arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Naser Orić

Srbin tražio od Srba da ne optužuju Orića!

Bivši komandant brigade Vojske RS osumnjičen za ometanje pravosuđa. S. P. upozoravao ljude pre svedočenja da paze šta pričaju. Sumnja se da su određeni svedoci bili podmićivani, ali nema dokaza Tokom suđenja Naseru Oriću, komandantu takozvane Armije BiH u Srebrenici, više svedoka Tužilaštva BiH bilo je izloženo pritiscima, što je policija i dokumentovala, izjavio je koordinator Tima za istraživanje ratnih zločina MUP RS Simo Tuševljak. On kaže da je MUP RS od tih svedoka uzeo izjave i o svemu obavestio Tužilaštvo BiH. – Jedna osoba je zbog toga uhapšena i očekuje se podizanje optužnice protiv nje – istakao je Tuševljak, ne želeći da otkriva o kome je reč. Iz izvora

velika-gospa-hram.jpg

Velika Gospa nestala u plamenu

Prošlo  je 26 godine kako je u noći između 23 i 24 oktobra 1991. godine izgorela crkva Uspenja Presvete Bogorodice  u Donjoj Rašenici, u narodu poznatija  kao Velika Gospa. Nedaleko od Grubišnog Polja na brdu između Rašenice i Ivanovog sela, pored groblja  stajala je crkva koja je sagrađena 1709. godine  i po predanju je sagradio kapetan Radojčić.  Bila je jedna od četiri  drvene crkve koje su preživele 1941. godinu, ali ne i 1991. Nepoznata  ruka zapalila je hram koji je izgoreo do temelja  iako je  bio spomenik nulte kategorije i pod zaštitom Uneska. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice,  iako  skromnih dimenzija (15 h 9,30 m) bila je najveća po veličini među

bilogora-hronika.jpg

Grubišnopoljska kronika 1990. – 1991. ili o tome kako Ivica i Perica konstruišu hrvatsku istoriju

Šta su sve pojedini Hrvati spremni da učine kako bi opravdali svoje zločine nad Srbima, dokaz je između ostalog i pisanje hronike Grubišnog Polja dvojice mladih hrvatskih autora, Petra Bašića i Ivice Miškulina. U časopisu „scrinia slavonica“ objavljena su 2007. i 2010. godine (Scrinia Slavonica, god.7, br.1, rujan 2007,str. 342–370; Scrinia Slavonica, god.10, br.1, rujan 2010, str. 454-494) sa naznakama „Izvorni znanstveni rad“dva tematski vezana teksta pod naslovom „Grubišnopoljska kronika 1990.–1991.“ (I dio odnosno II dio, u daljem tekstu Kronika) mladih hrvatskih autora Petra Bašića i Ivice Miškulina, iza kojih stoje, odnosno čiji su saradnici sudeći po ispisu ispod imena autora – Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Već prvo čitanje ovog „izvornog naučnog rada“ pokazuje šta je zapravo cilj i svrha svega ovoga – stvaranje nove hrvatske povijesti pomoću nepostojećih i falsifikovanih

Matija Bećković u Domu kulture Gračanica

Matija Bećković: Kobne naše podele

Bratoubilaštvo u Srbiji počelo je u ratu, produženo je posle rata, a nije prestalo ni u miru, do današnjega dana. Oni koji su takvu odluku doneli nisu bili naivni i znali su šta rade. Znali su šta se u Srbiji zbivalo i predvideli šta će se zbivati sve dok bude taj dan slavila kao veliki praznik. Ta odluka je daleko veći zločin od onog koji se dogodio u Beloj Crkvi, na Ivandanj 1941. godine. Da je ostalo na onom što se ovde dogodilo, već bi se i zaboravilo. Bogdan, Žikica i Milenko odavno bi jedni drugima poljubili rane, zagrlili se i poljubili, ali nisu im dali oni koji su odlučili

General Vladimir Lazarević (Foto: Jutjub)

Dragoslav Pakić: General koji ni posle haške tamnice nije postao podoban

Naježe se na pomisao da bi general Lazarević mogao kadetima na Vojnoj akademiji predavati kako se sa visine od deset hiljada metara ubija trogodišnja Milica dok je još na noši; kako se ustreljuju talentovane matematičarke na mostu dok pijačni dan još traje Kod nas su, posle bitke, svi generali pametni. Izuzetak je general Lazarević. Po mišljenju građanske Srbije, Vladimir Lazarević nema pravo na pamet. Uzeli su mu je oni u Hagu. Oni, koji nemaju svoju pamet, prinuđeni su da je otimaju od drugih. Tako je, po njima, i pravda zadovoljena. Izazivači prinude kao krajnjeg sredstva i odgovorni za njenu primenu nisu otimači, nego upravo imaoci pameti jer je ljubomorno čuvaju

Ilustracija /foto Tanjug/T.Valić

Oko 18.000 Hrvata dobilo poziv za ratni raspored

Hrvatski lokalni odseci za poslove odbrane pozvali su na smotru oko 18.000 rezervnih oficira, kako bi odabrali ukupno 9.031 za potpuno popunjavanje šest pešačkih rezervnih pukova Oružanih snaga Hrvatski lokalni odseci za poslove odbrane pozvali su na smotru oko 18.000 rezervnih oficira, kako bi odabrali ukupno 9.031 za potpuno popunjavanje šest pešačkih rezervnih pukova Oružanih snaga, saopštilo je Ministarstvo odbrane Hrvatske. Pozivanje rezervista, koje je počelo u septembru, izazvalo je veliku uzbunu u javnosti, a trajaće do kraja godine. Kako navodi Jutarnji list, pozivu se od 18.000 odazvalo oko 12.000, dok ostalima nije uručen poziv ili su promenili adresu stanovanja. Prema Pravilniku rezervni oficir svoje neodazivanje mora da opravda, a

U Subotici i Somboru 1945. živelo je oko 40.000 Bunjevaca, danas oko 17.000

Bunjevci više ne žele hrvatsko ime

Inicijativa da se posle 62 godine formalno poništi naredba Bunjevcima i Šokcima. Čitavom stanovništvu 1945. naređeno da se izjašnjavaju kao Hrvati Narednu godinu u kojoj će biti obeležen vek od ostvarenja vekovnog sna Srba u Austrougarskoj carevini o prisajedinjenju Srbiji, Bunjevci na severu Bačke dočekuju sa pomešanim emocijama. Ponosni su jer su bili druga politička snaga, odmah iza Srba, u presudnim događajima 1918, ali i nezadovoljni, jer Dekret iz 1945. kojim je Bunjevcima i Šokcima naređeno da se izjašnjavaju kao Hrvati – još nije pravno poništen. Peticiju Skupštini Vojvodine da se akt o nasilnoj asimilaciji Bunjevaca, posle 62 godine konačno poništi, uputili su ovih dana profesori Pravnog fakulteta u Novom

Crkva Svetog Save u Celju srušena 1941. godine po Hitlerovom naređenju

Na Celjskom području gradnja pravoslavnih kapela i crkava pojavila se u periodu između dva rata. U banjama Golnik, Rogaška Slatina i Topolšica su već bile pravoslavne kapele, a u Celju je tek 1922. godine na inicijativu Cvije Zečevića nastala Srpska pravoslavna crkvena opština, koja je uključivala srez Celje, Šmarje pri Jelšah, desnu obalu Dravograda, Gornji grad, Slovenj gradec, Konjice, Laško, Krško i Brežice. U početku su imali obavljanje bogosluženja u sobi kasarne kralja Petra, premaloj za veće svečanosti, pa su zato zamolili gradsku većnicu za lokaciju, gde bi sagradili crkvu. Maja 1929. godine dobili su zemljište na Vrazovom trgu (danas je to Pozorišni trg). Uprava crkvene opštine je počela prikupljati

Istra traži veću autonomijuFoto: Index.hr

Istra želi veću autonomiju-hoće referendum kao onaj u Veneciji

Referendumi o većoj regionalnoj autonomiji, koji su ovih dana provedeni u Italiji, odličan su evropski model koji bi se mogao primijeniti i u Hrvatskoj, istakkao je poslanik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE), komentarišući rezultate legalnih referenduma provedenih u Lombardiji i u regiji Veneto. Jakovčić smatra da se ovakav način traženja veće regionalne autonomije može provesti i u Hrvatskoj. To ima posebnu težinu kad dolazi iz usta predstavnika Istre, županije i nesuđene regije, koja se već godinama najglasnije zalaže za decentralizaciju i regionalizaciju zemlje. – Za razliku od referenduma u Kataloniji, koji je bio jednostrani potez katalonske vlade, referendumi u talijanskim regijama Veneto i Lombardija su legalni. Oba su referenduma uspjela, naročito onaj

Miloš Milojević: Film o logoru „Sajmište“ – srpski pogled na stradanje Jevreja

U subotu, 21. oktobra, u Domu vojske u Beogradu održana je pretpremijerna projekcija dokumentarnog filma o logoru Sajmište „Judenlager Semlin“. Projekcija je održana na Dan sećanja na stradanje u Kragujevcu 1941. godine. Reč je o prvom delu dvodelnog filma posvećenom logoru koji je postojao tokom Drugog svetskog rata na prostoru predratnog Sajmišta. Autor filma je Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida a režirao ga je Dragan Ćirjanić. Pre projekcije filma prisutnima se obratio direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina. Prema njegovim rečima Muzej je posle izvesnog perioda povećao svoje aktivnosti a među njima je i prezentacija naučno-istraživačkih rezultata široj publici. Ukazao je da Muzej zbog nepostojanja izložbenog prostora gde bi

Prebilovčani objelodanili dokaze o vlasništvu nad svojim atarom: Zašto načelnik Čapljine krije ugovor sa Jurkovićem?

Načelnik opštine Čapljina je ozbiljan čovjek na visokoj i odgovornoj funkciji,  na osjetljivom prostoru u  regionu. U njegovom ponašanju,  u slučaju iznajmljivanja zemlje u Prebilovcima,   ne vidim ni ozbiljnost,  ni odgovornost, ni racionalnost. Umjesto da ide ka relaksaciji situacije i njenom logičkom riješavanju u korist zakonitosti, činjenica, pravde i cjelishodnosti, Vidić i dalje  ide ka  zatezanju odnosa i komplikovanju svega do neslućenih razmjera, u skladu sa ciljem koji je postavila hrvatska politika u vezi Prebilovaca. Njegov odgovor je demonstracija sile i nadmjenosti, pravi prkos činjenicama i logici, po sistemu: „Hoćemo  i može nam se!“ Nije ga briga što je dokazano da je prošle godine govorio tolike neistine u vezi ovog

Jakob Finci Foto: klix.ba

Finci: Odluka kantonalne skupštine izazvala revolt svih antifašista

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci ocijenio je kao licemjernu odluku Skupštine Kantona Sarajevo da Osnovna škola /OŠ/ „Dobroševići“ bude nazvana po Mustafi Busuladžiću pristalici nacisita i naglasio da je to izazvalo revolt, ne samo Jevrejske zajednice u BiH, nego i svih antifašista i poštenih građana. Finci je rekao je Srni da je neprihvatljivo da po nekome kao što je Busuladžić, nakon ulice u Sarajevu, bude nazavana i škola. „Veliki broj parlamentaraca glasao je protiv ovoga, ali, nažalost, ostali su u manjini. To samo pokazuje da je dio naše vlasti izuzetno licemjeran kad može da radi takve stvari“, istakao je Finci i dodao da Jevreji to nisu zaslužili, a

Foto: Thinkstock

Svjedočenja o silovanju maloljetne Srpkinje

Na suđenju bivšim pripadnicima takozvane Armije BiH Elviru Muminoviću, Samiru Kešmeru i Mirsadu Menziloviću za silovanje maloljetne Srpkinje 1993. godine u sarajevskom naselju Velešići, svjedok Tužilaštva BiH Faruk Zubčević, koji je tada radio u Centru službi bezbjednosti Sarajevo, rekao je da mu je u maju te godine došla maloljetna djevojka sa majkom da prijavi silovanje i da je poslije identifikovala počinioce. Zubčević je ispričao da je sredinom maja 1993. godine u Centar došla starija žena i rekla da su njenu kćerku silovala trojica pripadnika Armije BiH. „Potom je ušla djevojka sva izbezumljena i objasnila da su je tri osobe, uz prijetnju oružjem, primorale da ode u stambeni objekat i silovale.

Zoran Saponjic

Polivanje Srbije…

Verujem da je „cenjena nemačka književnica“ i nobelovka Herta Miler, nagrađena sinoć dugim aplauzom posle reči i stavova iznetih na tribini „Logika 29. februara“ u sali Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u sred Beograda! U Beogradu je to, neko vreme već tako – Srbi isto reaguju i kad na njih bacate bombe i kad im na glavu izručite punu kofu govana! Jer, zaboga, Beograd je kosmopolitski, multikulturalni grad, tu može da dođe ko god hoće, da vam kaže šta hoće a vi da ga nagradite aplauzom! Nije problem u onom što je sinoć u sred Beograda izgovorila Herta Miler. Razumem Nemce i njihovu potrebu da relativizuju teške zločine koje su ovde, kod

Osnovna škola "Mustafa Busuladžić"

MIP-u BiH protestna nota ambasade Izraela

Ambasada Izraela za BiH, sa sjedištem u Tirani, uputila je Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH protestnu notu zbog odluke Skupštine Kantona Sarajevo i Opštinskog suda u Sarajevu da se Osnovna škola „Dobroševići“ preimenuje u Osnovnu školu „Mustafa Busuladžić“. Ovu informaciju saopštio je danas Savez udruženja antifašista i boraca NOR-a u Kantonu Sarajevu, a potvrdio je i MIP BiH. Iz MIP-a su naveli da je nota proslijeđena Savjetu ministara BiH i vladama FBiH i Kantona Sarajevo, prenijeli su federalni mediji. Izraelska ambasada od Savjeta ministara traži da obrati posebnu pažnju na odluku Vlade Kantona Sarajevo o imenovanju jedne od njenih škola po „kontroverznoj i antisemitskoj ličnosti“ Mustafi Busuladžiću. Ambasada Izraela izražava iskreno

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.