arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Masakriran_trinaestogodisnji_Zeljko_Masic.jpg

POKRENUTA ISTRAGA O ZLOČINIMA NAD SRBIMA U ČAJNIČU

Specijalno tužilaštvo Crne Gore za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma, vodi istragu u šest slučajeva ratnih zločina počinjenih na teritoriji te ili drugih država, u koje su uključeni crnogorski državljani, pišu „Večernje novosti“. Prema saznanjima ovog lista, jedan od tih slučajeva je i zločin nad srpskim stanovništvom u selima oko Čajniča u Republici Srpskoj, počinjen 19. februara 1993. godine, koji je do sada čamio u fiokama tužilaštava u Podgorici i Sarajevu. Naime, postoje više nego jake indicije da su u zvjerskim likvidacijama 25 civila, ranjavanju više njih i odvođenju u zarobljeništvo, silovanjima i izlaganju torturi, učestvovali ljudi sa područja Bukovice, u opštini Pljevlja. „Tuda je muslimanska

Osvestana_spomen_kapela_u_Konjicu.jpg

SPOMEN-OBILjEŽJE SVJEDOČENjE O POSTOJANjU SRBA

Osveštana spomen kapela u Konjicu Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije juče je u Konjicu služio Svetu liturgiju, parastos i osveštao novoizgrađenu kapelu i Spomen-obilježje sa imenima 330 Srba sa područja ove opštine, Jablanice i Prozora, ubijenih u proteklom ratu. Kapela Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog na pravoslavnom groblju Musala u Konjicu, nakon obnove unutrašnjosti, pretvorena je u Spomen-obilježje srpskim žrtvama konjičkog kraja stradalim tokom rata od 1992. do 1995. godine. Vladika Grigorije je, između ostalog istakao da će ovo spomen-obilježje svjedočiti o postojanju Srba na ovim prostorima na koje treba čuvati trajnu uspomenu. Predsjednik Udruženja Srba iz Konjica i njihovih potomaka u dijaspori Mišo Lazarević rekao je da

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 11. maj. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’42

Na današnji dan 10. maja 1941. i 1942. godine u dva navrata stradalo je od ustaša preko 400 Srba: Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.   Glina – Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine ustaše poklale ili ubile iz vatrenog oružja 375 glinskih Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila:[email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Josip_Broz_3.jpg

Tito: Raspad će početi na Kosovu i u Hrvatskoj

Da li je moguće rasvetliti enigmu maršala Jugoslavije – Josipa Broza. U proleće 1977. Broz je rekao da se boji da će prvo nešto izbiti u Prištini i u Zagrebu Josip Broz Tito OVOG meseca se navršava 123. godina od rođenja Josipa Broza, a da li je ta godišnjica 7, 9, 12. ili 25. maja, nažalost, istoričari nisu uspeli da se slože. Kao što se ne slažu i oko mnogobrojnih pitanja u vezi sa životom i delom vođe komunističke revolucije, maršala Jugoslavije, sina naših naroda i narodnosti… Oni nepristrasniji se slažu da je reč o izuzetno kompleksnoj i u mnogo čemu jedinstvenoj i neobičnoj ličnosti, kakvih je veoma malo bilo

Kapija logora Mathauzen

OBILjEŽAVANjE 70 GODINA OD OSLOBOĐENjA LOGORA

Kapija logora Mathauzen U koncentracionom logoru Mauthauzen danas će biti održana komemoracija povodom 70 godina od oslobađanja logora, na kojoj će prisustvovati zvaničnici Austrije i Srbije, kao i dvojica preživjelih logoraša. Komemoracija će početi brojnim polaganjima vijenaca na mjestu bivšeg logora, kao i ekumenskim službama kojima će prisustvovati predsjednik „Karitasa“ Mihael Landau, evangelistički biskup Mihael Binker i mitropolit Carigradske patrijaršije Arsenios. Planiran je tradicionalni komemorativni defile do glavnog trga u bivšem koncentracionom logoru, uz pratnju horova iz Austrije, Italije, Njemačke, Rusije, Češke i Francuske, kao i vojnih orkestara. U svečanom dijelu komemoracije govoriće predsjednik Austrije Hajnc Fišer, predsjednik parlamenta Doris Bures i austrijski kancelar Verner Fajman. Ovogodišnja komemoracija biće u

Ikonostas.jpg

Srbi u Vojnoj krajini: Branili Evropu oružjem, a svoj identitet – prosvetom i umetnošću

Ikonostas iz Velikih Bastaja sigurno nije bio unikat, ali je jedini preživeo sistematsko uništavanje srpskih bogomolja u NDH, svesni komunistički nemar i građanski rat devedestih Ikonostas u Partijaršijskom domu u Sremskim Karlovcima SEĆANjE na sjaj srednjovekovne Srbije vekovima je održavala samosvest srpskog naroda, bez obzira na to ko je njime trenutno vladao i gde se tokom tegobnih seoba nalazio. Ugnjetači su zato neprestano pokušavali da iseku žile dubokog korenja iz koga su Srbi crpeli snagu iz slavne prošlosti da bi preživeli mračnu sadašnjost. Čuvari predanja su zato od propasti despotovine do obnove države 1804. i u okupiranoj Srbiji i zemljama izgnanstva vodili neprestani rat za sećanje. Narodni pesnici su nacionalnu

Polaganje_vijenaca_kod_crkve_u_selu_Karno.jpg

PRVI PARASTOS ZA SVE POGINULE U SPOMEN-SOBI

Polaganje vijenaca kod crkve u selu Karno U Spomen-sobi za poginule srpske borce i civile danas je prvi put služen parastos za svih oko 500 poginulih Srba sa područja srebreničke opštine među kojima je i 45 koji se još vode kao nestali, jer nisu pronađeni ni više od dvije decenije od njihovog nestanka. U Boračkoj organizaciji ove opštine kažu da su do sada služeni parastosi u mjestima većih stradanja srpskih boraca i civila kao što su Karno, Ratkovići, Brežani, Zalazje, Krnjići, Podravanje i Skelani, ali da su odlučili da svake godine organizuju centralni parastos za sve poginule Srbe u posljednjem ratu i tako im jednom godišnje odaju zajedničku zahvalnost i

Eselon_Garde_Vojske_Srbije_na_paradi_u_Moskvi.jpg

PRODEFILOVALI SRPSKI GARDISTI

Ešelon Garde Vojske Srbije na paradi u Moskvi Na Crvenom trgu u grandioznoj vojnoj paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu danas su prodefilovali i pripadnici Garde Vojske Srbije, koje je pozdravio predsjednik Tomislav Nikolić. Velika vojna parada u Moskvi počela je danas uz zvuke poznate ruske koračnice, a sam početak označila su zvona sa kule istočnog krila u Kremlju. Gardisti Kremlja iznijeli su najpoznatija ruska znamenja – zastavu pobjede i državne zastave Ruske Federacije, te zastave Oružanih snaga Rusije. Komandant kopnene vojske je nakon toga izvršio smotru i predao komandovanje Paradom ministru odbrane Sergeju Šojguu, koji je pozdravio sve jedinice i ešalone. Na Paradi u Moskvi

Izlozba_prebilovci_08.jpg

IZLOŽBA „PREBILOVCI“ U BEOGRADU

Četvrtak 21. maja 2015. godine u 19 časova, izložbeni hol Narodne banke Srbije, Nemanjina 17 U izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, u četvrtak 21. maja 2015. godine u 19 časova biće otvorena izložba «Prebilovci». Izložba je zajednički projekat Kulturnog centra Novog Sada i UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Autori izložbe su Predrag Lozo i Dragoslav Ilić. Recenzent izložbe je Doc. dr Goran Latinović. Stručni saradnik na projektu je Milenko Jahura, Predsjednik srpskog nacionalnog društva Prebilovci. Pozivamo Vas da budete sa nama na svečanom otvaranju prve izložbe o mučeničkim Prebilovcima. Izložba će biti postavljena do 28. maja 2015. Galerija NBS je otvorena radnim danima od 10. do 18. časova Dušan

Zlocini_ustasa_Duden.jpg

„Duden“ da ispravi pogrešno objašnjenje riječi „ustaša“

Srpsko prosvetno-kulturno društvo „Prosvjeta“ u Austriji uputilo je, povodom 70. godina pobede nad fašizmom, protest redakciji rečnika nemačkog jezika „Duden“ zbog objašnjenja reči „ustaša“ u novom, osavremenjenom izdanju tog rečnika. U pismu „Prosvjeta“ upozorava da objašnjenje imenice „ustaša“ ne može biti – „hrvatski nacionalistički pokret koji se u Drugom svetskom ratu borio protiv srpskog centralizma“. Srpsko udruženje zatražilo je da se to objašnjenje ispravi, s obzirom na, kako se navodi, fašizam u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), donošenje „rasnih“ zakona u NDH, kao i genocid koja je ta NDH, posebno kroz ustaški pokret, organizovano godinama sprovodila nad Srbima, ali i Jevrejima i Romima u Drugom svetskom ratu. „Prosvjeta“ je podsetila redakciju

Kosturnica_nakon_spoljnih_radova.jpg

Završimo Kosturnicu, odužimo se precima – poziv na sastanak!

Koristimo ovu priliku da vas pozovemo na sastanak posvećen obnovi Spomen-kosturnice Sv. Velikomučenice Marine – Ognjene Marije u Livnu, koji zajedno organizuju Udruženje Ognjena Marija Livanjska i parohija Lijevanjska. Ovaj sastanak će se održati 17. maja u 17 časova u sali parohijskog doma Hrama Svetog Save na Vračaru. Sastanak će biti prilika da vas informišemo o dosadašnjem toku radova na Spomen-kosturnici, ali i za predstavljanje planova za završetak radova. Prezimena koja nosimo i po kojima se i u novoj sredini prepoznaju naši livanjski koreni, obavezuju nas na stalni dug prema precima i mestu porekla. Nas možda više nego druge, jer u našim selima nema mladih, sigurnih ruku potomaka koje će negovati predačku

Parastos_na_dubickim_krecanama_5.jpg

Parastos na dubičkim krečanama

Nakon dužeg vremena, dana 25. aprila 2015. god. na dubičkim krečanama, služen je parastos za sve nevino ubijene Srbe koje su ustaše pobile 1941. god. na ovom mjestu. Logor je uspostavljen 1941. god. sa lijeve strane puta od  Dubice prema Kostajnici, neposredno kod sela Baćin, dvadesetak kilometara jugoistočno od Jasenovca. Na ovom području dubičkih krečana ustaše su spaljivale muškarce, žene i djecu u tri peći koje su bile ograđene bodljikavom žicom visokom tri metra. Srbi logoraši su radili u kamenolomu i na pećima u kojima je pečen krečnjak i koji je služio za pokrivanje masovnih grobnica  pobijenih Srba na krečanama. Na njivama i u okolini logorišta iskopano je 7150 kostura žrtava,

Goliotok.jpg

Golootočani: Vraćaj avion još jedan krug!

Kako su beogradski zatočenici Golog otoka, posle silnih decenija ipak videli Moskvu? Pripovest o tome kako se čovek ničeg ne plaši kada iskušenički dopre do ozbiljnih životnih godina Ilustracija: G. Divac ČUDNA priroda čovekova tera ga da se vrati samom sebi i burnim događajima iz prošlosti, kako bi ih bolje razumeo. Grupa starih logoraša koja je prošla golgotu Golog otoka, imala je nedavno priliku da poseti Moskvu. Bilo je to upravo ono, „suštinsko“ mesto zbog kojeg su se „slupali“, žestoko odrobijali, i napravili sebi veoma težak deo biografije. Na to putovanje vodio ih je Miroslav Živković, čovek koji je dugo bio direktor Muzeja istorije Jugoslavije. Njegova želja bila je da

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 09-14. maj 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori  od  9.  do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.         Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.  

Spomen_park_Dotrscina_kod_Zagreba.jpg

DOŠLI AMBASADORI, ALI NE I HRVATSKI POLITIČARI

Spomen park Dotrščina kod Zagreba U Spomen parku Dotrščina održan je pomen na nekoliko hiljada žrtva ustaškog režima – ceremoniji su prisustvovali ambasadori u Zagrebu, ali ne i predstavnici političkog života Hrvatske. Kako navodi Udruženje „Dokumenta – centar za suočavanje sa prošlošću“, na Dotrščini su za vrijeme nacističke okupacije od 1941. do 1945. ustaše ubile na hiljade lica. Na tom mjestu je 1960-ih uređivan spomen-park u kome je pet monumentalnih spomenika – radovi istaknutih umjetnika: Vojina Bakića, Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija. Na komemoraciji je govorio Juraj Hrženjak, koji se svojevremeno bijegom spasio od pogubljenja. On je istakao da ustaše nisu birale i da su, nakon protjerivanja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.