arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Milojko Budimir: Istjerani, ali i opljačkani

28. septembar 2016.

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji: Od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj živi oko 38 posto, izvan Hrvatske oko 45, dok ih je umrlo oko 17 posto. Piše: Paulina Arbutina Da li je u posljednjih godina bilo naznaka pozitivnije klime za Srbe u Hrvatskoj? Smatralo se da će ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom socijaldemokratskih političkih snaga na vlast njihova prava biti poboljšana. Međutim, to se nije dogodilo. Od završetka građanskog rata, iako se na izborima u Hrvatskoj mijenjala vlast, odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatornih zakona koje je donio Hrvatski sabor, nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni

Najava: Tribina u Prebilovcima

27. septembar 2016.

Pozivamo mještane sela Prebilovci ali i one iz Klepaca, Tasovčića i okolnih sela da u petak, 30. septembra 2016. u 19. časova dođu u Dom Kralja Milutina u Prebilovcima, na tribinu: „Memorijalni centar – Prebilovačka kuća“ Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke, predstaviće projekat izgradnje, uređenja i predviđene namjene Prebilovačke kuće. U razgovoru sa prisutnima ovo je prilika da se razmjene mišljenja, čuju prijedlozi i kritike. Očekujemo vas. UG Jadovno 1941.

U TRNOVU OTKRIVENA SPOMEN-PLOČA SA IMENIMA 111 STRADALIH SRPSKIH CIVILA

27. septembar 2016.

U spomen-sobi u porti crkve Svetog Đorđa u Trnovu danas je otkrivena spomen-ploča sa uklesanih 111 imena srpskih civila stradalih tokom proteklog rata, među kojima je najmlađa žrtva imala samo 15 mjeseci. Zamjenik predsjednika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo Goran Timotija rekao je da je na spomen-ploči ispisano 111 imena civilnih žrtava, ali da se prikupljaju podaci za još stradalih koji će naknadno biti upisani. Prema njegovim riječima, najmlađa žrtva na spisku stradalih civila je petnaestomjesečna beba, a najstarija baka od 94 godine. Timotija, koji je u ratu izgubio oca i ujaka, istakao je da su članovi porodica stradalih ogorčeni činjenicom da do danas niko

Umro jevrejski osvetnik Jozef Harmac

27. septembar 2016.

Poznati jevrejski osvetnik Jozef Harmac, koji je preživio holokaust i organizovao jedan od najvećih napada Jevreja na bivše nacističke mučitelje, umro je u 91. godini. Njegov sin Ronel Harmac, potvrdio je da je Harmac umro juče. Harmac je jedan od nekolicine preostalih jevrejskih „Osvetnika“ koji su izvršili masovno trovanje bivših oficira SS u američkom logoru za ratne zarobljenike 1946. godine, kada se razboljelo više od 2.200 Nijemaca, ali niko nije umro. Harmac, koji je rođen u Litvaniji i kojem je tokom holokausta pobijena skoro cijela porodica, branio je u izjavi agenciji AP prošlog mjeseca postupke svoje grupe Nakam /na hebrejskom „osveta“/. „Nije nam bilo jasno zašto ne može da dođe

Serbia calls on UK and other governments to condemn Ustasha resurgence

6. septembar 2016.

Institutions within Serbia start a campaign of intergovernmental lobbying targeting the rise in neo-Nazi ideology in modern Croatia. Materials describe describe what effectively amounts to a rehabilitation of the Ustasha movement, fuelling “anxiety and fear” among minority Serbs, Jews and Roma in Croatia. The despatch to various capitals refer to damning examples which have thus far remained unanswered by UK and EU authorities. These started in 2012 and have only accelerated since. The unofficial “non paper” paints a historical picture for foreign officials describing the “Independent State of Croatia” (NDH) as a Quisling state. With Hitler’s help, the Ustasha became Croatia’s Nazis perpetrating genocide, ethnic cleansing and crimes against humanity

Izložba o Jasenovcu

Najava: Izložba „Moje Jadovno“ u Prijedoru

5. septembar 2016.

U prostorijama Muzeja Kozare u Prijedoru, u ponedeljak 5. septembra 2016. godine, u 20 časova biće otvorena izložba „Moje Jadovno“. Izložba će biti postavljena do 15. septembra 2016. godine a posjetioci će je moći pogledati svaki radni dan od 7:30 do 15 časova, a subotom od 9 do 13 časova. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije. U inostranstvu, izložba je postavljena u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu. Izložba je projekat Kulturnog centra Novog Sada

Beograd: tribina na temu ,,Veliki raskol: juče i danas“

22. avgust 2016.

Pozivamo vas, da u četvrtak, 25. avgusta 2016. godine, u 19 časova, u parohijskom domu Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A) prisustvujete tribini na temu: „Veliki raskol: juče i danas“ O ovoj temi govoriće: dr Vladimir Cvetković (nezavisni istraživač, Getingen) dr Dragoljub Marjanović (Filozofski fakultet, Beograd) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan. Izvor: Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka

Najava: Izložba „Moje Jadovno“ u Rogatici

13. avgust 2016.

U prostorijama Narodne biblioteke Rogatica, u okviru programa proslave Preobraženja Gospodnjeg, Krsne slave opštine Rogatica, u subotu 13. avgusta 2016. godine, u 19 časova biće otvorena izložba „Moje Jadovno“. Izložba će biti postavljena do 20. avgusta 2016. godine a posjetioci će je moći pogledati svaki radni dan, od 8 do 16 časova. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba  u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije. U inostranstvu, izložba je postavljena u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu. Izložba je projekat Kulturnog centra

Dragan Đogović: Memorijalni centar srpskim žrtvama genocida će se izgraditi

13. avgust 2016.

Žučna se polemika ovih dana vodi u listovima „Politika“ i „Vesti“ iz Frankfurta između čelnih ljudi Srpskog memorijala i v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljka Đurića Mišine o potrebi za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. vjeku. Polemika o formiranju Memerijalnog centra srpskim žrtvama genocida uzima u poslednje vrijeme sve više obima, i treba tako, jer bez polemisanja po ovoj temi nema ni temeljne baze da se konačno pokrenu mehanizmi i finalizuje izgradnja Memorijalnog centra. Uvertira o inicijativi za Memorijalnim centrom Inicijativu za podizanjem Memorijalnog centra pokrenuo sam prvi još davne 1989-te godine iz Beča, Austrija. Predlog za formiranjem Memorijalnog centra, potpisan pod znakom podrške,

Slavoncima stižu pozivi za mobilizaciju i ratni raspored

12. avgust 2016.

Tridesetogodišnji Županjac ostao je zatečen i neprijatno iznenađen kada mu je prije nekoliko dana stigao poziv iz Ministarstva odbrane, Područnog odsjeka za poslove obrane Vukovar, da se javi u Ured državne uprave „radi saopštavanja ratnog rasporeda“ u OSRH. Došao je uz napomenu da neodazivanje pozivu za učestvovanje u vojnoj obavezi, radnoj obavezi, radnoj pomoći, odnosno ustupanje materijalnog sredstva bez opravdanog razloga za sobom povlači novčanu kaznu od 1.000 do 5.000 kuna, piše Glas Slavonije. „Što se to događa? Kakav ratni raspored? Moram da priznam da mi nije bilo nimalo prijatno da pročitam tu formulaciju. Supruga se odmah uspaničila i već me danima opsjeda s pričom da spakujemo kofere, uzmemo djecu

Od Nemačke tražiti naplatu ratne odštete

11. avgust 2016.

Više udruženja žrtava rata, organizacija penzionera i građana, predvođenih Udruženjem žrtava Drugog svetskog rata, zatražilo je od predsednika države, premijera i predsednika poslaničkih grupa u parlamentu da se pokrenu pregovori sa Nemačkom o naplati ratne štete iz Drugog svetskog rata, jer, kažu, ta šteta nikada nije naplaćena. Žrtve Drugog svetskog rata traže i da se donese zakon kojim bi se obeštetile žrtve i njihovi potomci. Više od 200.000 građana Srbije do danas nije uspelo da naplati odštetu posle Drugog svetskog rata, bilo u svoje ili u ime svojih predaka. Nenaplaćena šteta od Nemačke, i to samo na osnovu prinudnog rada, procenjena je na oko 290 milijardi dolara. Pravo na naplatu

Vjenčani list kao dokaz bračnog suživota

10. avgust 2016.

Oni koji ovih dana putuju u Hrvatsku, zemlju mog rođenja, nažalost i zemlju mog dubokog razočarenja, moraju znati da ih na svakom koraku vrebaju zamke, koje su očigledno toliko o(be)smišljene da vređaju dostojanstvo i odvraćaju od odlaska u tu zemlju, a to je valjda i njihov smisao. Tako će vam u policiji kazati da se vaša supruga, državljanka Srbije, ne mora prijaviti, odnosno da je ne mogu prijaviti, jer je „član obitelji“ i boraviće s mužem u obiteljskoj kući. Nakon nekoliko dana sačekaće vas granična policija i izvršiti detaljnu provjeru od pola sata, pa kad ne nađu ništa čime bi vas optužili kao ratnog zločinca, zatražiće od vaše supruge Vjenčani

POLICIJA NE REAGUJE NA ŠIRENjE MEĐUNACIONALNE MRŽNjE

9. avgust 2016.

Predsjednik Demokratskog saveza Srba Jovica Radmanović izjavio je danas da policija u Hrvatskoj izbjegava reagovati na širenje mržnje i međunacionalne netrpeljivosti čime se krše odredbe Krivičnog zakona. „Širenje šovinističkog nacionalizma proizvodi strah među ljudima, ne samo Srbima, već i Hrvatima“, rekao je Radmanović na konferenciji za novinare u Zagrebu. On je ocijenio da je nedopustivo da država na događaje na proslavi godišnjice „Oluje“ nije reagovala prekršajnim prijavama. „Policija mora provesti prekršajne postupke zbog elemenata širenja nacionalne mržnje i netrpeljivosti, jer samo će tako grupe koje to rade organizovano imati manje hrabrosti da to ponove“, zaključio je Radmanović. On smatra da policija „mekim“ reakcijama na takve pojave podstiče slobodu izražavanja mržnje

“Za Dom spremni“ na repertoaru zagrebačkog Lisinskog

9. avgust 2016.

Monodrama hrvatskog glumca Božidara Alića, nazvana po ustaškom pozdravu „Za dom spremni“, uvrštena je u redovni repertoar zagrebačke dvorane Vatroslav Lisinski, piše riječki „Novi list“. Glumac Božidar Alić smatra da ne postoji nijedan propis koji bi mogao da zabrani taj pozdrav. Inače, sponzor njegove monodrame je Centar za podsticanje stvaralaštva hrvatskih branitelja „Gavran“ iz Gospića. Riječki dnevnik Novi list piše da je kontroverzni glumac Alić, koji se u poslednje vreme uglavnom ističe veličanjem NDH i širenjem mržnje, zaista ostvario svoje najave. „‘Bez lustracije nema Kroatie’ je moje žestoko političko promišljanje ovog pogubnog vremena po moj hrvatski narod. Slobodno možemo reći, najpogubnijeg vremena od 1918, ili preciznije, od 1945. do danas,

Miodrag Linta (Foto Tanjug)

Linta iznenađen izjavama Milorada Pupovca

8. avgust 2016.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izražava iznenađenje izjavom predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca da ni bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman ne bi pod ovakvim okolnostima otišao u Knin na proslavu 21. godišnjice zločinačke akcije „Oluja“. Miloradu Pupovcu je dobro poznato da je Franjo Tuđman ratni zločinac koji je svoj život posvetio ostvarenju cilja Ante Pavelića a to je protjerivanje Srba i stvaranje etnički čiste hrvatske države ili sa što manje Srba. Za Franju Tuđmana zloglasna NDH nije bila fašistička i zločinačka tvorevina već izraz istorijskih težnji hrvatskog naroda za svojom državom. U Hrvatskoj nema gotovo nikakvih šansi da hrvatsko društvo u dogledno vrijeme započne proces deustašizacije i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA