Tribina „Dobojski logor – zatajeni genocid“

Istoričar Željko Vujadinović večeras je na javnoj tribini „Dobojski logor – zatajeni genocid“ istakao da se stradalništvo Srba u Austro-Ugarskoj monarhiji naziva i skrivenim genocidom, te da je austrougarski logor u Doboju jedan od najtežih i najvećih i da je primjer klasičnog koncentracionog logora na balkanskom prostoru.

Vujadinović je da je srpski narod jedan od prvih koji se suočio sa strahotama koncentracionih logora, koji je proizvod 20. vijeka. Stradalništvo srpskog naroda je toliko veliko da je pitanje da li je suština naroda ostala ista nakon 1914. godine.

„Kako po teškoćama kojima su zatočenici bili izloženi, tako i po samoj njegovoj namjeni i suštini postajanja, dobojski logor bio je dio sistema hitnih mjera Habzburške monarhije kojima je trebalo onemogućiti srpski pokret i slobodarsku ideju u Prvom svjetskom ratu“, rekao je Vujadinović.

Dobojski logor ostao je zapamćen i po tome što je većina stradalnika poticala sa područja istočne Hercegovine i današnje istočne Bosne.

Tribina „Dobojski logor – zatajeni genocid“ se realizuje u organizaciji Arhijerejskog namjesništva dobojskog i Centra za kulturu i obrazovanje u Doboju.

Protojerej-stavrofor Mirko Nikolić naveo je da se 27. decembra obilježava sto godina od interniranja Srba u dobojski logor.

On je podsjetio da je veliki broj kostiju stradalnika pohranjen u spomen-kosturnici kod Hrama Svetih apostala Petra i Pavla, te ukazao na postojanje velikog broja neekshumiranih grobova žrtava dobojskog logora.

„Nastojanja Crkve će biti da u narednom periodu žrtve dobojskog logora budu proglašene za mučenike svete Crkve“, naveo je Nikolić.

Direktor dobojskog Centra za kulturu i obrazovanje Novak Radojčić istakao je da su na prostoru stratišta, širi rejon željezničke stanice, riješeni imovinsko-pravni odnosi kako bi se pristupilo izgradnji spomenika.

„Zemljište je pripremljeno, izrađena su dva velika elementa koja čine suštinu spomenika – spomen-krst visine šest i po metara i kip logoraša od tri metra i osamdeset centimetara“, rekao je Radojčić.

On očekuje da će do 27. decembra kompletan spomenik grubo biti odrađen.

Kroz logor u Doboju, koji je formirala austrougarska vlast 27. decembra 1915. godine sa namjerom da se srpsko stanovništvo pogranične zone gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine ukloni sa vijekovnih ognjišta, prošlo je 45.971 lice, od kojih 17.000 žena i djece, dok ih je 12.000 stradalo strašnom smrću od posljedica mučenja i iscrpljivanja glađu.

Namjera je bila stvaranje tampon zone, koja je trebalo da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom dijelu Balkana.

Izvor:

Vezane vijesti:

Otvorena izložba fotografija „Nemojte nas zaboraviti“

Vatikan je rat protiv Srbije smatrao neophodnim

Izložba o Sarajevskom atentatu