In memoriam: Zorka Delić Skiba 1936 – 2015.

Datum objave: četvrtak, 4 juna, 2015
Objavljeno u Jastrebarsko
Veličina slova: A- A+

Svim prijateljima, poznanicima i rođacima javljamo da nas je dana 4. juna 2015. godine u 4:30 časova napustila naša Zorka. Sahrana naše drage Zorke će biti obavljena u Prijedoru u subotu 6. juna 2015. po pravoslavnom obredu.

Zorka Delić Skiba

Zorka Delić Skiba rođena je 27. januara 1936. godine u selu Kruhari kod Sanskog Mosta, kao četvrto dijete Drage Delića i Dragice, rođene Praća.
Nakon zločina genocida Nezavisne Države Hrvatske u srezu Sanski Most, kada je u okolnim selima i samom gradu ubijeno nekoliko hiljada Srba, a za samo dva dana, na Ilindan 1941. godine na Šušnjaru ubijeno 5.500 Srba, Zorka ta stradanja preživljava i postaje ratno siroče. U genocidu nad Srbima Sanskog Mosta ubijeni su joj otac, majka, djed sa majčine strane, solunski dobrovoljac Todor Praća sa svoja dva sina Milanom i Dušanom, kćerkom Dragicom i bratom Mitrom, te još desetine najbližih rođaka.
Kao ratno siroče, Zorka sa svojim bratom Milom, sričevkama Slavkom i Radom, te stričevićem Draškom, prolazi kroz Jasenovački sistem logora. Zajedno sa braćom i sestrama, Zorka 1942. godine završava u dječijem logoru u Jastrebarskom, hrvatskom logoru za srpsku djecu, koji je bio pod upravom časnih sestara Kongregacije Sv. Vinko Paulski.
Posredstvom Karitasa, iz Jastrebarskog logora je u hrvatske porodice primljeno oko 500 srpske djece uz obavezu da im se promijeni identitet i da se vaspitaju u strogo rimokatoličkom duhu.
Zorku je na usvajanje uzeo domobranski časnik Slavko Dasović, isti onaj koji je učestvovao u Ilindanskom pokolju Srba a i Zorkine porodice u Sanskom Mostu i okolini.
Zorka, sada pokatoličena i sa imenom Marija Dasović, završava sedmogodišnju pučku školu i pet razreda gimnazije.
Nakon završetka gimnazije, Zorka završava Pedagošku akademiju u Mostaru, odsjek matematika i fizika i radi kao nastavnik 32 godine u Osnovnoj školi „Braća Šimić“ u Mostaru, a 1990. godine biva prijevremeno penzionisana.
Početkom ratnih sukoba u BiH biva protjerana iz Mostara, a od završetka ratnih sukoba živjela je kao izbjeglica u selu Koprivna kod Oštre Luke.
Na poziv SUBNOR-a Jugoslavije, u maju 1979.godine, Zorka je pozvana na Međunarodne susrete pionira, posvećene stradaloj djeci 1942.godine u dječijem logoru u Jastrebarskom, gdje je govorila po prvi put o strahotama kroz koje su prolazila srpska djeca u ustaškim hrvatskim logorima i zlostavljanjima od jednog dijela rimokatoličkih časnih sestara. Taj nastup je naišao na oštre kritike tadašnjih medija. Ubrzo nakog toga, o Zorkinom djetinjstvu je pisao Jovan Kesar u knjizi „Djetinjstvo moje ukradeno“ , a 1984. godine u Prijedorskom pozorištu je prikazana monodrama sa istim nazivom. Ražiser je bio Ahmet Obradović iz Mostara a glumica Zlata Kogelnik.
Savez logoraša Drugog svjetskog rata u Banjaluci izdaje prvu Zorkinu knjigu „Spasile me umiljate oči“, a nakon toga Zorka izdaje još dvije knjige pod nazivom „Zločin pod plaštom milosrđa“ i „Bili smo djeca logoraši“.
Od 2005. do 2007. godine Zorka je obavljala dužnost predsjednika sekcije logoraša za Prijedor. Imala je niz susreta sa značajnim ličnostima iz javnog i političkog života, o čemu su pisale gotovo sve novine u Republici Srpskoj i Republici Srbiji.
RTV Prijedor je 2007. godine snimio dokumentarni film o Zorki pod nazivom „Ožiljak“.
Na Međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu 2007. godine u Banjoj Luci, Zorka je govorila o svojim sjećanjima na Jasenovački sistem logora i logoru za djecu u Jastrebarskom.
Svoj doprinos je dala i na rasvjetljavanju istine o genocidu nad srpskim narodom Sanskog Mosta i Prijedora tokom Drugog svjetskog rata u zborniku radova „Šušnjar 1941“ čiji je izdavač Udruženje raseljenih Srba iz Sanskog Mosta.
Zorka je dala doprinos na promociji knjige Rade Milosavljevića „Dječiji ustaški logor Jasetrebarsko“ u Novom Sadu i Banjoj Luci 2009. godine, kao i na promociji knjige Jakoba Danona 2010. godine „Stradanje Jevreja Bosanske Krajine“
Zorka je najviše ličnim zalaganjem i trudom učestvovala u formiranju Udruženja „Jastrebarsko 1942“  čiji je bila i prvi predsjednik.
Po dobru ćemo je pamtiti, sa ljubavlju i poštovanjem spominjati i čuvati uspomenu na nju, njene riječi i njena djela.
Neka joj Svemilostivi Gospod podari vijenac slave nepropadljive i neka naseli dušu njenu tamo gdje pravedne duše počivaju. Amin

” Jer nema ništa tajno što neće biti javno, ni skriveno što se neće doznati i na vidjelo izaći.”
(Lk; 8,17)

Izvor: GENOCID INFO

Veznae vijesti:

Vaskrsnuće Zorke Delić – Jadovno 1941.

Zorka Delić-Skiba – Jadovno 1941.

OKRUGLI STO O STRADANjU SRBA I JEVREJA U NDH – Jadovno …

DOKUMENTARNI FILM “BROJEVI” DOBIO “ZLATNOG VITEZA …




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top