arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
karlovacko-vladicanstvo.jpg

Nikola Plećaš: Gde su Srbi Like?

Svu vojnopolitičku akciju za vreme Drugog svetskog rata Komunistička partija Hrvatske(KPH) je usmerila uništavanju Srba Srpske zapadne krajine(SZK). Nijedna njena vojna jedinica nije bila toliko iskorišćena u tom poduhvatu koliko Šesta partizanska divizija (Lička). Preko nje, i kroz nju, uništeno je, odnosno lišeno života, preko 30.000 Srba Like i spaljeno 40.000 srpskih domova. Za razliku od hrvatskih ustaša komunisti su Srbe likvidirali planski, smišljeno i zakulisno. Komunistička propagandna zvona su pozivala u borbu protiv okupatora, a za Srbe je “borba protiv okupatora i ustaša” bila najprivlačnija krilatica, što je KPH dobro znala i do krajnosti koristila. Međutim je ispalo da je ta krilatica predstavljala ne samo smisao prvenstveno borbe Srba

Partizani Kozare

Joco Marjanović: Sjećanje na ustanak u okolini Prijedora

Joco Marjanović, student iz Prijedora, koji je radio na organizaciji oružane borbe na području Dragotinje, prilikom polaska sa svojom grupom na zadatak, zadržao se u selu Crnoj Dolini kod Rajka Radetića, da bi sutradan krenuo u Gornju Dragotinju. Međutim, u toku noći, buknuo je ustanak. U svome sjećanju on je zapisao: „Te noći smo dugo razgovarali Rajko i ja, kombinujući kako ćemo bolje izvršiti zadatak… Probudila nas je pucnjava, galama, vika. Čula su se zvona, kleptala. Stravično, jezivo je bučalo… Ustajte, ljudi… Ustanak! Pitali smo se kakav ustanak? Dvorište je, međutim, bilo puno seljaka. Došli su po Rajka, jer je on djelovao u tom kraju. A kada smo se našli

© Foto: KlanKosova

Skandal na pomolu: Kušner kriv — znao je za silovanje srpskih žena, a ćutao

Priznanje bivšeg šefa Unmika mora da bude crveni signal, pre svega za naše Specijalno tužilaštvo za ratne zločine. Bernard Kušner više nema imunitet, i za ovo što govori on podleže krivičnoj odgovornosti, tvrdi sagovornik Sputnjika. Da li je Bernar Kušner, bivši šef Unmika, izjavom da je obilazeći svojevremeno srpske kuće u Prištini, zajedno sa tadašnjim komandantom OVK a sada takozvanim predsednikom Kosova Hašimom Tačijem, video „žene koje su bile napadnute i silovane“, sebe kandidovao za tužbu? Kušnera je još prošle godine francuski list „Figaro“ najavio kao jednog od mogućih svedoka protiv Hašima Tačija u eventualnoj optužnici koje bi protiv Tačija bila podignuta pred Specijalnim sudom za zločine OVK, na osnovu izveštaja Dika Martija, u kome je Tači naveden kao glavni

Ratko Mladić (Foto: screenshot)

Tužilaštvo se usprotivilo Mladićevom zahtjevu za puštanje

Haško tužilaštvo usprotivilo se zahtjevu odbrane generala Ratka Mladića da mu se odobri puštanje na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, jer smatra da se rizik od njegovog bjekstva povećao nakon izricanja prvostepene presude kojom je u novembru prošle godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora. U dopisu Mehanizma koji je naslijedio Haški tribunal, tužilaštvo je zatražilo od žalbenog vijeća da odbije taj zahtjev Mladićevih branilaca kao neosnovan i nearugmentovan, prenijeli su beogradski mediji. Tužilaštvo smatra da Mladić nije argumentovao da bi se vratio u haški pritvor po okončanju privremenog puštanja na slobodu, kao i da nije dokazao da postoje “posebne okolnosti” u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem koje bi opravdale

Optuženi sa advokatom

Logorski tragovi ustaškog zločina!

Nastavljeno suđenje pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju. Zarobljenom Aćimu Cvijanoviću iskopali oko i odsekli deo kože Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) zabili su bajonet u vrat Maksi Gajiću, dok su Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsekli deo kože na glavi! To je na nastavku suđenja generalu HVO Đuri Matuzoviću i još devetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. ispričao svedok tužilaštva Petar Cvijanović, dodajući da je optuženi Mato Živković zvani Rakijica 9. maja 1992. tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali. Svedok je rekao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice gde je bilo oko 50 Srba.

Hrvatski vojnici u Bugojnu 1992.godine

Zašto se ćuti o pokolju Srba u Bugojnu 1992: Žive ih spaljivali i sekli sekirama

Kada su 27. maja 1992. godine,  bežeći od napada hrvatske bojne Frankopan i ostalih jedinica HVO, Srbi iz Čipuljića i Bugojna napustili svoje domove i preko Mandalca, Garačkih podova i Stožera, izbegli u Kupres, Mile (Vase) Lukić (49) ostao je u svojoj kući u Čipuljiću. Desetak dana kasnije hrvatski vojnici su ga odveli iz kuće i nakon mučenja privezali za traktor i vukli ulicama kroz Čipuljić i Bugojno. Kada im se učinilo da su nad vezanim i izlomljenim čovekom pokazali dovoljno junaštva i „domoljublja“, polili su ga benzinom i zapalili. Sličnu sudbinu doživeo je i Ilija (Koste) Praljak. I njega su, pre nego što je živ zapaljen, unakaženog od mučenja,

Foto: Medija centar

Autošovinisti i „veliki greh“ Milana Nedića

Bruno Bušić, Hrvat, politički emigrant iz komunističke Jugoslavije, u svom amanetu „Hrvatske ustaše i komunisti“ naglasio je: „Istinski hrvatski komunisti i ustaše podjednako su duboko u sebi nosili ideju slobodne i nezavisne Hrvatske i njenog punog suvereniteta unutar hrvatskih povijesnih i etničkih granica“. Piše: Veljko Đurić Mišina Nisam dovoljno upućen odakle je Bušić crpeo osnove za svoju tvrdnju, ali pretpostavljam da je čitao delove prepiske Josipa Broza Tita i Ive Lole Ribara iz ratnih godina. Tako je, primera radi, mlađani Ribar 12. januara 1942. godine, u pismu Brozu iz Zagreba, pokazao neviđenu radost što su nemačko-hrvatski pregovori o granici u Sremu okončani a naročito dogovor kojim je Zemun postao deo

Priča o Srbinu koji je bio prvi predsjednik HDZ u BiH

Porodična loza Perinovića korjene vuče iz Bileće. Davorinov pradeda je bio prota, deda direktor sarajevske Gimnazije, a otac ljekar internista. A Davor je ugledan doktor ortoped u Sarajevu, a tek rijetki poznavaoci sjećaju se da je upravo on bio jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u BiH, i njen prvi predsjednik. Kao rođeni Srbin! Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bilo sjedište predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Sa njim će mu se putevi ukrstiti 90-ih godina. U Zagrebu je živio sa majkom do 1956, a njegov otac je kao nepodoban po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949. gdje je Davorov

Foto: Thinkstock

Mato Živković tukao srpske zarobljenike

Svjedok Tužilaštva BiH Petar Cvijanović izjavio je u Sudu BiH na suđenju pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju, da je Mato Živković zvani Rakijica 9. maja 1992. godine tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali, te da su vojnici Maksi Gajiću zabili u vrat nož od bajoneta, a Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsjekli dio kože na glavi. Na suđenju desetorici pripadnika HVO, Cvijanović je ispričao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice. “Skupilo se oko 50 Srba, među kojima je bilo žena. Muškarci su uhapšeni, a žene vraćene kućama. Pred čitaonicom je bio kamion Miće Gavrića, u koji su

Mira Lolić Močević, promocija projekta

U Trebinju predstavnjen projekat Mire Lolić Močević, “Dušu nisu ubili” (VIDEO)

U Trebinju je predstavljen projekat “Dušu nisu ubili”, koji se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma i knjige svjedočenja novinarke RTRS-a Mile Lolić Močević i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku” profesora Drage Mastilovića, dekana Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Prema mišljenju mnogih istoričara i naučnika, golgotu, koju je prošao srpski narod tokom 20. vijeka, nije prošao ni jedan drugi narod u Evropi, istakla je Mira Lolić Močević. Zato je cilj ovih knjiga da otrgnu od zaborava stradanje srpskog civilnog stanovništva tokom jednog vijeka i tri rata. “To je udžbenički dokument, literatura da pokaže i svijetu i nama samima koliko samo stradali. Cilj projekta je da sami to

Marinos Ricudis Foto: Screenshot/YouTube

Grk koji je odbio da bombarduje Srbiju dobio mural (FOTO)

Grk Marinos Ricudis koji je 1999. godine odbio da učestvuje u bombardovanju Srbije dobio je svoj mural. Fotografija murala objavljena je na društvenim mrežama, ali nije poznato kada je on urađen, niti gdje se nalazi. Na muralu se vidi Ricudisov lik, a u pozadini su zastave Grčke i Srbije. Podsjećamo, patrijarh srpski Irinej odlikovao je krajem januara Ricudisa ordenom Svetoga cara Konstantina. “Marinos Ricudis bio je u situaciji da izvrši dužnost grčke države i učestvuje u sramnom napadu na naš narod, zemlju i on je, kao komandant vojnog broda, došao je u Jadransko more, gdje mu savjest nije dozvolila da ispuni ono što je bio dužan da učini, vratio se

I Bošnjaci obnavljaju crkvu u Rožajama

Crkvu Ružica, posvećenu rođenju svetog Jovana Krstitelja u Rožajama u Crnoj Gori načeo je zub vremena. Posle Drugog svetskog rata, kada je crkva srušena, u Rožajama nije postojala pravoslavna bogomolja sve do 1992. godine kada je na istoj lokaciji podignuta crkva s istim imenom. Od tada je prilično oronula, ugroženo je krovište jer prokišnjava, treba obnoviti drvenariju i fasadu, pa su stanovnici ovog grada, mahom naseljenog muslimanskim življem, priskočili u pomoć kako bi se prikupila novčana sredstva za rekontrukciju. U akciju se uključila i dijaspora, a mnogi mediji u “regionu”, kako se sada uobičajeno naziva prostor nekadašnje zajedničke države, pisali su ovih dana o Rusmiru Agoviću (27) iz Frankfurta na

Foto/Ilustracija

Nestali, političko ili humanitarno pitanje

Na februarskom susretu predsednika Srbije A. Vučića i predsednice Hrvatske K. Grabar Kitarović, dominiralo je pitanje nestalih osoba u ratu devedesetih, što dokazuje i prisustvo šefova komisija i predstavnika udruženja porodica nestalih obeju država. I tokom ranijih susreta šefova ovih država ili vlada ovom pitanju pridavan je veliki značaj, ali kada god se spominjao broj nestalih Srba, sa hrvatske strane je dolazilo do osporavanja i iznesenih brojki i spiskova. A najburnije polemike izazvala je izjava A. Vučića da na spiskovima nestalih ima više Srba nego Hrvata, koju je, kao premijer Srbije, nakon sastanka sa tada tek inaugurisanom sadašnjom hrvatskom predsjednicom, dao u Zagrebu u februaru 2015, koje su se mogle

Amerikanci videli istinu o Kosovu: Dečani su isto što i Palmira (video)

Film reditelja i producenta Borisa Malagurskog „Kosovo: Momenat u civilizaciji“ premijerno je prikazan u Čikagu u sali Crkve Svetog Stefana Dečanskog. Film se bavi baštinom Uneska na Kosovu i Metohiji i prikazuje koliko velika ugroženost zaista preti srpskim manastirima na tom delu teritorije Srbije. Projekcija filma će se narednih dana održati u Majamiju i drugim američkim gradovima, navodi „Srpska televizija iz Amerike“. Boris Malagurski i ovaj film dobili su veliku podršku u Čikagu a sama tema, priča i kadrovi srpskih manastira na Kosovu i Metohiji gledaoce nisu ostavili bez komentara. Kako kaže autor, film je važan zato što treba svetu da pokaže šta se zapravo dešava sa srpskim nasleđem na

Milan Ružić

Tebi, evropejska Srbijo…

Stanovnici samoproglašene republike Kosovo, pomaže Tramp! A može i Klinton! Oni su vaši Svevišnji! Hteo sam da vam poželim srećnu desetogodišnjicu obmanjivanja samih sebe. Niko nikada nije slavio laž tako uverljivo kao vi ovu prvu deceniju. Izašli ste na ulice raspoloženi za slavlje, ali ste i sami videli da je i vas mnogo manje nego pre deset godina. Jedino u čemu ste zaista uspeli jeste to da na Kosovu sada živi manje Srba nego ikada. Sa srećom neka vam je proslava onoga što ne postoji! Želim vam da uživate u ponosu nad onim što je za stid i osudu! Srećna vam bila prva decenija najveće laži u istoriji ovih prostora!

NAJNOVIJE VIJESTI

KOLONA

Bez srama i duše ubijali su košijsku decu koja su kraj njih

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.