arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
dr Dušan i Ranka Mitrović

Sećanje na stradale: Prve srpske žrtve iz grada Livna 1941. godine

Nakon uspostavljanja ustaške vlati, prve srpske žrtve iz samog grada Livna stradale su već oko 20. juna 1941. godine. Bili su to ugledni stanovnici ovoga grada: lekar dr Dušan Mitrović, zubar dr Krsto Zubić i sudija Ranko Margetić, koje su ustaške vlasti 20. juna 1941. godine pozvale i uputile u Sarajevo na navodni dogovor sa vlastima u vezi preseljenja Srba u Srbiju. Na putu za Sarajevo su pobijeni u mestu Zanesovići (između Gornjeg Vakufa i Bugojna). Eliminacijom uglednih, viđenijih Srba, ljudi kojma je narod verovao, počele su pripreme za kasnije, masovne zločine. Iako se već znalo za ubistvo sveštenika Rista Ćatića i Sajkovljana, to nije bilo dovoljno da se Srbi,

Medak: Neka zvona zvone do Velebita VIDEO

Medak – Tu podno gorostasnog Velebita, skrasio se Medak. Primiro se u svom miru i tišini. Tišina je ovdje, moj ti brate sve glasnija, kaže onako kroz sjetu, naš domaćin, Mirko Zagorac. Ipak igra mu oko, jer mu je, kaže, drago što nas ponovo vidi. Dodaje kako se puno toga, od zadnjeg susreta, ovdje ipak, promijenilo nije. „Pa eto, živi se i dalje ponajviše od tih mirovina ili penzija. To su sve ovdje ljudi u godinama. Eto kad sam ja jedan od mlađih. A imam 74 godine. E onda možete zamisliti kako se ovdje živi. A i malo nas je. Počitelj, Medak, Papuča i Kruškovac broje tek četrdesetak stanovnika. Toliko

Veliko Palančište

Sećanje na ustaški pokolj nad Srbima u selima kod Prijedora 1942. godine

Osvrt na knjigu Ustaški pokolj nad Srbima u selima Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac kod Prijedora 1942. godine. Dugo smo čekali i najzad i dočekali knjigu koja je ovih dana izašla iz štampe u Republici Srpskoj, a koja progovara o jednom od najtežih zločina učinjenih na ovim prostorima ikada, a to je pokolj nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u dva sela Palančište (Veliko i Malo) i Jelovac kod Prijedora. Knjiga, koju sada imamo priliku čitati, djelo je najpozvanije osobe za bavljenje tako mučnim, ali prijeko potrebnim temama, istoričarke Marine Ljubičić Bogunović, kustosa Memorijalnog muzeja Nacionalnog parka Kozara. Skoro osamdeset godina čekala je ova tema svoga autora da

Dragan Markovina: Zločin na Lisačkim Rudinama je od početka tretiran kao stvar o kojoj se ne razgovara

U antiratnoj drami „Okupacija u 26 slika“ Lordana Zafranovića kultna je scena iz autobusa, u mjestu Lisačke Rudine poviše Stona, u kojoj na okrutan način od strane ustaša bivaju ubijeni građani srpske nacionalnosti. UBOJICE SU BILE NAORUŽANE NOŽEVIMA, MALjEVIMA… Kako piše povjesničar Franko Mirošević u knjizi „Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“, radilo se tu o „vrhuncu svireposti jer su ustaše uglednim građanima srpske nacionalnosti zabijali čavle u glavu“. Napisao je on i da je ovaj događaj pospješio odluku talijanske vojske o reokupaciji Druge zone, odnosno procjeni da ne žele stanovništvo prepustiti na nemilost domaćih izdajnika. UBIJEN OTAC IZETA HAJDARHODžIĆA U svakom slučaju ubijeni su: željeznički strojovođa Jovo Pravica, posjednik

Spomen_obiljezje_na_Mehinom_stanju.jpg

Masovna grobnica Mehino stanje

Sigurno je da Ovaj zločin nije dovoljno istražen i sećanje na njega je gotovo izbrisano. Tačan broj žrtava nikad nije utvrđen, ekshumacija nikada nije obavljena i žrtve nisu dostojno sahranjene. Jedanaest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata na njivi Mehino Stanje postavljeno je spomen-obilježje na kojem je zapisano: »NA OVOM MJESTU AUGUSTA 1941. GODINE KRVOŽEDNE SLUGE MRSKOG OKUPATORA NA ZVJERSKI NAČIN UBILI SU OKO 2400 NEVINIH ŽRTAVA–LjUDI, ŽENA I DJECE IZ VELIKE KLADUŠE, CRNOG POTOKA, GLINICE, POLjANE, PONIKAVA, GEJKOVCA, VRGIN-MOSTA, ŠILjKOVAČE, MALjEVCA, ŠMREKOVCA, KRSTINjE, BRUSOVAČE, JAGROVCA, SVINICE, ŠIROKE RIJEKE, BUHAČE I DRUGIH OKOLNIH SELA OVOG KRAJA. U ZNAK SJEĆANjA NA ŽRTVE FAŠISTIČKOG TERORA, A POVODOM PROSLAVE 27. JULA–DANA USTANKA NARODA

Odlazak poslednjeg preživelog učesnika proboja iz logora Jasenovac

Prilikom bega iz logora skrivao se tri dana, a imao je svega 48 kilograma Bazil Zukolo, poslednji preživeli učesnik proboja zatočenika ustaškog logora smrti u Jasenovcu, preminuo je u 99. godini, saopštio je juče Muzej žrtava genocida. U saopštenju se podseća na biografiju Zukola, koji je rođen u Novskoj 1922, a zajedno s bratom, kao italijanski državljani i simpatizeri narodnooslobodilačkog pokreta, uspeo je da izbegne pozive za mobilizaciju u jedinice hrvatskog domobranstva. Kada je 1943. godine srednji brat Tomislav mobilisan u italijansku vojsku, Bazil i on odlučili su da se priključe partizanskom pokretu. Iste godine najstariji brat Stjepan i Bazil uhapšeni su u kratkom vremenskom razmaku i vezani žicom prebačeni

Višegrad: Otvorena izložba o Livanjskim Srbima uz promociju knjige Ognjena Marija Livanjska

U organizaciji Gradske galerije Višegrad i Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, u subotu 26. juna t.g, publici je rečju i slikom predstavljen istorijski presek života i stvaralaštva livanjskih Srba, manifestacijom pod nazivom „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“. U umetničkom delu programa učestvovali su: Una Vojinović, Sofija Čarapić, Anđelina Đurđević, a program je vodila Branka Marković. Na izložbenim panoima prikazan je svojevrsni istorijski presek od prednemanjićkog perioda do današnjih dana, a izlaganjem govornika osvetljeno je stvaranje institucija i očuvanje verskog i nacionalnog identiteta u vrlo teškim okolnostima za srpski živalj tokom osmanske i austrougarske vladavine Bosnom. Tako su livanjski Srbi još pre 200 godina pokrenuli i finansirali rad prve srpske

Milenko Jahura: NERETVA HLADNA SRPSKA GROBNICA

Iskaz Šakota Sofije, izbjeglice iz Čapljine Komesarijatu za izbeglice u okupiranoj Srbiji i saslušanje Raguž Stojana, hrvatskog ustaškog tabornika iz Domanovića 1952. godine pred organima UDB-e u Mostaru o bacanju tela ubijenih Srba u Neretvu sa mosta u Čapljini. Izvod iz Zapisnika saslušanja ratnog zločinca Raguž Stojana iz Domanovića, o zločinima hrvatskih i muslimanskih ustaša na području Čapljine i Stoca“.Šta nam znate reći o ubistvu petnaestorice Srba u štali Marić Petra, koji su bili i koji su izvršili ubistvo? Ne mogu se sjetiti tačno datuma kada je to bilo, bilo je uglavnom poslije ovih akcija koje sam ja sa svojim ustašama izvodio. Jednog dana ja sam se nalazio u patroli,

Jovo Bajić: DAN POSLE ILINDANA, 3. AVGUSTA 1942. GODINE, USTAŠE KUPREŠKE BOJNE I CRNE LEGIJE SPALILE SU 93 SRBINA IZ BEGOVOG SELA

Prema planu  o potpunom  istrebljenju Srba sa prostora Kupreške visoravni,[1] koji je sačinila i sprovodila hrvatska kupreška vojna, civilna i crkvena  vlast, došlo je na red Begovo Selo, naselje koje se nalazi nepun kilometar vazdušne linije istočno od centra Kupresa, kada su u jednoj štali na sred sela 3. avgusta 1942. godine, dan posle Ilindana, spaljena 93 člana porodica Gligurić i Spremo. Autor: Jovo Bajić I ovaj zločin izvela je Kupreška bojna u saradnji sa Crnom legijom koja je dvadesetak dana ranije stigla sa Kozare gde je učestvovala u ofanzivi na Kozaru i pokoljima kozaračkih Srba. Crnu legiju predvodili su Jure Francetić i Rafael Boban. Pored Crne legije u Kupres

Crkva u Ržanom dolu

Sjećamo se jame u Ržanom dolu

Služenjem pomena i polaganjem cvijeća, svake godine oko Vidovdana obilježava se godišnjica masovnog stradanja Srba iz Popovog polja, Bobana i okolnih mjesta.  Uoči Vodovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba, i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Ustaše iz Dubljana, Ravnog i Trnčine predvođene Jurom Borojom te fratrima don Josipom Zovkom i don Andrijom Mojićem uoči Vidovdana 1941. godine na prevaru su povhatale srpske seljake koji su obrađivali zemlju u Popovom polju,  zatvorile ih u školu u Veličanima, a potom poslije stravičnog mučenja bacile u jamu Jagodnjača -Ržani Do kod Ljubinja.  “Zločin su počinile komšije, Hrvati iz okolnih sela, a nažalost niko

Radojičić: Početkom sledeće godine počinjemo sa gradnjom Memorijalnog centra „Staro sajmište“

Memorijalni centar „Staro sajmište“, kao zajednički projekat Ministarstva za kulturu i informisanje i Grada Beograda, počinje da se gradi sledeće godine, najavio je danas gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić. Zakon o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ stupio je na snagu, te su se stvorili uslovi da se ovaj projekat realizuje. „U ovom trenutku radi se projektna dokumentacija za rekonstrukciju objekta Centralna kula u kompleksu Starog sajmišta u Beogradu, koja bi trebalo da bude gotova do kraja ove godine. Na osnovu dokumentacije koju pripremamo, početak radova očekujemo početkom 2022. godine. Moramo da negujemo sećanja na važne istorijske događaje, koje ne smemo da zaboravimo. Memorijalni centar imaće istraživački deo, deo za čuvanje

SUSRET SA ISTORIJOM – HTELI BI DA OBRIŠU ZLOČINE USTAŠA: Šta se krije iza najnovijih poruka političara zvaničnog Zagreba

Prve decenije ovog stoleća, kojeg je Dobrica Ćosić nazvao „tuđi vek“, temelje se na mobilnoj telefoniji, internetu, kablovskim televizijama, direktnim prenosima, vestima koje nas bombarduju iz minuta u minut. Iz ove „globalne infosfere“ kreću milioni, a verovatno i milijarde poruka svaki dan. U obilju informacija, krajnjem korisniku, prosečnom čoveku, ne preostaje ništa drugo do da ih prima u izvornom obliku i „pakuje u svoju podsvest“. Čuvena izjava još čuvenijeg naciste, Jozefa Gebelsa, da „hiljadu puta ponovljena laž postaje istina“, koja je dobila istorijsku potvrdu i pre nego što ju je izrekao, a pogotovo razvojem masovnih komunikacija, danas je dobila drugačije značenje: Hiljadu puta ponovljena poruka postaje „istina“. Valjda poneseni komunikološkim

Dušan Bastašić: Mada je prošlo 80 godina od Pokolja, našim dolaskom nad jame svjedočimo da pamtimo i da nismo zaboravili (VIDEO)

U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banje Luke i Beograda, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021, i 80 godina od Pokolja i likvidacije ne manje od 38.000 Srba u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Uz samu jamu Šaranovu jamu, parastos pravoslavnim Srbima pobijenim od strane hrvatskih ustaša u gospićkoj grupi logora služio je paroh gospićko – smiljanski Dragan Mihajlović u prisustvu osamdesetak potomaka i poštovalaca žrtava Pokolja pristiglih iz Srpske, Srbije i Hrvatske. Nakon parastosa, okupljenima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pjesmu „Spavaj mirno Vukašine… tvoje je carstvo nebesko!!“, govorila je autor, Đurđica Dragaš. Priredio: Redakcija UG

Darko Stefanović: KOSOVSKI ZAVET I ŽARKO VIDOVIĆ

Liturgija je parexcellence, zajednica, zajednica ljubavi, civilizacija ljubavi, kako bi to voleo da kaže Žarko Vidović. Čovek je sam i nemoćan. Bog i Njegova Sveta Liturgija jesu izlaz iz užasa i slepila bitija. Izlaz iz biološke i ontološke zatvorenosti čoveka jeste samo put ljubavi, a Liturgija je savršena zajednica Božje blagodati koja prosvećuje svakog čoveka koji dolazi na svet.    Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 5 godina od upokojenja Žarka Vidovića. Prijatelji prof. dr Žarka Vidovića i Srpski naučni centar tim povodom izdali su knjigu pod nazivom Srbi i Kosovski zavet u Novom veku. O kakvoj se knjizi radi? Iza Žarka Vidovića ostalo je više desetina

GABELA KOD ČAPLjINE: Obilježeno 80 godina od stradanja Srba (VIDEO)

U mjestu Gabela kod Čapljine obilježeno je 80 godina od stradanja 140 Srba ovog kraja, koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu. Ubijeni su uoči Vidovdana i bačeni u jamu Opuzen kod Metkovića. Na obilježavanju 80 godina od svirepog zločina nad nedužnim življem ovog kraja, okupili su se potomci, rodbina i prijatelji iz svih krajeva. Nakon svete zaupokojene liturgije i pomena žrtvama, poručeno je da je naša dužnost da se sjećamo i obilježavamo stradanje nedužnog naroda. – Prije 80 godina su ljudi bez ikakve krivice bili ubijani na najgore moguće načine, bacani u jame. Danas im služimo službu i sjećamo se njihove žrtve – izjavio je iguman manastira Žitomislić

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.