arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Otvoreno pismo povodom seminara o „Holokaustu i masovnom ubijanju na Balkanu u Drugom svjetskom ratu“

28. april 2016.

Poštovani direktore republičkog pedagoškog Zavoda, dr Predraže Damjanoviću, Obraćam Vam se povodom skandaloznog seminara koji ste koordinisali unutar Ministarstva Prosvjete i kulture R. Srpske pod nazivom “ Holokaust i masovna ubijanja u Drugom svjetskom ratu na Balkanu“ u Banja Luci. Pozdravljam Vaš napor da se naši profesori edukuju o Holokaustu, te da se naša djeca obrazuju na tu temu. S obzirom na kapacitete Republike Srpske ali i na period `45 pa do sada, smatram da je neophodno učiti o sistematizaciji Holokausta kako bi i mi primjenili iste strategije na tematizaciju genocida nad Srbima. Za mene, kao direktora Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Londonu, koja `ponešto`

Bastašić: Otvoreno pismo gospodinu Arie Livneu

22. april 2016.

Poštovani gospodine Livne, dragi čika Arie, Pišem Vam otvoreno pismo jer želim da njegov sadržaj dopre ne samo do stručne javnosti, prije svega istoričara, sociologa i psihologa nego i do najšire javnosti ili barem onog njenog dijela u čijoj svijesti opstaje istorijsko nasljeđe zločina počinjenog od strane Nezavisne Hrvatske države. Moje duboko poštovanje ste zadobili Vašom opredjeljenošću da i u poznom životnom dobu nesmanjenom energijom ukazujete i podsjećate na zlo koje je za posljedicu imalo stravičnu tragediju srpskog, jevrejskog i romskog naroda a koje i danas živi i projavljuje se u našem užem i širem regionu. Proteklih dana, pod krovom velelepnog zdanja Jevrejskog kulturnog centra u Banjaluci, koji nosi Vaše

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Zbog dobrih ljudi i Sunce sija

20. april 2016.

O, kako nam samo fale jednostavni dani, jednostavni ljudi i jednostavni razgovori. Danas sam prepodne proveo u selu Cerovcu, sa četiri generacije Radojevića-Mančića. Bez posebnog povoda. Piše: Nemanja Dević Radojevići su nekad bili jedna od najuglednijih familija u selu, i to se i danas oseća u njihovom držanju, priči, ophođenju, u njihovoj ozbiljnosti i smislenoj šali, u gostoprimstvu i načinu na koji brinu o domaćinstvu. U prijatnom ambijentu, ispod stoletne lipe i okruženi niskim stablima jabuka, vodili smo više nego ugodan razgovor o našim i prošlim danima. Red i sklad, tako retko međusobno poštovanje i ljubav – to je prvo što pada u oči gostu ove porodice. I hrast i

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (3)

18. april 2016.

Ne treba nas impresionirati i iznenaditi misionarska uloga Vladike Jovana Ćulibrka u poduci naroda serbskog o Holokaustu i njegova sve otvorenija naklonost prema toj temi, pošto preosvećeni slovi za velikog stručnjaka za Holokaust. Piše: Dušan J. Bastašić Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a magistarski rad „Istoriografija holokausta u Jugoslaviji“ odbranio je kod dr. Davida Bankiera, tadašnjeg šefa Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta u Jad Vašemu. Trenutno priprema doktorat iz iste oblasti sa dr. Joavom Gelberom. Vladika je dobitnik prestižne nagrade „Golda Meir“ za 2004. godinu. Nema ništa čudno u tome da naučne institucije podržavaju i protežiraju svoje dobre studente

Vladimir Umeljić

Kome će nemački ustašofil da govori o Holokaustu u Beogradu?

18. april 2016.

Otvoreno pismo Vladimira Umeljića pokroviteljima, organizatorima i učesnicima u manifestaciji „Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do gasnih kamiona koncentracionog logora na Sajmištu – dve odlučujuće faze Holokausta u Srbiji“, 20-22.04.2016. u Beogradu. Gospoda Rukovodilac komemorativnog projekta i direktor Istorijskog arhiva Beograda, Dragan Gačić, Goran Vesić, gradski menadžer, Njegova Ekscelencija, Ambasador Izraela u Srbiji, Josef Levi, Predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije, dr Ruben Fuks Poštovana gospodo, Vi ste pokrovitelji, organizatori i učesnici u manifestaciji „Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do gasnih kamiona koncentracionog logora na Sajmištu – dve odlučujuće faze Holokausta u Srbiji“, 20-22.04.2016. u Beogradu. Kulturu sećanja na ovaj „najstrašniji zločin koji istorija čovečanstva poznaje“ (Rafael Lemkin) je,

Da li će Milorad Pupovac bojkotovati i hrvatsku komemoraciju na Jadovnu?

15. april 2016.

Kako je Pupovac odlučio da delegacija SNV  ne prisustvuje centralnom komemorativnom skupu povodom obilježavanja 71 godišnjice proboja jasenovačkih logoraša Temeljni razlozi koji su ga, kako je izjavio, naveli na ovaj korak nisu od juče, nego su postojali ne samo za vrijeme bivše SDP-ove vlasti nego i ranije dok je SDSS bio u koaliciji sa HDZ-om i kada se, barem ne javno, nije moglo čuti Pupovčevo negodovanje na način kako se komemoriše žrtvama Jasenovca. Piše: Dušan J. Bastašić Istina je da u proteklih nekoliko mjeseci od uspostave nove hrvatske vlasti, svjedočimo nizu događaja koji ukazuju da se hrvatsko društvo ne stidi a kamoli odriče istorijskih tekovina NDH i da je možda

Nemanja Dević: Za sve one koji mogu srcem da osećaju

15. april 2016.

Neprimetni, ograđeni, uz parking autobuske stanice u Barajevu, stoje spomenici zaboravljenih junaka iz velike Otadžbinske vojne iz 1914. Piše: Nemanja Dević Nekada ugledni Milenko Đokić, koji požive stotinu godina (i bi svedok čitavog velikog skoka, od Srpske revolucije do nezavisnosti i ujedinjenja) sahranjen pored sina jedinca Milorada, koji je kosti ostavio na Mačkovom kamenu. Svetli grobovi, oko kojih svakodnevno prolaze svi oni koje put navede na ovu stranu, a retko ko od njih zastane, da ugleda jasan putokaz. Oko njih neugledni travnjačić, opušci i zgužvani papirići. Njih niko neće pomenuti na izborima. Njima će jednom godišnje, a možda ni tada, boračke organizacije na čudno grobište položiti cveće. Ali oni su

Holokaust u Srbiji kao neodvojivi deo zajedničkog evropskog narativa o Holokaustu

10. april 2016.

Širi cilj projekta je stvaranje međunarodne platforme za razmenu iskustava iz oblasti komemoracije, istraživanja i edukacije o Holokaustu, koja će posebnu pažnju posvetiti Holokaustu u Srbiji kao neodvojivom delu zajedničkog evropskog narativa o Holokaustu, i njegovom uticaju na stvaranje zajedničkih evropskih vrednosti tolerancije i raznolikosti kao osnove savremenog demokratskog društva. Tri dana programa Trodnevnu manifestaciju obeležiće bogat program (u dnu ovog priloga) sa mnoštvom domaćih i inostranih gostiju. Izložba 20. aprila će u Istorijskom arhivu Beograda biti otvorena izložba ”Oktobar 1941 – Eskalacija u Holokaust” čiji su autori istoričar dr Milovan Pisari i umetnik Nikola Radić Lukati, članovi Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu. Međunarodna konferencija 21. aprila će

Dušan J. Bastašić

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (2)

1. april 2016.

Nakon (najmanje) deceniju duge pauze, krajem februara je u Manastiru Svetog Jovana u Jasenovcu održana sjednica Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC) kojim odnedavno predsjedava dugogodišnji sekretar tog odbora Vladika Jovan Ćulibrk. Piše: Dušan J. Bastašić Odboru je promijenjen naziv u „Odbor za Jasenovac i ostala stratišta“, pa će se kako je naglašeno, on ubuduće baviti i svim ostalim stratištima na teritoriji bivše Jugoslavije. Kako se i kada u proteklih više od deset godina ovaj odbor naše Svete crkve bavio stradanjem pravoslavnih Srba u Jasenovcu, nije mi poznato, a informaciju o tome teško je naći i na sveznajućem „Gugl“ pretraživaču. Ali zato, informacija o bavljenjem Odbora

Dušan J. Bastašić

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

1. april 2016.

Ne znam gdje su donedavno počivali posmrtni ostaci četvorice slavonskih episkopa, ali je prenošenje njihovih kostiju u pakrački Hram bio odličan povod da se tamo, pored naših arhijereja i sveštenoslužitelja, (opet) okupi šaroliko društvo. Piše: Dušan J. Bastašić Pored vjernog naroda, koji je bio prisutan u mnogo manjem broju od gostiju, na tom svetom mjestu okupiše se (opet) kolaboracionisti hrvatskog režima, bilo po zadatku bilo zbog PR-a (pablik rilejšn ili odnosi sa javnošću), a uz njih i šačica banjalučkih apologeta i obožavalaca lika i djela nadležnog episkopa. Vjerni pravoslavni narod u Zapadnoj Slavoniji poslije 1995. postoji još u tragovima nakon što je većina tamošnjeg srpskog korpusa, koji je danas brojčano

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Još smo živi, još se borimo i još, prkoseći, igramo kolo

25. mart 2016.

Kako samo “veliki“ i moćni vole simboliku sa datumima. Nikako da se otmem utisku sa Hitlerom i vagonom u Kompjenju… sve do vojnih parada i ultimatuma Srbiji – baš na Vidovdan, praznik nacionalnog ponosa. Kao kaznu za naš veliki skok s početka 20. veka, na kraju istog naterali su nas da kapitulaciju potpišemo u Kumanovu, u mestu gde je simbolično započelo srpsko ujedinjenje nakon vekova robovanja. Danas, najviša kazna lideru prekodrinskih Srba dr Karadžiću, kao kruna “intervencije“ koju su započeli protiv srpskog naroda istog dana 1999. Da nam pokažu kako oni kažnjavaju nepokorne. Suptilnije metode, a cilj isti. Satanizovati “male Ruse“ na Balkanu, sprečiti njihovu integraciju i, kako vele u

Godišnjica pogubljenja 13 srpskih boraca iz brčanskog naselja Grbavice

8. mart 2016.

Trinaest boraca Vojske Republike Srpske iz brčanskog naselja Grbavice mučki su pobijeni 8. marta 1993. godine nakon zarobljavanja od strane muslimanske vojske. U odbrani Grbavice je tokom četvorogodišnje borbe u proteklom ratu stradalo 43 mještana, boraca Vojske Republike Srpske i još 22 borca iz susjednih mjesnih zajednica. Slava im.

Banja Luka: Promocija knjige „Divani ličkih spomenika“

27. februar 2016.

U subotu 27. februara u 19:30 časova, u objektu Ugostiteljske škole, u okviru tradicionalne Ličke večeri, biće predstavljena knjiga „Divani ličkih spomenika“ autorke Milene Čanković. „Divani ličkih spomenika“ je knjiga o Lici i Ličanima, u kojoj je govor Like koji miriše na prošlo i mnogo sretnije vreme, kada su se ljudi dijelili po vrlinama i manama, kada se obraz čuvao kao svetinja, a moral i poštenje bili na prvom mestu. To su priče o ljudima, njihovim naravima, prirodi toga kraja, smiješnim i tužnim situacijama. „Knjiga je satkana od pojedinačnih tužnih, kao i duhovitih priča. Počev od vremena moga nakđeda hajduka Strmote, preko priča iz NOB-a, poslijeratnih dogodovština, vremena Krajine, do

U Drugom svjetskom ratu izgubio četiri sina

22. februar 2016.

Tužni Mateja Bogdanović iz Azanje izgubio je u Drugom svjetskom ratu četiri sina: Branimira (1921-1941, učitelja, ubijenog u selu), Жivadina (1919-1945, pravnika, streljanog na Kočevju), Svetozara (1913-1945, učitelja, streljanog na Kočevju) i Svetomira (1925-1945, maturanta gimnazije, umrlog u Beču).   Starac je u znak žalosti za njima nosio bradu do kraja života. Pamtimo ih – i to je naša najveća pobeda. Priredio: Nemanja Dević  

Duhovna obnova parohije gospićko-smiljanske

11. februar 2016.

Srpska pravoslavna parohija gospićko-smiljanska u Gospiću nakon mnogo godina doživljava svoj duhovni i Liturgijski preporod. Odlukom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, na parohiju čije postojanje seže još u daleku 1785.-1790. godinu, kada je podignut hram Svetog velikomučenika Georgija u Gospiću, ovih dana postavljen je novorukopoloženi sveštenik, jerej Dragan Mihajlović, koji će svoju službu svršavati u gradu Gospiću i selu Smiljanu, rodnom mjestu našeg, a cijelom svijetu poznatog naučnika Nikole Tesle, čiji je otac Milutin Tesla službovao pri hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu. Na parohiji gospićko-smiljanskoj u poslednjih nekoliko mjeseci izvršena je kompletna obnova parohijskog doma u gradu Gospiću, koji je u potpunosti osposobljen za život i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA