arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

RUŠILI MU SPOMENIK, SAD GA SLAVE: Licemeran odnos Hrvatske prema najvećem srpskom naučniku Nikoli Tesli

24. jul 2021.

Nikola Tesla je po nacionalnosti bio Srbin, njegova je veličina neupitna u globalnim razmerima i možemo biti samo ponosni na njega. Rodio se u Smiljanu na području Hrvatske, živeo uglavnom u SAD, a građani su ti koji su sugerisali da na jednoj kovanici evra bude njegov lik. Piše: Jurica Kerbler – stalni dopisnik Novosti iz Zagreba Ovo je izjavio hrvatski premijer Andrej Plenković nakon reakcija iz Srbije i Narodne banke Srbije o planu da Teslin lik bude na hrvatskim evrokovanicama. – Nikome Teslu ne uzimamo, a moj stav da sam na čelu Narodne banke Srbije bio bi da čestitamo – tvrdi Plenković. Potpredsednik Vlade Hrvatske i predstavnik srpske manjine Boris

Osvećenje zvona u Gradini Koreničkoj

24. jul 2021.

U Gradini Koreničkoj, dana 22. jula 2021. godine, sabrao se verni narod Like, grada Korenice i okolnih mesta, kod hrama Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, kako bi prisustvovali osvećenju zvona, koje je osvetio Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački G. Gerasim. Preosvećenom Episkopu Gerasimu su sasluživali: arhimandrit Mihailo (Vukčević), arhimandrit Naum (Milković), protoprezviter – stavrofor Mićo Kostić, protoprezviter Mile Ristić, protonamjesnik Predrag Sušić, prezviter Dragan Mihajlović i protođakon Nebojša Anđić. Hram Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila je tokom Drugog svetskog rata mnogo postradao, i trenutno se nalazi u fazi obnove, trudom, ljubavlju i nesebičnoj pomoći  g. Branka Drakulića koji je poreklom iz Gradine Koreničke, a danas živi u Beogradu, zvona ovoga hrama

MILOŠ KOVIĆ: Ništa nije gotovo! Pred nama je odgovor na pitanje hoćemo li kao narod živeti ili mreti? (VIDEO)

23. jul 2021.

Svako naše, srpsko stradanje, to sada vidimo, imalo je smisla. Sve kroz šta smo prolazili bio je jedan put koji je bio tačno predviđen za nas, krst ni teži ni lakše nego što smo mogli da ponesemo. Ta stradanja od 1941. do 1945. od 1912. do 1918. godine, u vekovima pre toga, govorim o ratovima i velikim stradanjima, to smo mi, to je nama pripadalo. Ovo u ekskluzivnom intervjuu za video produkciju „Iskre“ kaže istoričar Miloš Ković. -Ono što smo doživeli u Krajini, Sarajevu, Kosovu i Metohiji, u mnogome je strašnije od onog što smo preživeli u Drugom svetskom ratu. Ali, ništa nije gotovo. Istoriju treba razumeti, ali, treba živeti

Đurđica Dragaš: Može li se preživeti Divoselo?

22. jul 2021.

Nedavno, 25. juna, navršilo se 30 godina od proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. Zvanični kraj SFRJ bio je ujedno i početak krvave decenije koja je odnela hiljade života i zauvek promenila sudbine onih koji su je preživeli. Među stotinama hiljada raseljenih i izbeglih našla se i moja porodica.. Nisam slutila, dok sam tog juna ’91 proslavljala 17. rođendan, da će to biti poslednji put da u svom stanu gasim svećice na torti, da mi poklone donose drugarice iz škole i da se radujem, onako iskreno, kako to mogu samo devojke od 17 godina… Trideset godina kasnije, malo zbog „ozbiljnih“ 47 leta, a mnogo više zbog svega što se izdešavalo u

Darko Ristov Đogo: Ako Tara nije granica za „srpske krivice“

21. jul 2021.

Kalendari i rezolucije. Kišno jutro, a treba poći onim slomivratom između Foče i Plužina. Pa onda u Pivu. Pivski su sveti Mučenici. Služi Mitropolit Joanikije. Čekamo ga, a kiša ne prestaje. Kako dolazi, okreće se: „Oče Darko, ti ćeš besjediti na jevanđelju!“ Šta čovjek da kaže kad zanijemi? Šta je ostalo i šta ima da se iskaže na mjestu na kome je smisao svijeta prestao da postoji, onakav bar kakvim ga je civilizacija gradila vijekovima, da bi se u prekidu smislenosti čovjeka koji je postao zvijer rodilo jedino što je veće od čovječanskog smisla – bogočovječanski Svesmisao Žrtve, onaj konačni pogled Jagnjeta u kome je spas. Jaroslav Pelikan će napisati

Šta je bilo sa Darom u zadarskoj „kristalnoj noći“: Antonijević o nastavku ustaškog pakla

20. jul 2021.

Bilo je neophodno da priču o Dari i Budi i stradanju našeg naroda u Jasenovcu kompletiram sa onim šta je bilo posle. Zato smo otvaranje serije smestili u zadarsku kristalnu noć, 50 godina kasnije kad je došlo do masovnog paljenja srpskih kuća i radnji, što je najavilo povratak fašizma među hrvatski živalj, otkriva za Sputnjik Predrag Gaga Antonijević. Bilo je neophodno da priču o Dari i Budi i stradanju našeg naroda u Jasenovcu kompletiram sa onim šta je bilo posle. Zato smo otvaranje serije smestili u zadarsku kristalnu noć, 50 godina kasnije kad je došlo do masovnog paljenja srpskih kuća i radnji, što je najavilo povratak fašizma među hrvatski živalj,

Dodik: Mržnja koja je dovela do stradanja Srba u NDH ni danas nije smanjena

20. jul 2021.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da mržnja koja je dovela do stradanja srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ danas uopšte nije smanjena i da bi se u ovom trenutku sve to na neki način ponovilo, kada bi za to bilo prilike, kao što je to bilo i 1991. godine. Na prvom obilježavanju Dana sjećanja na ubijenu i umorenu djecu od ustaša u NDH Dodik je u Gornjem Jelovcu pod Kozarom u obraćanju rekao da je za njega impresivna ta količina mržnje koja i sada postoji. On je istakao da bi se gotovo svaki dan moglo obilježavati neko od stradanja srpskog

Mihajlo-Veljic.jpg

Kako sam preživio dječji logor

19. jul 2021.

Priča Mihajla Veljića jedna je od priča hiljada djece s Kozare, koja su nakon ustaško-njemačke ofenzive sredinom 1942. završila u logorima NDH-a. Veljić, rođen u Donjim Podgradcima kraj Bosanske Gradiške, u to je vrijeme bio dvanaestogodišnjak. – Kada je počela ofenziva, povukli smo se iz sela u Kozaru, gdje smo majka, moja braća Milorad i Pero i ja uhvaćeni s mnoštvom naroda i odvedeni u Staru Gradišku. Selekcija je izvršena odmah; muškarci i mlađe žene odvojeno su slani u Njemačku na rad. Prije odlaska, muškarci su bili na katu kaznionice, a mi djeca i žene bili smo u dvorištu oko kaznionice. Bilo je grozno vruće, a nije bilo vode. Presušio

NAJAVA: Pomeni povodom 80 godina od stradanja Livanjskih Srba

19. jul 2021.

Ovo je osamdeseto leto od kada su naši rođaci, kumovi, prijatelji, komšije, naši sunarodnici pobijeni ustaškom rukom na 17 stratišta na području Livna i okoline. Ovo je trideseto leto kako su njihove mošti, povađene sa većine stratišta, sahranjene u zajedničku grobnicu u Spomen kapeli podignutoj u porti srpske pravoslavne crkve u Lijevnu. Osamdeseti put ćemo se zajedno pomoliti za duše i zapaliti sveću našim dedovima, babama, tetkama, stričevima, ujacima… koje nismo upoznali, koji nas nisu grlili, ali koji su bili tu negde kraj nas u pričama i sećanjima preživelih i koje smo zavoleli kroz ta tuđa sećanja. Stariji smo nego što su oni bili kad ih je presekla i u

Rade R. Lalović: STRADANjE KAO ISTORIJSKA I POETSKA ČITANKA

17. jul 2021.

O knjizi Jelene Kovačević, Stradanje, UG „Jadovno 1941.“, Banja Luka, 2021. Kada se pred čitaocem nađe jedno pjesničko ostvarenje ono se uvijek nudi kao izazov i za čitanje, i za tumačenje. Pogotovo je to izazov kada se pred vama nađe pjesnička zbirka inspirisana stradanjem jednog u istorijskom kontekstu u kontinuitetu napaćenog naroda kao što su Srbi. Ta poezija stradanja i patnje je uvijek poetsko svjedočenje o stradanju i patnji ne samo u logorima smrti u toku dva globalna rata u 20. vijeku, nego i u građanskom ratu s kraja dvadesetog vijeka. I to legitimno poetsko svjedočenje ima svoju realnu, stvarnu i opštepoznatu podlogu, a onda i poetsko-simboličku nadgradnju koja taj bol

Dragoslav Bokan: Srbija je prepuna degenerika koji mrze sve što je srpsko! (VIDEO)

16. jul 2021.

Gost emisije „Intervju“ bio je Dragoslav Bokan, predsednik Instituta za nacionalnu strategiju, srpski književnik, režiser, kolumnista i publicista. Dragoslav Bokan rođen je 15. februara 1961. godine u Beogradu. Posle završene gimnazije, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i završio postdiplomske filozofske studije. Osnovao je grupu „Beli orlovi” 1990. godine i bio njen komandant. Postaje jedan je od prvih državljana Republike Srpske. Pisao je za časopis „Pogledi”, bio glavni i odgovorni urednik časopisa „Nove ideje” i bio kandidat na predsedničkim izborima u Srbiji 1992. godine kao vođa stranke „Srpski otadžbinski savez”. Osnovao je časopise „Lepa Srbija”, „Rusija danas” i „Vodič za život”. U izdanju „Službenog glasnika”, Bokan je osmislio

NA TRNOVOJ STAZI JADOVNIČKOJ: Ako te zaboravim Jadovno moje, neka mene jad ne zaboravi!

15. jul 2021.

Ovaj tekst pokušavam ujasniti 5. jula 2018. godine, na slavu Sv.Anastasije Srpske, majke Sv.Save. Prije skoro stotinu godina, 5. jula 1918. godine (po Julijanskom kalendaru), u Alapajevsku na Uralu pretučena je, strijeljana i u jamu bačena Velika kneginja Jelisaveta Fjodorovna Romanova, sestra posljednje ruske carice Aleksandre. Zajedno sa monahinjom Varvarom i Velikim knezom Jovanom Konstantinovičem Romanovim (mužem srpske princeze Jelene Karađorđević), bačena je u jamu duboku 20 metara, rukama crvenih boljševika. Ruska Carska porodica poslije mučeništa je spaljena u rudarskom oknu Ganine jame. Na ličkom raspeću narod srpski nesta,Planina je svjedok, krv u ljetnoj rosi,Sa imenom Hrista izdahnuše bosi,I lobanja gola u ponoru osta. Čuj vapaje dolje, u bezdanu, naše, To

Jure Francetić

Ovo je bio Jure Francetić: „Leševi su bili unakaženi, djetetu je iz lubanje iscurio mozak“

14. jul 2021.

Otprilike u isto vrijeme kad je Milan Bandić, koji se voli zaklinjati u antifašizam, narodu objavio da će se preimenovati Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, u medijima smo mogli pročitati kako desničarski HAZUD na rodnoj kući Jure Francetića najavljuje podizanje spomen- ploče ovom ustaškom zapovjedniku, osnivaču Crne legije i povjereniku za BiH koji će dio kratke vojne karijere provesti u Podravini. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 3. jula 2017. godine. Hoće li do otkrivanja ploče doći, tek ćemo vidjeti. Slavljenje pripadnika ustaškog režima protivno je hrvatskom Ustavu pa će biti zanimljivo vidjeti kako će policija reagirati u ovom slučaju. U

vladimir.jpg

Vjerni potomci nevjernih predaka

14. jul 2021.

O stradanjima Srba u Livnu i okolini u ratnim sukobima devedesetih godina prošlog vijeka, o zlu koje se ipak ponovilo poslije pola vijeka, nema mnogo pisanih i drugih tvrdih dokaza, čak ni kompletnog spiska žrtava. Da se i ne govori o detaljnijim opisima ko ih je, gdje, kad i kako pobio. Špekuliše se podacima od najmanje 50 pa do 107 žrtava, ali nije jasno razgraničeno da li se tu radi samo o Livnjacima ili i onima koji su odnekud drugo dovođeni i ovdje umoreni. Po istraživanjima  Duška Nikića, jednog od onih koji je takođe prošao kroz pakao novoustaških mučilišta u Livnu i pravim čudom ostao živ, kroz logore u Livnu

Mladen Bulut

Nevjeste smrti

14. jul 2021.

Ovjenčane pobedničkim sokolskim lovorovim vijencem Prebilovčanke su, bezmalo sve do jedne, osim njih 16, skončale u šurmanačkoj jami kod Međugorja, ali su, poslije svih pretrpljenih paklenih muka, našavši spas u zinulom bezdanu – pobjedile smrt. Piše: Mladen Bulut – Bože mili ljepih li svatova, samo što im đuvegije fale – zlurado je prosiktala Omanuša, hanuma Halilova i jedna od četiri snahe starog Murata Šoše, presrevši iza podneva drugu povorku koja je išla ozgor, od škole, pa niza stranu, kroz selo. Predvodio ju je, za razliku od one jutrošnje, razdragani barjaktar idući ispred djevojaka, žena, djece i staraca, poredanih u kolonu od po četiri u svakom redu, široko razmahujući zastavom, kako

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA