arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

Prijebojska jama kod Korenice, mjesto stravičnog zločina nad Srbima

Jama Golubnjača kod Prijeboja, kotar Korenica. Nazivaju je još i Prijebojska jama ili Volaševa jama. Ustaše su 26. jula 1941. godine doveli u žandarmerijsku stanicu u Bunić oko 80 Srba pohvatanih po okolnim selima i zaseocima. Tu su ih držali dva dana bez hrane, ali ih nisu maltretirali. Govorili su im da idu dva mjeseca na “rad” i da im neće dirati porodice. Vjerujući u to zarobljeni Srbi nisu ni pokušavali pobjeći. Iz Bunića su krenuli pješice za Korenicu 28. jula 1941. godine, uz pratnju desetak ustaša. Smješteni su u veliki magacin u Korenici koji je tom prilikom pretvoren u zatvor. Tu su zatekli koreničke Srbe koji su prethodno bili

DANAS OBILjEŽAVANjE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Šampioni iz pravoslavne škole: ‘Šta je čudno u tome da smo nas trojica, učenici Srpske gimnazije, pobijedili na natjecanju iz hrvatskog jezika?!’

Oni, zapravo, uopšte nisu “kvizaši”. Ne spadaju u pasionirane ljubitelje testova znanja koji vikendima krstare kafićima i pabovima kako bi vlastito znanje testirali na kvizovima. No, to im nije smetalo da u jednome od njih “pometu” konkurenciju. Piše: Marina Karlović-Sabolić Nijedan od njih trojice nije iz Zagreba. Dvojica dolaze iz Dalmacije, a jedan iz Slavonije. To im, međutim, nije bila prepreka da “rasture” na kvizu koji je, tokom punih sedam mjeseci, organizovala zagrebačka Gradska knjižnica. Oni, ako ćemo pravo, nisu ni Hrvati. Sva trojica su učenici trećeg razreda Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina-Katarina Branković”. No, to ih nije omelo da pobjede u natjecanju iz – hrvatskog jezika. – Ako netko

KOMENTAR: Lov

Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi I ubistvo Radoja Petkovića i divljaštvo u Supetru dogodili su se samo iz jednog razloga. Brutalno napadnuti istaknuti predstavnik srpske zajednice u Rijeci i dvojica od petoro pretučenih sezonskih radnika na ostrvu Brač bili su – Srbi. Petkovićev ubica mirno je šetao Hrvatskom, bez obzira na to što je osumnjičen za brojne ratne zločine, od silovanja do premlaćivanja, a od dvadesetoro “junaka” koji su mlatili devojku, dvojicu mladića srpske nacionalnosti iz Vukovara, dvojicu Hrvata iz Slavonije i vatrogasca koji im je priskočio u pomoć, uhapšena su zasad samo

Niko kao mi Srbi!

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

Ranko Gojković: Rođena „Serbirija“, društvo srpsko-ruskog prijateljstva

U četvrtak 23 maja 2019. godine u sibirskom gradu Omsku osnovano je društvo srpsko-ruskog prijateljstva „Serbirija“ – na ruskom jeziku Sibir zovu Sibirija, pa je ovo svojevrsna kovanica sa zajedničkim imeniteljem Srbije i Sibira  Episkop Tarski i Tjukalinski Savatije potpisuje osnivački akt „Serbirije“ … Drugi narodi nas ne znaju i ne shvataju, oni se plaše Rusije, ne saosećaju sa njom i spremni su da se raduju njenom slabljenju. Samo jedna malena Srbija instinktivno je saosećala sa Rusijom… Ivan Iljin Pre početka priče o osnivanju „Serbirije“, nužno je nekoliko napomena. U svom dugogodišnjem prevodilačkom i publicističkom radu, uverio sam se da, ukoliko čovek tom poslu pristupa čista srca i u slavu

Preminuo premlaćeni Radoje Petković

Potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član županijske organizacije SDSS-a Radoje Petković umro je od posljedica napada u kojem ga je prije mjesec i pol dana brutalno premlatio Ilija Glavić, čiji motivi još nisu rasvijetljeni. Piše: Paulina Arbutina Istaknuti član srpske zajednice Primorsko-goranske županije Radoje Petković (63) preminuo je u subotu 8. lipnja, podlegavši teškim tjelesnim ozljedama zadobivenima u brutalnom napadu prije mjesec i pol dana. Građevinski poduzetnik Radoje Petković bio je potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i član nadzornog odbora županijske organizacije SDSS-a. Petković je brutalno pretučen 24. travnja ispred jednog kafića u Viškovu kraj Rijeke, a riječka policija je kao napadača identificirala Iliju Glavića

Milan Ružić: Filipu Davidu, odgovor

Pisac, barem ga tako oslovljavaju, Filip David, izjavio je da Kosovo nije Srbija, niti će ikada biti i kako ovo svi u Srbiji znaju, ali je tako nešto teško reći. Međutim, ne vidim da je njemu bilo teško da izjavi nešto ovako skandalozno, pre svega netačno, a posle svega zlonamerno i idiotsko. Izvor: N1 Naravno, znajući prirodu takvih pseudoumetnika, ovo ne može biti ništa drugo do preporuka za neke nove izvore finansiranja ili nametanje sebe kao favorita nekom drugom žiriju za neke nove književne nagrade. Našao je za shodno da spomene i kako Srbija sada propušta priliku za istorijski dogovor sa Albancima. Ali Filip David zaboravlja da se sa okupatorima,

Piše nam Radusin Tomo, penzioner iz Novog Sada

“Blago grobu, i u tami što se sjaji, gdje kandilo pripaljuju naraštaji.” Sve čestitke za rad Udruženja i njegovog predsjednika. Gledao sam insert vašeg hodočašća 30. juna ove godine, i po prvi put (tako mislim), odlaska grupne posjete, ulaska u crkvu i polaganja časnog krsta kod masovne grobnice. U Memorijalnom centru “Nikole Tesle” bio sam sa familijom dva puta. Smetala me je ograda, između crkve i njenih pokojnih vjernika. Ipak je to prvenstveno ognjište Milutina Tesle, od kojeg je odpao Nikola. Zbog toga, bilo mi je još draže, kada sam vidio sve vas tamo. Da neko, bar koliko toliko, ispravi otužnu sliku o kompleksu, a da ne kažem, o nakaradnom

Obeležena godišnjica stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke 1945. u Kamničkoj Bistrici kod Ljubljane

Verni narod iz Kamnika i Ljubljane i sveštenstvo iz Ljubljane, Postojne i Novog mesta obeležili su u subotu, 8. juna 2019, 74. godišnjicu stradanja naroda i sveštenstva iz Crne Gore i Boke u Kamničkoj Bistrici, blizu gradića Kamnik, u neposrednoj blizini Ljubljane. U grobnicama na tom području leži najmanje 3.500, po nekim ocenama do 6.000 ljudi iz Crne Gore i Boke – boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini, žene, dece i staraca, koje su Titovi dželati iz crnogorskih partizanskih jedinica bez suda ubili posle završetka Drugog svetskog rata, maja i juna 1945. Na mestu najveće grobnice u Kamničkoj Bistrici je 2015, posle dugogodišnjeg zalaganja Udruženja „Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.