arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Predavanje_od_Jasenovca_do_Oluje.jpg

VUJADINOVIĆ: JASENOVAC SVE VIŠE MJESTO ZABORAVA

Predavanje od Jasenovca do Oluje Sistem ustaških koncentracionih logora u Jasenovcu danas, osim mjesta sjećanja, sve više predstavlja i mjesto zaborava, što je duboko povezano sa istorijom Jugoslavije nakon 1945. godine, ali i događajima za vreme njenog rušenja devedesetih godina prošlog vijeka, tvrdi istoričar iz Banjaluke Željko Vujadinović. Vujadinović je na predavanju „Od Jasenovca do `Oluje`“ za učesnike Festivala studentskih pozorišta „Kestenburg“ u Banjaluci rekao da danas i dalje postoje velike nepoznanice o ovom logoru, iako se čini da je o Jasenovcu poznato sve. „Specifičnost Jasenovca u odnosu na druge koncentracione logore je da je on bio `manufaktura ubijanja`, za razliku od Aušvica koji je bio `industrija ubijanja`“, rekao je

Predsjednik_Vlade_Republike_Srbije_Aleksandar_Vucic_01.jpg

VUČIĆ: AKCIJA „OLUJA“ – ETNIČKO ČIŠĆENjE

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić poručio je sinoć prognanim Krajišnicima da će Srbija biti dovoljno jaka da može, dok drugi sramno slave, da ponosno stane i vikne da je akcija „Oluja“ bila zločin i etničko čišćenje, te da će cijeli svijet to konačno čuti.   Vučić je istakao da je Dan sjećanja na žrtve i prognane ustanovljen upravo zbog toga i treba da služi tom cilju i nije uperen ni protiv koga, niti iko treba da brine da li će Srbija ostati posvećena miru u razvoju regiona.   „I poštovaćemo sve, ali ćemo ubuduće, za promenu poštovati i sebe i poštovaćemo svaku našu žrtvu,

Vladika_Atanasije_sluzio_parastos_u_Celebicu.jpg

Vladika Atanasije služio parastos u Čelebiću i osvetio kapelu u Radanovcima

Vladika Atanasije služio parastos u Čelebiću Dana 3. avgusta ove godine na spomen groblju na Barjaku u selu Čelebić, u 10 časova, održan je parastos stradalim stanovnicima ovog i okolnih sela, jula 1941. godine. Pred prisutnim potomcima stradalih, kao i bivšim i sadašnjim žiteljima okolnih sela, parastos je služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački G. Atanasije, sa parohom lijevanjskim i vrbičkim ocem Željkom Đuricom, đakonom Nikolom Perkovićem i ocem Srđanom Belenzadom. Nakon parastosa Njegovo Preosveštenstvo vladika Atanasije obratio se prisutnima besedom: Draga braćo i sestre, kada činimo pomen onima usovšima i onima koji odlaze od nas redovnim putem i onima koji od nas odlaze nasilno, mi se sećamo ove istine kojom

Obiljezen_dan_sjecanja_na_mostu_na_Raci.jpg

Obilježen Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji „Oluja“

Republika Srpska i Srbija prvi put su obeležile Dan sećanja na stradanje i progon Srba, centralnom manifestacijom kod Sremske Rače. Skup, kome je prisustvovalo hiljade građana, održavan je na 20. godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, tokom koje je proterano 250.000 Srba Aleksandar Vučić i Milorad Dodik u Savu spuštaju vijence u znak sjećanja na sve stradale Srbe u Oluji Odlukom koja je donesena na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici, vladâ Republike Srbije i Republike Srpske, za sutra je proglašen Dan žalosti. 20:23 – „Poštovaćemo sve, ali ćemo za promenu poštovati i sebe i svoje žrve. Svako ime, daćemo svakom imenu tugu dužu od šest dana, dužu od šest noći. Dozvolite mi da ispravim

srna.png

SUTRA DAN ŽALOSTI U SRPSKOJ

Povodom obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u Republici Srpskoj sutra je Dan žalosti. U svim opštinama i gradovima Republike Srpske sutra će se, u znak sjećanja na stradale i prognane, u podne oglasiti sirene za prestanak vazdušne opasnosti. Preporuka je Organizacionog odbora za obilježavanje ovog događaja da se u svim institucijama i organizacijama u Republici Srpskoj u to vrijeme rad obustavi na jednu minutu i da se građani, ma gdje se nalaze u tom trenutku, zaustave i tako odaju počast svim stradalima. U isto vrijeme oglasiće se i zvona sa svih pravoslavnih hramova u Republici Srpskoj. U hrvatskoj vojnoj i policijskoj akciji „Oluja“, koja je počela 4.

Izbjeglička kolona

20 godina od “Oluje”: Svet nek zna da bol ne prolazi

Na današnji dan 1995, u pet sati ujutru, počela je akcija progona srpskog stanovništva iz Hrvatske, najveće etničko čišćenje od Drugog svetskog rata, zločin koji nije kažnjen Foto Večernje Novosti NA današnji dan, pre dve decenije, napadom na Knin u zoru, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine, najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata. U akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“, uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, za samo nekoliko dana sa vekovnih ognjišta proterano je više od 250.000 ljudi, sa najčistijih srpskih etničkih prostora u bivšoj SFRJ: iz severne Dalmacije, Like, sa Banije i Korduna. Ovi prostori u sastavu Republike Srpske Krajine bili su pod zaštitom

Divoselo_spomen_ploca.jpg

Hrvatima bi na uništavanju Divosela pozavideo i sam Gebels

Divoselo – spomen ploča Divoselo, srpsko selo u opštini Gospić, ušlo je svesno u ustanak protiv ustaške vlasti Nezavisne Države Hrvatske, zbog terora i zločina nad srpskim narodom. Danas, 70 godina kasnije, u Divoselu nema nijednog stanovnika. Selo, koje je pred sam Drugi svetski rat imalo blizu 3.000 stanovnika, danas je etnički očišćeno. Na spomeniku u Spomen-domu boraca NOR u Divoselu bilo je upisano 1.307 poginulih antifašista u toku Drugog svetskog rata, od rodnog Divosela, Kozare, Sutjeske, Neretve, Beograda, Sremskog fronta, pa do Trsta… Najveći zločin od naseljavanja Divosela, totalnog uništenja i likvidacije srpskog naroda u ovome selu, dogodio se 5. avgusta 1941. godine, kada je samo u nekoliko dana

Branko_Stankovic.jpg

Branko Stanković: Krio sam od RTS-a da snimam emisiju o Prebilovcima!

Branko Stanković, zaštitno lice RTS-a i autor kultnog dokumentarnog mozaika Kvadratura kruga, u ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Hercegovinu otkriva da je emisiju o Prebilovcima snimio u strogoj tajnosti Branko Stanković Neustrašivi novinar, putopisac i režiser koji se nije plašio ni kada se sa ekipom Kvadrature kruga spuštao u dno rudnika i osvajao gudure od kojih zaziru i prekaljeni alpinisti sakrio je od Kolegijuma RTS-a da ide u Prebilovce. Pribojavao se, kaže, da će mu šefovi prigovoriti da otvara stare rane i ponovo pokreće priču koja predstavlja jednu od najmračnijih strana istorije ovih prostora. Zato ništa nije hteo da prepušta slučaju. Kolegijumu je prijavio dve teme u Hercegovini, a sa ekipom

Komemoracija u Uštici za Rome ubijene u Jasenovcu

Komemoracija u Uštici za Rome ubijene u Jasenovcu: ‘Ovo je prilika da se ujedinimo’

U ime predsjednice Republike vijenac je položila njena izaslanica, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, a potom su vijence položila izaslanstva Sabora i Vlade, te lokalnih vlasti i romskih udruga UŠTICA – Komemoracijom u organizaciji Romske udruge „Kali Sari“ na romskom groblju Uštici, gdje leže posmrtni ostaci 16.173 Roma ubijenih u ustaškom logoru Jasenovcu, u nedjelju je, četvrtu godinu zaredom, obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmos. U ime predsjednice Republike vijenac je položila njena izaslanica, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, a potom su vijence položila izaslanstva Sabora i Vlade, te lokalnih vlasti i romskih udruga. Komemoraciju je otvorio i na stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu, a posebno u

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

USVOJITI DEKLARACIJU O GENOCIDU

Do danas takav zločin nije zabilježen zato što je, prije svega, ponovljen poslije 50 godina kada su meta bili mrtvi – oni koji su već ubijeni 1941. godine, posebno žene i djeca, objašnjava predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura. Milenko Jahura na mjestu logora Slana 2015. godine Razgovarala: Vesna ŠURBAT Predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura smatra da parlamenti Srbije i Republike Srpske treba da usvoje deklaraciju u kojoj će jasno stajati da je nad Srbima u NDH izvršen genocid. Jahura u intervjuu Srni ističe da su ustaški zločini nad Srbima u Prebilovcima u Drugom svjetskom ratu – biblijska tema. „Do danas takav zločin nije zabilježen. Prije svega,

Spomen_ploca_stradalim_Srbima_u_Donjem_Vodicevu_kod_Novog_Grada.jpg

OBILjEŽENA GODIŠNjICA STRADANjA NA ILINDAN 1941. GODINE

Spomen ploča stradalim Srbima u Donjem Vodičevu kod Novog Grada Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja, danas su u Donjem Vodičevu kod Novog Grada obilježene 74 godine od stradanja 75 srpskih civila koje su na Ilindan 1941. godine ubile ustaše. Savjetnik načelnika opštine Novi Grad Ranko Dabić rekao je da je na Ilindan 1941. godine u zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu počinjen strašan zločin. „Samo na Kozari i u Potkozarju u Drugom svjetskom ratu stradalo je oko 40.000 ljudi, a svaka četvrta žrtva bila je dijete“, rekao je Dabić. Predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a Drago Todić podsjetio je da je na području opštine Novi Grad u Drugom svjetskom ratu stradalo

Episkop_Atanasije_u_Susnjaru.jpg

VLADIKA ATANASIJE: SKIDANjE PLOČA SA SPOMENIKA JE DRUGO UBIJANjE ŽRTAVA

Episkop Atanasije u Šušnjaru Polaganjem vijenaca i služenjem parastosa u Šušnjaru, opština Sanski Most, danas su obilježene 74 godine od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja koje su ubile ustaše na Ilindan 1941. godine. Svetu liturgiju u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu i parastos za stradale na Šušnjaru služio je vladika bihaćko-petrovački Atanasije. Vladika Atanasije je u obraćanju poručio da je najvažnije da ovaj događaj i žrtve na Šušnjaru ne budu zaboravljeni. „Ove žrtve zaslužuju dostojno i vidljivo obilježje, a najdostojnije je pravoslavni hram, kapela u čijoj bi unutrašnjosti bila ispisana imena stradalih“, rekao je vladika Atanasije. On je istakao da uklanjanje table sa imenima postradalih

Jovan_Radulovic.jpg

Jovan Radulović: Fašizam u Hrvatskoj je pušten s lanca, u „Oluji“ je počinjen genocid kao i u Jasenovcu

Pisac o stradanju Srba, položaju našeg naroda u susednoj državi, vlasti, intelektualcima..Hrvati svoju politiku i dalje grade na mržnji prema Srbima. Dok bude parade u Kninu, prognani će u Srbiji davati parastos Jovan Radulović PRIČA o Srbima iz Hrvatske je završena. Sve se nekako, posle velikih događaja, smirilo. Možda je to i dobro. Naravno, ne kažem da je sada bolje onima što su tamo ostali ili da mi koji smo ovde manje patimo, ali Srbi su došli na neku tačku gde ne očekuju ni od koga pomoć i uzdaju se samo u sebe. Što se nas tiče – gotovo je. Ali, za Hrvate – nije. Oni svu svoju politiku i

Knez_Lazar.jpg

Kako su ustaše sprečene da unište mošti kneza Lazara i cara Uroša

toga da 13. septembra. 1941. godine, izbegli arhimandrit Longin zvanično obavesti Sveti arhijerejski sinod SPC o pogromu kome je izložena crkva Knez Lazar Dve godine nakon početka Drugog svetskog rata, 10. aprila 1941. godine proglašena je Nezavisna država Hrvatska, tada je ustaški režim poseban akcenat stavio na zatiranju Srpske pravoslavne crkve, koja je, u to vreme ostala kao jedina ustanova koja je na neki način okupljala narod, kad je to moglo. Naime, mnogi hramovi, ali i sveštenstvo i monaštvo opušteni su i oskrnavljeni , a u jednom je pokolj izveden u samoj crkvi. Jedan od glavnih zločinačkih ideologa Mile Budak rekao je da je Hrvatska „država dviju vjera: katoličke i

Izbjeglicka_kolona_001.jpg

PARASTOS I DAĆA SRBIMA STRADALIM U „OLUJI“ 5. AVGUSTA

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske Služenjem parastosa u banjalučkom hramu Hrista Spasitelja, davanjem daće, te promocijom novih publikacija Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“, u Banjaluci će u srijedu, 5. avgusta, biti obilježeno 20 godina od egzodusa srpskog naroda iz bivše Republike Srpske Krajine. Služenje parastosa predviđeno je u 11.00 časova, davanje daće u Kolu srpskih sestara u 12.00 časova, dok je promocija novih publikacija „Veritasa“ zakazana u 19.00 časova u Kulturnom centru Banski dvor, rečeno je Srni u „Veritasu“, koji je organizator obilježavanja. Program obilježavanja počinje dan ranije, 4. avgusta, u 11.00 časova održavanjem okruglog stola pod nazivom „Krajiški Srbi poslije `20 olujnih` godina“ u Međunarodnom pres-centru u hotelu „Bosna“ u Banjaluci.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.