arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sutra obilježavanje 26 godina od svirepog ubistva 126 srpskih boraca

Na Glođanskom brdu kod Zvornika sutra će biti obilježeno 26 godina od stradanja 126 pripadnika Vojske Republike Srpske, koje su 6. novembra 1992. godine svirepo ubili pripadnici takozvane Armije BiH. Porodice poginulih boraca, predstavnici boračkih organizacija i gradske vlasti položiće cvijeće na spomen-obilježje posvećeno ubijenim borcima Vojske Republike Srpske na Glođanskom brdu, nakon čega će biti služen parastos, najavljeno je danas iz gradske Boračke organizacije Zvornik. Poubijani i nestali borci na Glođanskom brdu bili su pripadnici Zvorničke i Šekovačke brigade Vojske Republike Srpske. Parastos će biti služen na spomen-obilježju na Glođanskom brdu oko 12.00 časova. Na Glođanskom brdu, na mjestu stradanja srpske vojske, tri puta je postavljana spomen-ploča sa natpisom:

Bećković će se obratiti na proslavi u Budvi putem video – linka

Srpski akademik Matija Bećković obratiće se srpskom narodu putem video-linka na centralnoj proslavi „Pokoljenja djela sude“ koju povodom 100 godina od oslobođenja Boke i ujedinjenja u srijedu, 7. novembra, u Budvi organizuje pokret Srpski narod Boke. Iz tog pokreta bilo je najavljeno da je u Mediteranskom sportskom centru u Budvi trebalo da bude i režiser Emir Kusturica, ali on zbog obaveza u inostranstvu ne može prisustvovati svečanosti. Na skupu će govoriti i Momir Bulatović, nekadašnji predsjednik Vlade SR Jugoslavije, a među gostima će biti i Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. „Bećković će biti sa nama i u srijedu veče u Budvi, tako da mu niko ne može zabraniti da se

Trifko Ćorović : Krajiški Srbi su toliko puta prevareni da je razumljivo zbog čega su i danas nepovjerljivi!

Glavni i odgovorni urednik lista Srpsko kolo Trifko Ćorović bio je gost emisije „Večeras zajedno“ prvog programa Radio Beograda. Povod razgovora je tri godine od izlaženja najtiražnijeg ćiriličnog lista na ijekavici pisanog ćirilicom. Ovaj list i Srbiji izlazi od 15. decembra 2015. godine, a izdavač je Savez Srba iz regiona.  Ćorović je ispričao istorijat Srpskog kola čija je misija i danas da bude okrenut običnom narodu i da pored osnovnih informacija čitaocima nudi savjete za ostvarivanje svojih prava. – Naš list nije samo namijenjen ljudima koji su došli krajem prošlog vijeka sa ratom zahvaćenih prostora. Ciljnu grupu obuhvataju i potomci koilonista koji su Srbiju počeli naseljavati nakon završetka Velikog rata, kao i nakon Drugog

Matićeva drama u Mančester junajtedu: Bombardovali ste mi zemlju, nema šanse to da nosim

Nemanja Matić, reprezentativac Srbije i vezista Mančester junajteda, jedini je fudbaler koji nije hteo da na duelu između „crvenih đavola“ i Bornmuta (2:1) nosi cvet maka, čime bi bila odata počast britanskim vojnicima stradalim u Prvom svetskom ratu, ali i NATO vojnicima. Matićev postupak izazvao je buru na Ostrvu, mnogi su na društvenim mrežama izrazili bes, dok su u Junajtedu bili zatečeni. Kako piše „Telegraf“, Matiću su ljudi iz kluba na dres pre početka meča zalepili cvet maka, nakon čega je naš fudbaler u čudu pitao šta je to. Kada su mu rekli da je to znak počasti poginulim britanskim vojnicima, između ostalog i u NATO misijama, on je odbio da ih posluša i da tako izađe na teren.

Jasenovački krematorijum

Apstrakt: Najveći jasenovački logor nosio je naziv logor 3 Ciglana. Ime je dobio po postojećoj fabrici za izradu cigle i crepova. Sama ciglana, osim što je proizvodila pomenute proizvode, u jednom periodu logora se navodi i kao stratište. U pojedinim izjavama logoraša, kao i kasnijim memoarskim djelima, ova fabrika se pominje i kao mjesto gdje su ustaše vršile kremiranje ubijenih logoraša, pa čak i kao mjesto gdje su žrtve žive spaljivane. Autor je odlučio da u ovom radu analizira postojeće izvore kao i memoaristiku i literaturu u kojoj se spominje kremiranje tijela kao i spaljivanje živih ljudi. Iako preživjeli logoraši spominju i gradnju krematorijuma u selu Donja Gradina, zbog činjenice da

PljUvanje u oko

Kako je Udruga Hrvatski domobran još jednom podvalila proustašku nostalgiju: Spomenik koprivničkim domobranima s ustaškim simbolom nalazi se pokraj sveučilišta, vrtića i niza antifašističkih lokaliteta. Iako je spomenik poginulim domobranima Koturaške bojne iz Drugog svjetskog rata, na kojemu je istaknut i ustaški simbol, u Koprivnici postavljen još 1997. godine, koprivničke gradske vlasti i dalje odbijaju reagirati na taj čin javnog veličanja fašizma. Piše: Zoran Vitanović Prije više od dvadeset godina sporni spomenik petorici pripadnika vojske kvislinške Nezavisne Države Hrvatske podignut je u organizaciji Udruženja Hrvatski domobran iz Koprivnice, zapovjedništva Hrvatske vojske u Koprivnici, tj. vojarne ‘Ban Krsto Frankopan’, i tadašnjeg gradskog poglavarstva na čijem je čelu bio Mladen Godek, gradonačelnik

7. jul 1941. – Dan kad je Srbin ubio Srbina komunisti su nam nametnuli kao Dan ustanka Srbije

Crni dan u Beloj Crkvi godine Žikica Jovanović Španac ubio je Krajišnika Bogdana Lončara i Milenka Brakovića Prije 77 godina jedan pucanj, ispaljen u mjestu pitomog imena Bela Crkva, podijelio je srpski narod daleko više nego što se mislilo u tom trenutku i daleko više nego što i danas možemo pomisliti. Ideološki razdor je događaj koji se zbio 7. jula 1941. godine načinio i danas predstavlja nezacijeljenu ranu srpskog naroda. Nju nisu uspjele da zaliječe ni odluke Narodne skupštine ni sudske presude. Danas je sve na naučnicima i narodu. Jovanovićev revolucionarni govor Bio je ponedjeljak, vreo julski dan, Ivanjdan, tog 7. jula 1941. godine, u Beloj Crkvi kod Krupnja. Trebalo

Čiji si ti mali?

Tako smo se mi Srbi kazivali, noseći s’ ponosom, od Kosova do dana današnjega, svoje ime i krst časni, moj sokole. I zapamti, čestit čojek gine jednom a pogan stotinu puta. Ko jednom obraz presvuče, taj će svačiju čašu popiti i zatrovati. Od takvih se pazi, moj sokole. Slatkoreki ljudi su najotrovniji. Piše: Mišo Vujović „Čiji ti ono bješe mali?“ „Vidaka Petkova.“ „E, od dobroga čojeka i Srbina, Božja ti vjera.“ Prođoše godine, dečak postade čovek, visoki funkcioner Saveza komunista u Beogradu. Redovno je posećivao roditelje, Vidaka, rođenog na Vidovdan i Božanu, rođenu dan po Božiću. Đeda mu Petka je na svet, majka Gospava, rođena za Veliku Gospojinu, donela o

Stradanje Šapca u Prvom i Drugom svetskom ratu

Šabac je u Prvom svetskom ratu pretrpio strahovita stradanja i krvožednu osvetu austrougarske soldateske zbog izgubljenih bitaka na bojnom polju. U ovom ratu stanovništvo Šapca je prepolovljeno, a grad opustošen. Zbog velikih stradanja Šabac je odlikovan sa tri ordena – Francuskim ratnim krstom sa palmom, Čehoslovačkim ratnim krstom i Karađorđevom zvezdom, a kao pandan slavnom francuskom gradu nazvan je “Srpski Verden“. Drugi svetski rat ponovo je doneo nova stradanja i ogromne žrtve stanovništva ovom mačvanskom gradu. Skoro idiličnu sliku predratnog Šapca prekida strahovita katastrofa oličena u Prvom svetskom ratu. Velike vojne operacije koje su se tokom četiri ratne godine događale na ovim prostorima, kao i krvožedna osveta austrougarske soldateske zbog

Dosta nam je Komunista: Protest upozorenja Udruženja JVuO Trebinje

U Gradskom parku u Trebinju održan  je protest protiv veličanja komunističkih zločinaca i obnavljanja spomenika i ploča partizanskim jedinicama koje su tokom i nakon Drugog svjetskog rata strijeljali i mučili nedužne srpske civile. Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca Jugoslovenske vojske u otadžbini govorio je o komunističkim zločinima u Hercegovini, a njegov govor prenosimo u cijelosti. Udruženje JVuO Trebinje obraća se Srpskom narodu Trebinja i Hercegovine sa namjerom da ga upozna da su nesavjesni pojedinci koji i u naše vrijeme žele da ističu propalu i zločinačku komunističku ideologiju u svojim aktivnostima na obnovi spornih bista komunističkih zlikovaca i ploča koje veličaju lažne događaje i formacije, u svojim aktivnostima napravili više nezakonitih radnji,

SPOMENIK NAŠIM PRECIMA: Premijera filma „Zaspanka za vojnike“

Epopeja u režiji Predraga Antonijevića. Melodrama o herojstvu, moralu i žrtvi našeg naroda u Velikom ratu. POSLE premijere u okviru programa centralne proslave kojom je Srbija 1. novembra obeležili sto godina od oslobođenja Beograda u Velikom ratu, film „Zaspanka za vojnike“ reditelja Predraga Gage Antonijevića u petak veče je u Sava centru imao i bioskopsku premijernu projekciju. Istorijsku epopeju o herojstvu i žrtvi našeg naroda Antonijević je snimio po motivima „Srpske trilogije“ Stevana Jakovljevića, scenario potpisuje zajedno sa Natašom Drakulić, a „Zaspanka za vojnike“ danas stiže na repertoar bioskopa širom Srbije. Ovaj svojevrstan filmski spomenik generaciji naših predaka počinje scenom Nebojše Glogovca, koji u „Zaspanci“ igra Seljaka koji otkopava kosti

Nažalost, nema više takvih ljudi

Svako turbuletno vrijeme uzima svoj danak. I tad kada je najteže, pokaže se ko je vjera, a ko nevjera. Prenosimo vam istinitu priču koju je jedan čitalac iz Rogatice poslao BN portalu. Možda u sljedećim redovima prepoznate i današnje vrijeme kada je, nažalost, sve više onih koji lako izgube obraz i čast. „Sa šesnaest godina ode u četnike. Ubrzo zarobi njemački mitraljez. Niko se i ne usudi da ga zatraži od dječaka-gorostasa, visokog skoro dva metra. Gdje on zalegne tu neprijatelju prolaza nema. Na Sutjeci, četrdeset treće, skoliše ih partizani. Sve da ih pobiju. On saznade gdje su Rogatičani i predade se njima. Neka svoga i u ratu neprijatelja. Drago

Ekshunirani posmrtni ostaci 30 osoba iz 1944. godine

Na tri lokacije na području Imotskog iz jama ekshunirani su posmrtni ostaci 30 osoba, a načelnik opštine Zagvozd Miroslav Gaće izjavio je da je reč o žrtvama pripadnika partizanske vojske krajem 1944. godine. „Na groblju Jerkuša iz tri grobne jame ekshumirani su posmrtni ostaci 24 osobe, a na lokaciji Mavića ograda pet osoba, dok su posmrtni ostaci jedne osobe ekshumirani na području Lovrinčevića na lokaciji Sudišće,“ rekao je Gaće Hini. Ekshumacije su završene krajem oktobra, a svi ekshumirani ostaci prevezeni su na tručnu obradu na Odeljenje Patologije splitskog Kliničkog bolničkog centra (KBC). Izvor: Danas.rs Vezane vijesti: IDENTIFIKOVANO 19 SRBA UBIJENIH TOKOM RATA Zagreb: Identifikovani posmrtni ostaci 20 srpskih žrtava

DSS: Pupovac zadužio pojedine utjecajne pripadnike političke i gospodarske elite

ZAGREB – Demokratski savez Srba (DSS) u petak je ustvrdio da se iz optužbi bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić stječe dojam da je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac različitim ustupcima i uslugama zadužio pojedine utjecajne pripadnike političke i gospodarske elite u Hrvatskoj, a zauzvrat dobio poluge za održavanje neprikosnovenog položaja među Srbima i njihovim institucijama, piše „tportal“ .  „Nakon predstavljanja knjige Martine Dalić ugledale su svjetlo dana određene informacije koje dodatno dovode u pitanje postupke i djelovanje nekih pojedinaca u vrhu hrvatske politike pa tako i ‘našeg’ Milorada Pupovca, najmoćnijeg među nejednakim Srbima. Posebnu pažnju privlači podatak da je Pupovac bio u svojevrsnom poslovnom odnosu sa Ivicom Todorićem

Nemanja Dević: Svi koji se osećamo Srbima, sutra na Lisičiji potok

Sećam se dobro momenta kada je, 2009, sahranjivan blaženopočivši patrijarh srpski Pavle. Pa 2013, kada su u Beograd stigli posmrtni ostaci kneza Pavla i kralja Petra Drugog, da budu konačno sahranjeni u svojoj zemlji i na svom Oplencu.  I nikada neću da zaboravim taj utisak, da je tih dana i u takvim danima, kao iz neke tmine na svetlost dana, izašla jedna drugačija i bolja Srbija. Srbija za koju smo mislili da je nestala 1945. i da više ne postoji. Videlo se to po držanju ljudi koji su se okupili, po njihovim licima i, najpre, po njihovim pogledima. Tada sam, kao student, po prvi put čini mi se očima video

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.