arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Vojislav Šešelj

Nije Hrvatima do Šešelja, njima je do pranja sopstvene savesti i zamajavanja svojih sve gladnijih građana

1. april 2016.

Piše: Stevan Lazić Prvostepena presuda Haškog tribunala glasi: dr Vojislav Šešelj je slobodan čovek. Vest je brzinom svetla obišla svet. A onda su krenule reakcije: odavde, od komšija, iz sveta. Svako sa svojim viđenjem i tumačenjem te odluke. I ima pravo na to. Ali, lavina retoričke mržnje i laži koja je iz Hrvatske krenula ka Srbiji, Srbima i Srbima u Hrvatskoj (trebalo je čuti generala zbora Josipa Lucića u emisiji Otvoreno na HRT-u, uveče, na dan presude, o tome šta on očekuje u vezi s presudom od ono Srba što je ostalo u Hrvatskoj), Hagu, svetu – prevazilazi u mnogo čemu takvu retoriku iz druge polovine šezdesetih godina, sedamdesete i

Kusturica: Sarajevo nije daleko od kalifata

1. april 2016.

Poznati srpski režiser Emir Kusturica ocijenio je da Sarajevo nije daleko od stvaranja kalifata, koji već postoji u Siriji i podsjetio da je mnogo ranije Alija Izetbegović u svojoj “Islamskoj deklaraciji” pisao o neophodnosti stvaranja kalifata gdje žive samo muslimani. “Jedan kalifat već postoji u Siriji, a Sarajevo nije daleko od toga”, naveo je Kusturica podsjetivši da je Izetbegović u tom svoj djelu iznio sumnju da islam i Zapad mogu zajedno. U reagovanju na tekst “Zločinac u razvoju” u kojem američki pisac Aleksandar Hemon, rođen u Sarajevu, poredi Donalda Trampa i Vojislava Šešelja sa nacistima, Kusturica napominje da nije Tramp izmislio nemogućnost multietničkog života muslimana i hrišćana, nego je govorio

Danijel Šifer: Bosna rodila evropski džihad

1. april 2016.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koji ima veoma selektivan manir izricanja presuda od svog osnivanja – zatvaranje svih političkih i vojnih rukovodilaca Srba i, suprotno, oslobađanje gotovo svih bosansko-muslimanskih i hrvatskih lidera MEĐUNARODNI krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koji ima veoma selektivan manir izricanja presuda od svog osnivanja – zatvaranje svih političkih i vojnih rukovodilaca Srba i, suprotno, oslobađanje gotovo svih bosansko-muslimanskih i hrvatskih lidera -deluje kao institucija čiji veoma pristrasan rad, često, njenom političkom orijentacijom, nema nikakve veze sa pravdom dostojnom tog imena, objektivnom i nepristrasnom. Daleko od toga da želim da umanjim zločine za koje su bili krivi Srbi između 1992. i 1995. Neutralnog posmatrača, međutim, začuđuje

Episkop Gerasim – intervju za Srpsko kolo

1. april 2016.

1. Koliko danas ima pravoslavnih vjernika u gornjo-karlovačkoj eparhiji. Napravite poređenje sa periodom prije 1991.? U poslednjih trideset godina, demografska slika područja Banije, Korduna, Like i Krbave, Gorskog Kotara i ostalog dela teritorije koju obuhvata Eparhija gornjokarlovačka, drastično je izmenjena. Usled ratnih dešavanja, velika većina pravoslavnih Srba ne svojom voljom napustila je svoja ognjišta i svoje utočište su pronašli širom sveta. Danas, mnogi domovi na pomenutim područjima zjape prazni, a pogotovo je potresna slika videti poljoprivredna zemljišta kojih nekada čak nije bilo ni dovoljno za obrađivanje, kako danas zarastaju u korov i propadaju, samo zbog toga jer nema ko da ih obrađuje. Upravo iz toga se vidi drastična razlika u

Merčep nije htio iznositi odbranu

1. april 2016.

Ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Hrvatske Tomislav Merčep danas u zagrebačkom Županijskom sudu nije htio iznositi svoju odbranu za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima na zagrebačkom, kutinskom i pakračkom područiju tokom 1991. godine. Merčep se tereti da kao komandant rezervne jedinice MUP-a, koja je nezakonito hapsila, mučila, zlostavljanja i ubijala srpske civile, nije spriječio u činjenju zločina. Optužnica protiv Merčepa koji ga najprije tereti da je naređivao zločine, izmijenjena je prošlog jula, nakon više od tri i po godine suđenja, i sada očekuje presudu po tužbi da pripadnike jedinice, poznate kao “Merčepovci”, nad kojom je imao faktičku vlast, nije sprečavao u činjenju zločina, javili su hrvatski mediji. Završna riječ

Oto Skorzeni

Nacistički oficir ubijao za Mosad

1. april 2016.

Oficir nacističke SS jedinice Oto Skorzeni i pripadnik jedinice koja je bila pod direktnom komandom Adolfa Hitlera je, nakon Drugog svetskog rata, ubijao naciste za izraelski Mosad. Prema pisanju izraleskog lista “Harec”, koje prenose austrijski mediji, Skorzeni je tokom šezdesetih godina radio za izraelsku obaveštajnu službu i ubijao naciste. Nacista iz Beča je stekao slavu za vreme operacije oslobađanja Musolinija, kada je uhapšenog Dučea, po nalogu Hitlera doveo u Minhen. On je u nacističkoj hirearhiji veoma brzo napredovao. Nakon rata je Skorzeni oslobođen u suđenju za ratne zločine u Dahauu i trebalo je da čeka dalja suđenja, ali je pobegao u Francusku, zatim Španiju, pa Argentinu, da bi se vratio

milan-bulut.jpg

MILAN BULUT – ČAKAR

1. april 2016.

Ovo je kratka priča o mom prađedu Milanu Bulutu Čakaru čije ime nosim. Prađed Milan se rodio daleke 1888. godine u Bulutovoj mahali u porodici Nikole Buluta i Naste Mihić (Kozice) koji je imao Milana, Lazara, Koju, Darinku, Milicu i Olgu. Čukunbaba Nasta (75) je živa bačena u Šurmanačku jamu u avgustovskom pokolju sa još 139 Buluta. Prađed se oženio neposredno pred početak Balkanskih ratova i oslobođenja od Otomanske imperiije. Oženio je Stanu Veraju iz Klepaca i sa njom dobio kćeri Radojku (moja baba), Darinku i blizance Rista i Miroslava. Početkom Prvog svjetskog rata je mobilisan u austrougarsku vojsku 1914. godine. Predao se srpskoj vojsci 1915. godine i sa njom prešao

Dušan J. Bastašić

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

1. april 2016.

Ne znam gdje su donedavno počivali posmrtni ostaci četvorice slavonskih episkopa, ali je prenošenje njihovih kostiju u pakrački Hram bio odličan povod da se tamo, pored naših arhijereja i sveštenoslužitelja, (opet) okupi šaroliko društvo. Piše: Dušan J. Bastašić Pored vjernog naroda, koji je bio prisutan u mnogo manjem broju od gostiju, na tom svetom mjestu okupiše se (opet) kolaboracionisti hrvatskog režima, bilo po zadatku bilo zbog PR-a (pablik rilejšn ili odnosi sa javnošću), a uz njih i šačica banjalučkih apologeta i obožavalaca lika i djela nadležnog episkopa. Vjerni pravoslavni narod u Zapadnoj Slavoniji poslije 1995. postoji još u tragovima nakon što je većina tamošnjeg srpskog korpusa, koji je danas brojčano

Milivoje Ivanišević

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (3): Kardelj “prevideo” milion žrtava

1. april 2016.

U komplikovanom poslu utvrđivanja istine koliko je Srba stradalo u 20. veku, Srpski memorijal mora da odgovori i na pitanje da li je zaista bilo moguće da se procena o 1,7 miliona stradalih u Drugom svetskom ratu zasnivala na brojci koju je izneo Edvard Kardelj, tada visoki funkcioner Komunističke partije, a da pred sobom nije imao nikakvu stručnu procenu na kojoj bi bazirao tu tvrdnju. Utvrditi i istinu o Jasenovcu: Milivoje Ivanišević Milivoje Ivanišević kaže da se decenijama posle Drugog svetskog rata operisalo procenom da su ljudski gubici Jugoslavije iznosili 1.706.000 stanovnika. – Verovalo se da je pomenuta brojka zasnovana na pouzdanim naučnim premisama. Za laike ništa nije bilo sporno,

Radoslav Anđelić: Ostanak je ovdje izuzetak

1. april 2016.

Paroh Dvorski: Svjedokom sam, da kada ovdje umre starija osoba, djeca dođu, obave sahranu i odu Da li i u ovom dijelu Banije bilježimo izumiranje i osipanje stanovništva, posebno kad je riječ o povratnicima? Prema statističkim podacima koje brižljivo vodimo i pohranjujemo u arhivu crkvene općine, odnosno Dvorske parohije, stanovnika je sve manje, i oni su uglavnom u poznim godinama. Prvih godina nakon rata povratnika je bilo više, ali sada se rijetko tko vraća. Prođe i po nekoliko godina da se nitko ne vrati na napuštena ognjišta. Nakon dugo vremena, nedavno su se vratila dva čovjeka srednje dobi i tko zna kada će, i da li će se, još netko

Bijeljina: Obilježene 24 godine od odbrane grada

1. april 2016.

U Bijeljini su danas obilježene 24 godine od odbrane grada, a predsjednik gradske Boračke organizacije Miodrag Stevanović rekao je da je ovo jedan od najznačajnijih datuma za Republiku Srpsku jer je tada počelo stvaranje Srpske. Stevanović je podsjetio da su 31. marta 1992. godine počeli oružani sukobi, a zadatak muslimansko-hrvatskih snaga bio je da zauzmu grad, preuzmu komandu nad Bijeljinom i tadašnju BiH podijele na dva dijela čime bi se presjekao i koridor prema Krajini. – Tih dana stao je drug uz druga, brat uz brata. Svi smo bili složni, zajedno sa JNA i snagama Srpske dobrovoljačke garde uspjeli smo da odbranimo grad – rekao je Stevanović. On je istakao

Presuda Šešelju temelj za ukidanje Efbiha?

31. mart 2016.

Zdravorazumski i pravedno, ništa drugo dr Vojislavu i nijesu mogli, nego da ga oslobode. I odštetu isplate. Ali ima vremena za žalbu i robiju. Hag je to. Šešeljev slučaj je možda najočigledniji dokaz da je tzv. Međunarodni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji politički i estradni. Niti presuda Voji vojvodi dolazi slučajno sedam dana nakon one Radovanu. Tako i glavna svrha današnjeg čitanja presude, spada u domen industrije zabave. U Efbihu i Zagrebačkoj guberniji namjerava izazvati val zgražavanja i nezadovoljstva, koji putujući medijskom magistralom u Srpskoj i Srbiji treba uzrokovati indukovanu psihozu, po kojoj je ovaj sud ipak sud. A sud je koliko je i tuta sud. Iz kojeg se

Borci CG: Rasvetliti sve zločine

31. mart 2016.

Borci ratova devedesetih traže pomoć vrhovnog tužioca kako bi država konačno krenula u rasvetljavanje zločina nad crnogorskim državljanima na ratištima bivše SFRJ. Nikolić: Istražiti stradanja crnogorskih vojnika PODGORICA – Crnogorsko Udruženje boraca ratova od 1990. zatražiće pomoć od Ivice Stankovića, vrhovnog državnog tužioca, kako bi država konačno krenula u rasvetljavanje zločina nad crnogorskim državljanima na ratištima bivše SFRJ. Ovu informaciju “Novostima” je potvrdio prof. Radan Nikolić, predsednik Udruženja. – Pismo će biti upućeno u aprilu, jer su naši saborci u tom mesecu pali u ruke paravojnih i kriminalnih grupa u Bosni i Hrvatskoj, da bi potom doživeli najstrašnija mučenja u zatvoru “Lora” kod Splita, Tomislavgradu i drugim stratištima – navodi

Zvornik Foto: SRNA

Zvornik: Kao nestali još se vode 24 vojnika i 30 civila

31. mart 2016.

Na području Zvornika još se traže 24 pripadnika Vojske Republike Srpske i 30 civila koji su nestali u proteklom ratu, rekao je danas predsjednik Skupštine gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Zvornik Boško Tijanić. Tijanić je, nakon sjednice Skupštine ove organizacije, izjavio novinarima da je traženje nestalih vojnika i civila dugogodišnji problem na čijem se rješavanju neprekidno insistira. On je dodao da će zadaci Skupštine i ubuduće biti usmjereni na poboljšanje uslova života porodica boračkih kategorija, stambeno zbrinjavanje, kao i zapošljavanje djece poginulih boraca. Prema njegovim riječima, Skupština je donijela odluku o formiranju odbora demobilisanih boraca u čijem će sastavu pretežno biti roditelji poginulih i zarobljenih

Zenica (Foto: Suggestkeyword)

Zenica: Rakići i Stanković oslobođeni optužbi za ratni zločin

31. mart 2016.

Kantonalni sud u Zenici oslobodio je Ranka i Željka Rakića, te Marka Stankovića optužbi za zločin protiv civilnog stanovništva u ljeto 1992. godine u selu Kućice kod Zavidovića. Rakići i Stanković oslobođeni su optužbe da su, kao pripadnici Vojske Republike Srpske, krajem avgusta ili početkom septembra 1992. u mjestu Kućice ubili Zuhru Husanović. Sudija Enes Maličbegović obrazložio je da je optužba cijeli slučaj bazirala na iskazu svjedoka Raska Husanovića, ali da na osnovu toga vijeće nije moglo van razumne sumnje donijeti osuđujuću presudu. “Nije sporno da je njegova majka Raska Husanovića ubijena, ali za jedno ovako teško krivično djelo Tužilaštvo je moralo provesti odgovarajuća vještačenja, psihologa, balističara, te obaviti uviđaj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA