Kada bi Nemačka postavila pitanje imovine podunavskih Nemaca, onda bi Srbija mogla da traži naknadu štete za agresiju Nemačke na Jugoslaviju. Nedavna rehabilitacija đenerala Draže Mihailovića izazvala je puno polemike u Srbiji. Ponovo su se rasplamsale strasti između potomaka četnika i partizana. Srbiji i Srbima je potrebno nacionalno pomirenje. Neka se rešavanje komplikovanih pitanja, kako oslobodilačkog, tako nažalost i bratoubilačkog rata, što pre prepusti istoriji. Građani Srbije nisu svesni da uveliko teku neki drugi procesi rehabilitacije, koji dalekosežno mogu da nanesu veliku štetu i budu temelj novih velikih nepravdi. Radi se o rehabilitaciji folksdojčera – nekadašnjih državljana Kraljevine Jugoslavije, koji su posle poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu delom

Veljko Džakula Predsjednik Srpskog demokratskog foruma u Hrvatskoj Veljko Džakula smatra ishitrenom izjavu hrvatskog premijera Zorana Milanovića u kojoj se navodi da Hrvatska neće primati „političke optužnice“ iz BiH. „Treba pustiti tužilaštvima BiH i Hrvatske da sarađuju kao što su sarađivali i do sada. Ratne zločine treba procesuirati i ne treba zatvarati oči pred njima“, rekao je Džakula Srni. Džakula je zaključio da tužilaštva BiH i Hrvatske trebaju sarađivati kada je riječ informacijama i istragama o počinjenim ratnim zločinima, te da ljudi koji su počinili ratne zločine odgovaraju, kako bi žrtve dobile bilo kakvu satisfakciju. Predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović upozorio je BiH da Hrvatska više neće primati „političke optužnice“

Terazije Hrvatska privredna komora tužila je Srbiju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu nezadovoljna što ne može da dođe do nekretnina u Srbiji za koje smatra da joj pripadaju. Beogradske „Večernje novosti“ pišu da je u Privrednoj komori Srbije (PKS) potvrđeno da je hrvatska komora još 26. novembra 2004. godine podnijela tužbu pred Trgovinskim sudom u Beogradu protiv PKS i Privredne komore Crne Gore. Tužbenim zahtjevom je traženo da sud utvrdi kako je ona suvlasnik 23 odsto nekretnina koje pripadaju tuženima kao pravnim sljedbenicima Privredne komore Jugoslavije, a riječ je o nepokretnostima od izuzetno velike vrijednosti. Te nepokretnosti su na Terazijama 23, u Knez Mihailovoj 10, Dečanskoj 8, kao

Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš potpisao je sa biskupom banjalučkim Franjom Komaricom ugovor o partnerstvu i saradnji u procesu realizacije projekata održivog povratka, kojim je ministarstvo obezbijedilo sredstva za realizaciju projekta obnove katoličke kapele u Čelincu. Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš potpisao je sa biskupom banjalučkim Franjom Komaricom ugovor o partnerstvu i saradnji  foto: SRNA Čordaš je istakao da je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica i ranijih godina pružalo podršku projektima obnove i izgradnje vjerskih objekata na prostoru djelovanja Banjolučke biskupije, kao i u drugim dijelovima Republike Srpske. On je podsjetio da obnova vjerskih objekata ima veoma veliki uticaj

Kada se govori o Srbiji danas, često se, u nezadovoljstvu njenim međunarodnim položajem, koristi reč okupacija. I zaista, mnogo je primera vazalnog ili kolonijalnog položaja današnje Srbije. Slobodan Antonić (Foto: Medija centar Beograd) Piše: Slobodan Antonić Recimo, ambasador EU u Beogradu, Majkl Devenport, zajedno sa ministrima, sedi na sednicama Vlade i učestvuje u njenom radu. Ili, ambasador SAD u Beogradu određuje („preporučuje“) koga bi Srbija trebalo da imenuje za sledećeg ambasadora u Vašingtonu. Ili, srpski premijer moli MMF da građanima Srbije ne odredi preveliko poskupljenje struje. Ili, u toku je ratifikacija Sporazuma o slobodnom prolasku NATO trupa i korišćenju vojne infrastrukture Srbije (IPAP), po kome će NATO moći da prolazi

Hrvatski agresori u Mrkonjić Gradu 1995. Premijer Zoran Milanović upozorava da Hrvatska više neće primati „političke optužnice“ za ratne zločine i poručuje susjednim državama da gledaju svoj posao, a Hrvatska će gledati svoj. Vlada Hrvatske donijela je Zaključak o saradnji sa BiH o pružanju pravne pomoći u kaznenim stvarima, kojim odbacuje navode pravosudnih tijela iz BiH da je hrvatska vojska sudjelovala u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ tokom rata na području bivše SFRJ. Hrvatska, kako je rečeno, ne smije dopustiti akte koji su protiv njenih nacionalnih interesa. „Pravosudna tijela BiH upućuju akte koji vrijeđaju pravni poredak, ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma i iskrivljuju sliku ratnih događanja u BiH“ – navodi hrvatski ministar