arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Strava iza Osnovne škole „Anž Frankopan“ u Gornjem Kosinju (Lika)

U znak sjećanja na srpske žrtve iz Kosinja koje su svirepo ubijene u ustaškom taborništvu u Gornjem Kosinju, a nakon 79 godina se još uvijek nalaze u septičkoj jami iza današnje Osnovne škole „Anž Frankopan“ u Gornjem Kosinju. Piše: Đorđe Pražić U zgradi današnje Osnovne škole „Anž Frankopan“ u Gornjem Kosinju prije Drugog svjetskog rata se nalazilo općinsko poglavarstvo, a u toku rata ustaško taborništvo. Iza te zgrade nalazi se jedna provalija koja je pretvorena u septičku jamu. Pošto narod tu zgradu po navici zove „općina“ i sama jama se zove „kod općine“. U toj jami se vjerovatno nalazi trinaest žrtava srpske nacionalnosti koji su u nju bačeni 10/11. avgusta 1941.

Dragomir_Andjelkovic.jpg

Anđelković: Neosnovane tvrdnje Jovana Ćulibrka o preuveličavanju srpskih žrtava u Jasenovcu

Istoričar Dragomir Anđelković izjavio je da neosnovane tvrdnje vladike pakračko-slavonskog Jovana da Srbija i Republika Srpska stoje iza preuveličavanja srpskih žrtava u Jasenovcu služe kao sredstvo onima koji žele da obesmisle genocid nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sada kada se Srbija i Srpska „spremaju da izgrade srpski Jad Vašem“. Anđelković smatra da je neshvatljivo da jedan vladika Srpske pravoslavne crkve /SPC/ bilo kada to kaže. – Bez obzira da li to /vladika Jovan/ Ćulibrk sada kaže ili je to rekao prije nekoliko godina, neshvatljivo je da se istorijskim revizionizmom, tim prije na štetu svog naroda, bavi vladika. To bi bilo isto kao kad bi jevrejski rabin preispitivao žrtve Aušvica

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 10. avgust 1941. Zločini nad Srbima Rakovice, Blažuja, Smiljanskog polja i na Mehinom stanju

Sela Rakovica i Blažuj, pored Sarajeva. Ustaše ubile veći broj srpskih civila, uključujući žene i djecu, u selima Rakovica i Blažuj pokraj Sarajeva. Prema publikovanim podacima, u Rakovici je ubijeno 125, a u Blažuju 25 stanovnika. Grupa autora, Sarajevo u revoluciji, knjiga 2, Istorijski arhiv Sarajevo, Sarajevo 1977., str., 157-167 Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 19. oktobra 2015. Mehino stanje,na granici slunjskog, vojnićkog i kladuškog kotara. Ustaše iz Kladuše i Osijeka na čelu sa zapovjednikom Baljkom su 10. avgusta 1941. godine iz sela Gejkovca, kotar Vojnić odveli Ranka Vuksana i njegove dve snahe sa osmoro djece. Svih 11 su najprije mučili, a onda na Mehinom stanju poubijali.

Srbi kao jevrejski albatrosi

Davno pre izjave Josija Gevira, direktora spoljnih poslova Jad Vašema, da Hrvatska postaje „svetski lider sećanja na holokust” lansirane su dosetke da se istorija reprizira kao farsa ili parodija, a sad smo saznali da replike povesti vaskrsavaju i kao groteske Nezavisna država Hrvatska (NDH)  počela je, u proleće 1941. da hapsi i isporučuje Jevreje i Srbe u svoj logorski kompleks smrti Gospić-Jadovno-Pag i ubija ih, dakle pre 31. jula te godine, kada je rajhsmaršal Herman Gering uputio pismeni nalog šefu tajne policije Rajnhardu Hajdrihu da „preduzme sve potrebne pripreme za konačno  rešenje jevrejskog pitanja”. Franjo Tuđman, prvi predsednik Republike Hrvatske (RH), „vrhovnik” i „otac  nacije”, izjavio je 1990. da je

visocica-divoselo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Kruškovačama

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KRUŠKOVAČE KRUŠKOVAČE Genocid nad srpskim civilnim stanovništvom sela Divosela, Čitluka i Ornica u Lici kod Gospića izvršile su ustaše 5. i 6. augusta 1941. godine. Nečuveni masakr nad izbjeglicama izvela je ustaška vojska Nezavisne Države Hrvatske, poglavara Ante Pavelića, u uvali Kruškovače, jačine jedne bojna, ličkog zdruga, pod komandom Ivana Devičića Pivca. Tog ljetnog dana 5. augusta u samo svanuće srpske izbjeglice iz svojih spaljenih sela kuća, našle su se iznenađene, opkoljene zvijerima u ljudskoj spodobi. Čula se ustaška vika, urlikanje, vriska: „Koljite! Ne pucajte!

Liturgija i parastos u Sadilovcu

Dana, 29. jula tekuće godine Gospodnje, u mjestu Sadilovac na Kordunu, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 81 godišnjicu stradanja, služena je sveta Liturgija i pomen za nevino postradale srpske žrtve ustaškog terora koji se dogodio 31. jula 1942. godine  u Sadilovcu. Tom prilikom ustaše su ubile i spalile u crkvi u Sadilovcu 463 srpska seljaka iz Sadilovca, Bugara, Čerkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Među poklanim u crkvi bilo je 149. dece mlađe od 13 godina. Liturgijom je načalstvovao prezviter Saša Kremić, paroh plaščanski a sasluživali su paroh korenički protonamjesnik Nikola Malobabić . Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj

Ubici svoje porodice osvetio se posle rata ali pravdu nije dobio

DUŠANOVA TRAGEDIJA JE POČELA KAD SU USTAŠE UŠLE U SELO “Moja nesreća je počela 3. aprila 1942. u Begovom Brdu, tamo gdje sam, kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom o zemlju. Stasao sam u sedamnaestu. Sjedili smo u svojoj drvenari. Sjećam se, mama je rekla: “Đeco, danas je Veliki petak. Idem zamijesiti pogaču i uštipke!” Mi odrasliji smo napravili kozaljke. Igramo se. Ćaća je neprekidno tvorizao i lupao vratima. Timario je krave. Ođednom britka pucnjava. Ustaše u selu. Nešto mi, u meni reče: Sakrij se, Dušane! Bacim se u živicu i gledam šta će biti. Moji su ostali u kući. Mama je okupila oko sebe četvero djece:

Na ognjištu Nikole Tesle

Bijaše Smiljan nekad jaka i velika parohija. Razlog je u tome što „sinovi ovog sela ne ljubiše svoje pravoslavne vjere i crkve“, kao što su dužni, nego se iznevjeriše đedovskom amanetu i učenju crkve Božije, odadoše se mješovitijem brakovima. PIŠE: Tomo Radusin, diplomirani ekonomista „Nekad davno, prije tog vremena obavezno se išlo na sajam za Petrovdan u Smiljan. Ali, vremena se promjeniše. Krene grupa iz Gospića za Smiljan, iako je udarila vrućina. Usput stigoše ih dva popa u kolima. Znači idu i oni tamo. Nekad ih je dolazilo i po desetak. Sretoše ih i zatvorenici, koji su vozili voz sijena za nekog domaćina, koji je to platio zatvoru. Put općinskom

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u agresiji hrvatske vojske na RSK u avgustu 1995. godine („Operacija Oluja“)

Četvrtog avgusta 1995. godine oružane snage Republike Hrvatske, uz odobrenje SAD-a i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (A BiH), izvršile su agresiju na Srpsku autonomnu oblast Krajina (s. Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju),  u sastavu tadašnje Republike Srpska Krajina (RSK). Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN-a, pod nazivom sektori “Jug” i “Sjever”, i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba. Protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika) angažovano je oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika

Pomen na Garavicama za 12.000 nevino ubijenih Srba

U prisustvu potomaka, na Garavicama, kod Bihaća služen je parastos žrtvama ustaškog terora u Drugom svjetskim ratu. Kraj rijeke Klokot u ljeto 1941. godine ustaše su ubile oko 12.000 Srba i manji broj Židova Bihaćkog kraja, Like u Korduna koje su u većini slučajeva odvodili od kuća, navodno u radne logore, a završavali su na stratištu na Garavicama. Među njima bio je i veliki broj žena i djece. 1981. godine na tom mjestu izgrađen je spomen park čiji je autor bio vajar Bogdan Bogdanović koji je napravio i spomenik Kameni cvijet u Jasenovcu. Na mjestu masovnih pokolja i grobnica bio je postavljen spomenik sa obilježjem ali je ostećen, a potom

JASENOVAC MIT, ZATOČENICIMA PUŠTALI OPERE

Sramni navodi u Hrvatskoj – skandalozne teze finansiralo Ministarstvo branitelja. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti iz Zagreba Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se „dokaže“ da je najveće stratište iz epohe NDH – mit. Nije to prvo (ne)delo koje je objavilo ovo opskurno udruženje. Njihove „naučne“ studije u kojima se tvrdi da je Jasenovac bio radni logor u kojem je vladala opuštena atmosfera, a da su komunisti posle rata na tom mestu izvršili brojne zločine finansirala je i hrvatska država, uprkos brojnim negativnim reakcijama. Društvo su u

SVEMOĆNI

VIS (Vokalno izbjeglički sastav) MLADIĆI – (Official Music Video) Žene, starci, djeca – pokretne mete,ko prebita zmija vijuga kolona,vidiš li Svemoćni sa svojega trona,vidiš li zemlju crvenu od srama,čuješ li Unu što huči pred nama?Od suze majčine i zapaljene svijećeda li su ti svetiji bomba, kama, pištolj i krvavo raspeće? Pošalji ILIJU nek udari gromom,pozovi SVE SVETE, ne štedi daha,pošalji GEORGIJA da oštri koplje,jer sve je veća i jača aždaha.Pošalji PETKU da zagrli mi Željkušto materi se uz skute privila,sakrij je u zoru u Goru Petrovu,reci mi Svemoćni, šta je skrivila ….. ko je kriv, ko je kriv? JOVANE KRSTITELjU, ruku promoli,poteci mirom iz sivih oblaka,obriši suzu mome Nikoli,nije načinio

Program obeležavanja 28. godišnjice od stradanja srpskog naroda u „Oluji“

Povodom 28. godišnjice, najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, u operaciji hrvatske vojske tzv. “Oluja“, Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje konferenciju za novinare u petak, 4. avgusta, u 11 časova, u Pres centru Udruženja novinara Srbije (Kneza Mihaila 6/III). Tema konferencije: Nemamo pravo na zaborav – 28 godina od „Oluje“ Planirani učesnici: • Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica• Nataša Stanisavljević, komesar za izbeglice i migracije Republike Srbije• Dr. Milan Gulić, istoričar• Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica „Suza“• članovi porodica nestalih/poginulih lica u ,,Oluji“ Parastos poginulima služiće se na Dan sjećanja u subotu 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Pozivamo Vas, da nam

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Livnu

Promocija knjige u Livnu, biće održana u nedelju 30. jula 2023. godine u 12 časova u prostorijama Gimnazije Livno, Kraljice Katarine 16. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd

Sveta liturgija i bogosluženje Sveštenomučenicima i novomučenicima livanjskim

Kao i svake godine, u danima kraja jula/početka avgusta obeležićemo godišnjicu velikog stradanja livanjskih Srba leta 1941. godine, kao i godišnjicu ekshumacije i sahrane njihovih moštiju. Kako je najveći broj potomaka stradalnika danas nastanjen širom sveta, molitveno proslavljanje održaće se u više pravoslavnih hramova. 29. JULI Banja Luka, u crkvi Sv.Jovana Preteče, na Laušu, biće služen Akatist livanjskim mučenicima, u 17.časova. 30. JULI Sveta litirgija u slavu Livanjskih mučenika biće služena u: Livnu, u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, u 10. časova Beogradu, u crkvi Sv.Marka, u 9. časova Novom Sadu, u Sabornoj crkvi, u 9. časova Sirigu, u crkvi Sv.Vasilija Ostroškog, u 9. časova Obrenovcu, u crkvi Silaska Svetog Duha

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.