U HRVATSKOJ PROCESUIRANjE RATNIH ZLOČINA NIJE NA POTREBNOM NIVOU

Datum objave: petak, 7 oktobra, 2016
Objavljeno u Oluja
Veličina slova: A- A+

nils-300x190Hrvatska treba da učini više u procesuiranju ratnih zločina i obezbjeđivanju prava povratnika, te slobodi medija i borbi protiv govora mržnje, stoji u izvještaju povjerenika Savjeta Evrope za ljudska prava Nilsa Muižnieksa.
U izvještaju se pozdravlja “važnost koju je zemlja dala regionalnoj saradnji u kažnjavanju ratnih zločina počinjenih tokom devedesetih godina”.

Istovremeno, izražena je zabrinutost zbog nedavnog nazadovanja te saradnje.

Upozoreno je na “nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, te na pristrasnost u sudskim procesima”.

Povjerenik poziva hrvatske vlasti da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se “stalo na kraj nekažnjavanju i efikasno sprovelo procesuiranje ratnih zločina u skladu sa evropskim standardima”.

Muižnieks pozdravlja uvođenje zakona kojim se obezbjeđuju odštete za ratne žrtve seksualnog nasilja, ali od vlasti traži da se riješe i dalje aktuelni nedostaci tog zakona, te da se poboljša njegovo sprovođenje.

Izvještaj poziva i da se svim žrtvama i njihovim porodicama omogući jednak i djelotvoran pristup pravdi.

U izvještaju se hvale koraci koje su hrvatske vlasti učinile kako bi obezbijedile uslove za povratak osoba izbjeglih tokom oružanih sukoba između 1991. i 1995, ali se ukazuje na prepreke koje i dalje postoje u toj sferi, posebno u vezi sa ekonomskim, društvenim, kulturnim i jezičkim pravima manjina.

Evropskog povjerenika brine više od 2.800 osoba, uključujući Rome bez privremenog ili trajnog prebivališta u Hrvatskoj koji su i dalje bez državljanstva.

Usprkos tome, Muižnieks hvali sistem za manjine u Hrvatskoj.

On poziva vlasti na borbu protiv “rasta manifestacija etničkih netrpeljivosti i zločina iz mržnje, te sprečavanje njihovih negativnih posljedica na društvenu koheziju u Hrvatskoj”.

Muižnieks smatra da, uprkos postojanju pravnog okvira za zaštitu slobode medija, za to u Hrvatskoj još uvijek nisu obezbijeđeni uslovi.

Zabrinut je zbog nasilnih poteza koji su uticali na slobodu izražavanja novinara koja je važna za sva demokratska društva.

U izvještaju se ističe da je Hrvatska 2016. godine pala sa 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj.

Izvor: SRNA


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top