
Branko Đurica: Pokolj zbog ustaške značke
Znate, gospodine moj, lako je ubiti čoveka… Samokresom ili nožem, svejedno. Ali ubiti malo dijete, tu bih volio da vidim tu gospodu, prave ustaše, govorio je fra Miroslav Filipović. Kad sam nedavno u Srpskom listu pročitao da je u Banjaluci održan pomen Srbima poklanim 1942. oko katoličkog samostana Petrićevac, učinilo mi se da je tim povodom trebalo reći i nešto više od opštepoznatog. Mada je taj ratni zločin bio samo jedan u nezamislivom nizu započetom gotovo odmah po proglašenju Nezavisne države Hrvatske pod okriljem Nemačkog Rajha, ono što ga čini neobičnim jeste sama ličnost njegovog izvršioca, ništa manje shvatljiva od Starčevićeve, Pavelićeve ili Tuđmanove. Naime, po programu Ante Pavelića –













