arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Za početak, dobro bi bilo da naučimo katkad da trpimo

24. maj 2016.

Razgovaram se juče sa oklevetanim i progonjenim Mladenom Obradovićem. Osudili su ga – bez presude. Obezljudili – bez razloga. Kamenovali ga – oni koji bi poslednji smeli da kamen bace. Nečojstveno gonili – oni koji se predstavljaju kao satkani od tolerancije i ljubavi. A Mladen ćuti i nosi krst svoj. Bez roptanja i ridanja. Ide svojim putem, trpeljivo, boreći se kako ume i zna za svog sinka Aleksija. I ne mrzi ih. I ne sudi im. I razgovor sa njim me seti koliko je TRPLjENjE, i iz njega proizišlo STRPLjENjE duboko u osnovi našeg bića. Mi smo, tome nas istorija uči, narod koji se rađa i umire uz muku i trpeći.

Oj dudovi, vi dudovi stari, da li vaša duša krvari..

20. maj 2016.

Polaganjem venaca, svečanom akademojim i prikladnim kulturno-umetničkim programom u subotu je u Vukovaru održana manifestacija sećanja na žrtve fašizma u Dudiku. Tokom programa u Spomen parku i Ružičkinoj kući u Vukovaru, još jednom je ukazano na stravičan zločin iz vremena Drugog svetskog rata, koji je počinjen prema brojnim građanima, koji su dovođeni sa šireg područja u Dudik i tamo pogubljeni. Na oko pet kilometara od centra Vukovara u naselju Mitnica, u ulici Marije Jurić Zagorke bb, nalazi se Spomen park „Dudik“, ledina zasađena dudovima još od ranijih vremena, po kojima park nosi ime. Na ovom mestu u vreme postojanja Nezavisne Države Hrvatske bilo je gubilište gde su hrvatski državni „redarstvenici“

Sutra u Banjoj Luci: Promocija knjige „PREŠUĆIVANI ZLOČIN“

16. maj 2016.

Zbornik radova s međunarodnog studijskog dana u povodu 20 godina od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i ostalih s područja Banjalučke regije Organizatori promocije su Evropska akademija Banjalučke biskupije, Udruženje građana „Impuls“ i medijski pokrovitelj „Impulsportal“ iz Banja Luke. Predstavljanje će se održati u utorak 17.05.2016. godine u 19.00 sati, Muzički paviljon Staklenac JP Aquana, park Petar Kočić u Banja Luci. O knjizi će govoriti i predstaviti je banjalučkoj javnosti: dr. Zlatko Kramarić, akademik- generalni konzul GK RH u Banja Luci mr. sc. Tanja Topić – politički analitičar i voditelj zaklade „Friedrich Ebert Stiftung“ u Banja Luci Zlatica Gruhonjić – predsjednica Udruženja Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banja

Banjalučki Sokolski dom, mučilište Srba u NDH, danas je igraonica za BINGO

30. april 2016.

Sokolski dom krasi centar Banja Luke, svojim spoljnim građevinsko-arhitektonskim uređenjem i svojom unutrašnjošću, koju krasi ogromna ikona Bijelog Anđela. Napravljen je odlukom kralja Aleksandra, ali su ga po završetku Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti pretvorile u društvenu svojinu i promijenile mu naziv u Sportski dom „Partizan“. Taj naziv Partizan ostao je duboko u svijesti stanovnika oko Sokolskog Doma, koji svojoj djeci, koja se igraju na tom igralištu i danas ne daju da ga zovu Sokolski, već po onom komunističkom Partizan. Preko ikone Bijelog Anđela su lijepili plakate o disko večerima i događajima koji su se tada dešavali u Sokolskom domu. Od velelepne ograde, koja je predstavljala kombinaciju zidanog postdamenta i

Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Otvoreno pismo povodom seminara o „Holokaustu i masovnom ubijanju na Balkanu u Drugom svjetskom ratu“

28. april 2016.

Poštovani direktore republičkog pedagoškog Zavoda, dr Predraže Damjanoviću, Obraćam Vam se povodom skandaloznog seminara koji ste koordinisali unutar Ministarstva Prosvjete i kulture R. Srpske pod nazivom “ Holokaust i masovna ubijanja u Drugom svjetskom ratu na Balkanu“ u Banja Luci. Pozdravljam Vaš napor da se naši profesori edukuju o Holokaustu, te da se naša djeca obrazuju na tu temu. S obzirom na kapacitete Republike Srpske ali i na period `45 pa do sada, smatram da je neophodno učiti o sistematizaciji Holokausta kako bi i mi primjenili iste strategije na tematizaciju genocida nad Srbima. Za mene, kao direktora Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Londonu, koja `ponešto`

Bastašić: Otvoreno pismo gospodinu Arie Livneu

22. april 2016.

Poštovani gospodine Livne, dragi čika Arie, Pišem Vam otvoreno pismo jer želim da njegov sadržaj dopre ne samo do stručne javnosti, prije svega istoričara, sociologa i psihologa nego i do najšire javnosti ili barem onog njenog dijela u čijoj svijesti opstaje istorijsko nasljeđe zločina počinjenog od strane Nezavisne Hrvatske države. Moje duboko poštovanje ste zadobili Vašom opredjeljenošću da i u poznom životnom dobu nesmanjenom energijom ukazujete i podsjećate na zlo koje je za posljedicu imalo stravičnu tragediju srpskog, jevrejskog i romskog naroda a koje i danas živi i projavljuje se u našem užem i širem regionu. Proteklih dana, pod krovom velelepnog zdanja Jevrejskog kulturnog centra u Banjaluci, koji nosi Vaše

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Zbog dobrih ljudi i Sunce sija

20. april 2016.

O, kako nam samo fale jednostavni dani, jednostavni ljudi i jednostavni razgovori. Danas sam prepodne proveo u selu Cerovcu, sa četiri generacije Radojevića-Mančića. Bez posebnog povoda. Piše: Nemanja Dević Radojevići su nekad bili jedna od najuglednijih familija u selu, i to se i danas oseća u njihovom držanju, priči, ophođenju, u njihovoj ozbiljnosti i smislenoj šali, u gostoprimstvu i načinu na koji brinu o domaćinstvu. U prijatnom ambijentu, ispod stoletne lipe i okruženi niskim stablima jabuka, vodili smo više nego ugodan razgovor o našim i prošlim danima. Red i sklad, tako retko međusobno poštovanje i ljubav – to je prvo što pada u oči gostu ove porodice. I hrast i

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (3)

18. april 2016.

Ne treba nas impresionirati i iznenaditi misionarska uloga Vladike Jovana Ćulibrka u poduci naroda serbskog o Holokaustu i njegova sve otvorenija naklonost prema toj temi, pošto preosvećeni slovi za velikog stručnjaka za Holokaust. Piše: Dušan J. Bastašić Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a magistarski rad „Istoriografija holokausta u Jugoslaviji“ odbranio je kod dr. Davida Bankiera, tadašnjeg šefa Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta u Jad Vašemu. Trenutno priprema doktorat iz iste oblasti sa dr. Joavom Gelberom. Vladika je dobitnik prestižne nagrade „Golda Meir“ za 2004. godinu. Nema ništa čudno u tome da naučne institucije podržavaju i protežiraju svoje dobre studente

Vladimir Umeljić

Kome će nemački ustašofil da govori o Holokaustu u Beogradu?

18. april 2016.

Otvoreno pismo Vladimira Umeljića pokroviteljima, organizatorima i učesnicima u manifestaciji „Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do gasnih kamiona koncentracionog logora na Sajmištu – dve odlučujuće faze Holokausta u Srbiji“, 20-22.04.2016. u Beogradu. Gospoda Rukovodilac komemorativnog projekta i direktor Istorijskog arhiva Beograda, Dragan Gačić, Goran Vesić, gradski menadžer, Njegova Ekscelencija, Ambasador Izraela u Srbiji, Josef Levi, Predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije, dr Ruben Fuks Poštovana gospodo, Vi ste pokrovitelji, organizatori i učesnici u manifestaciji „Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do gasnih kamiona koncentracionog logora na Sajmištu – dve odlučujuće faze Holokausta u Srbiji“, 20-22.04.2016. u Beogradu. Kulturu sećanja na ovaj „najstrašniji zločin koji istorija čovečanstva poznaje“ (Rafael Lemkin) je,

Da li će Milorad Pupovac bojkotovati i hrvatsku komemoraciju na Jadovnu?

15. april 2016.

Kako je Pupovac odlučio da delegacija SNV  ne prisustvuje centralnom komemorativnom skupu povodom obilježavanja 71 godišnjice proboja jasenovačkih logoraša Temeljni razlozi koji su ga, kako je izjavio, naveli na ovaj korak nisu od juče, nego su postojali ne samo za vrijeme bivše SDP-ove vlasti nego i ranije dok je SDSS bio u koaliciji sa HDZ-om i kada se, barem ne javno, nije moglo čuti Pupovčevo negodovanje na način kako se komemoriše žrtvama Jasenovca. Piše: Dušan J. Bastašić Istina je da u proteklih nekoliko mjeseci od uspostave nove hrvatske vlasti, svjedočimo nizu događaja koji ukazuju da se hrvatsko društvo ne stidi a kamoli odriče istorijskih tekovina NDH i da je možda

Nemanja Dević: Za sve one koji mogu srcem da osećaju

15. april 2016.

Neprimetni, ograđeni, uz parking autobuske stanice u Barajevu, stoje spomenici zaboravljenih junaka iz velike Otadžbinske vojne iz 1914. Piše: Nemanja Dević Nekada ugledni Milenko Đokić, koji požive stotinu godina (i bi svedok čitavog velikog skoka, od Srpske revolucije do nezavisnosti i ujedinjenja) sahranjen pored sina jedinca Milorada, koji je kosti ostavio na Mačkovom kamenu. Svetli grobovi, oko kojih svakodnevno prolaze svi oni koje put navede na ovu stranu, a retko ko od njih zastane, da ugleda jasan putokaz. Oko njih neugledni travnjačić, opušci i zgužvani papirići. Njih niko neće pomenuti na izborima. Njima će jednom godišnje, a možda ni tada, boračke organizacije na čudno grobište položiti cveće. Ali oni su

Holokaust u Srbiji kao neodvojivi deo zajedničkog evropskog narativa o Holokaustu

10. april 2016.

Širi cilj projekta je stvaranje međunarodne platforme za razmenu iskustava iz oblasti komemoracije, istraživanja i edukacije o Holokaustu, koja će posebnu pažnju posvetiti Holokaustu u Srbiji kao neodvojivom delu zajedničkog evropskog narativa o Holokaustu, i njegovom uticaju na stvaranje zajedničkih evropskih vrednosti tolerancije i raznolikosti kao osnove savremenog demokratskog društva. Tri dana programa Trodnevnu manifestaciju obeležiće bogat program (u dnu ovog priloga) sa mnoštvom domaćih i inostranih gostiju. Izložba 20. aprila će u Istorijskom arhivu Beograda biti otvorena izložba ”Oktobar 1941 – Eskalacija u Holokaust” čiji su autori istoričar dr Milovan Pisari i umetnik Nikola Radić Lukati, članovi Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu. Međunarodna konferencija 21. aprila će

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (2)

1. april 2016.

Nakon (najmanje) deceniju duge pauze, krajem februara je u Manastiru Svetog Jovana u Jasenovcu održana sjednica Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC) kojim odnedavno predsjedava dugogodišnji sekretar tog odbora Vladika Jovan Ćulibrk. Piše: Dušan J. Bastašić Odboru je promijenjen naziv u „Odbor za Jasenovac i ostala stratišta“, pa će se kako je naglašeno, on ubuduće baviti i svim ostalim stratištima na teritoriji bivše Jugoslavije. Kako se i kada u proteklih više od deset godina ovaj odbor naše Svete crkve bavio stradanjem pravoslavnih Srba u Jasenovcu, nije mi poznato, a informaciju o tome teško je naći i na sveznajućem „Gugl“ pretraživaču. Ali zato, informacija o bavljenjem Odbora

Dušan J. Bastašić

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

1. april 2016.

Ne znam gdje su donedavno počivali posmrtni ostaci četvorice slavonskih episkopa, ali je prenošenje njihovih kostiju u pakrački Hram bio odličan povod da se tamo, pored naših arhijereja i sveštenoslužitelja, (opet) okupi šaroliko društvo. Piše: Dušan J. Bastašić Pored vjernog naroda, koji je bio prisutan u mnogo manjem broju od gostiju, na tom svetom mjestu okupiše se (opet) kolaboracionisti hrvatskog režima, bilo po zadatku bilo zbog PR-a (pablik rilejšn ili odnosi sa javnošću), a uz njih i šačica banjalučkih apologeta i obožavalaca lika i djela nadležnog episkopa. Vjerni pravoslavni narod u Zapadnoj Slavoniji poslije 1995. postoji još u tragovima nakon što je većina tamošnjeg srpskog korpusa, koji je danas brojčano

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Još smo živi, još se borimo i još, prkoseći, igramo kolo

25. mart 2016.

Kako samo “veliki“ i moćni vole simboliku sa datumima. Nikako da se otmem utisku sa Hitlerom i vagonom u Kompjenju… sve do vojnih parada i ultimatuma Srbiji – baš na Vidovdan, praznik nacionalnog ponosa. Kao kaznu za naš veliki skok s početka 20. veka, na kraju istog naterali su nas da kapitulaciju potpišemo u Kumanovu, u mestu gde je simbolično započelo srpsko ujedinjenje nakon vekova robovanja. Danas, najviša kazna lideru prekodrinskih Srba dr Karadžiću, kao kruna “intervencije“ koju su započeli protiv srpskog naroda istog dana 1999. Da nam pokažu kako oni kažnjavaju nepokorne. Suptilnije metode, a cilj isti. Satanizovati “male Ruse“ na Balkanu, sprečiti njihovu integraciju i, kako vele u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA