapljina, Tasovčići, Prebilovci, Klepci, Gabela, Rečice),

kalendar-genocida.jpg

05. novembar 1944. – Godišnjica stradanja Srba u Lici

Selo Medak, Gospić. Ustaše 5. novembra 1944. pobile i spalile 40 srpskih seljaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Pokolj u selu Medak 5. novembra 1944.  

Da li ćete Vi moći nešto učiniti da se njihove kosti spase i izvuku iz jame?

Sa mojim ocem Milanom otišli su i bačeni u tu jamu istog dana i rođena braća Milanova i to: Mirko, Nikola i Dane. I oni su ČETIRI ROĐENA brata i dan danas u toj jami. Niko nije pokušao da ih povadi iz te jame.           PISMO:   Mirko Rapaić                                                  4. mart 2011.g. 11000 Beograd Srbija     Dr. Dušan Bastašić Kralja Alfonsa XIII 49/a 78000 – Banja Luka Republika Srpska, BiH   Veoma poštovani Dr. Dušane! Jučer smo razgovarali u Beogradu u Udruženju Srba – izbjeglica. Tom prilikom Vi ste mi dali Vašu adresu i zamolili ste me da Vam pošaljem sliku moga oca Milana Rapaića koga

vladika-nikolaj.jpg

Evropski dug Srbiji

Reči Nikolaja Velimirovića izrečene u Londonu 1916. godine i danas odzvanjaju glasno i govore mnogo U teškim vremenima autoriteti postaju oslonac. U njima pronalazimo snagu i veru u bolje sutra. Njihove reči daju motiv za borbu, njihove poruke postaju putokazi, a ličnim primerom postaju uzori. No, kako se postaje autoritetom? Čini se, tako što ljudi prepoznaju nečiju hrabrost, odlučnost i istinu u njegovim rečima. Ljudi prepoznaju one koji nepobitnim činjenicama i istinskim primerima snažno brane interese svoga naroda.  Prepoznaju snagu razuma. Vladika Nikolaj Velimirović je rođen 1880. godine u valjevskom selu Leliću. Iz rodne kuće i sela mladi Nikolaj je poneo, i kroz život nosio, otvorenost i jednostavnost srpske pravoslavne

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.