arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Žrtve Pridvoračke jame konačno će imati dostojno spomen-obilježje

Na trebinjskom gradskom groblju u Podgljivlju – ekshumacija posmrtnih ostataka Trebinjaca, stradalih u ustaškom zločinu u Pridvoračkoj jami 1941. Nakon skoro osam decenija, žrtve će biti dostojno sahranjene. U noći između 23. i 24. juna 1941. ustaše su ubile, i u jamu bacile 13 Trebinjaca. U oktobru iste godine, na inicijativu sugrađana i uz pomoć italijanskih vlasti, sahranjeni su u Podgljivlju, u zajedničku grobnicu bez spomen -obilježja. Posmrtni ostaci šest ubijenih sahranjeni su ranije u porodičnim grobnicama. Izvor: RTRS

Spisak žrtava potvrđuje da su u kosturnici u Srebrenici pobijeni srpski civili

Koalicija „Zajedno za Srebrenicu“ objavila je danas spisak sa imenima srpskih civila čiji se posmrtni ostaci nalaze u spomen-kosturnici u Srebrenici i tako demantovali tvrdnje bošnjačkih stranaka u nekim medijima da je riječ o kosturnici u kojoj su sahranjeni poginuli partizani u okršajima sa ustašama i četnicima. – Bošnjačke političke partije, reagujući na nedavno postavljanje krsta iznad kosturnice, iznose laži da su tu sahranjeni partizani i civili-žrtve fašizma. Te izjave nisu tačne, jer su tu posmrtni ostaci 108 srpskih civila, čija se imena znaju, većinom starijih osoba i djece, koje su u njihovim kućama pobile ustaše drugi dan Trojica, 14. juna 1943. godine – navedeno je u saopštenju koalicije koju

Selak: Bez kulture sjećanja ne možemo naprijed

Socijalistička partija gaji sjećanje na 4. juli koji se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan ustanka protiv stranih okupatora i njihovih sluga, ali i na brojne nevine žrtve iz tog perioda zbog čega smo pripremili inicijativu da jedna od ulica u Banjaluci dobije naziv Ulica šargovačkih učenika u pomen na 52 učenika škole u Šargovcu koje su ustaše ubile u školskim klupama 1942. godine, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Srpske i predsjednik banjalučkog odbora Socijalističke partije Goran Selak, u intervjuu za Glas Srpske. Goran SelakFoto: RTRS – Socijalistička partija će se i dalje zalagati za to da se u Banjaluci i Srpskoj njeguje kultura sjećanja na oslobodilačke ratove i sve

Jovan Dučić

NAJPOTRESNIJA PESMA JOVANA DUČIĆA: Bila je zaboravljena u Srbiji, pevala o Pokolju našeg naroda

Izveštaje o pokoljima nad Srbima od strane ustaša, Dučić je prihvatio veoma teško. Plakao je, očajavao i tugovao nad tragedijom svog naroda. Tako je, 20.10.1941. godine, nastala njegova manje poznata, anatemisana pesma “Vrbas”.   Prvi put je, kao citat (!), štampana u američkom izdanju Dučićevih sabranih dela 1951. godine, i to u odeljku “Umesto predgovora”, Luke M. Pejovića. Iz prevelikog poštovanja prema mrtvom pesniku, Pejović nije želeo da svoj tekst nazove predgovorom. U njemu je opisao i poslednje Dučićeve dane, provedene kod rođaka Mihaila Dučića u “Vili na jezeru”: U “Vili na Jezeru” Dučić je pisao, pevao i plakao, čitajući izveštaje o strašnim pokoljima Srba u Bosni i u Pavelićevoj

Julija Koš: Hrvatska želi da sakrije istinu o ubijanju Srba

Istaknuta zagrebačka i jevrejska intelektualka Julija Koš upozorava da se najavljenim zagrebačkim spomenikom žrtvama holokausta u Nezavisnoj državi Hrvatskoj želi sakriti istina da su, osim Jevreja i Roma, masovni zločini učinjeni nad Srbima. Ona za “Novi list” pojašnjava da su ustaše rasne zakone i istrebljenje Jevreja i Roma preuzele iz nacističkih normi, ali da su sa svoje strane dodali – i još prije Drugog svjetskog rata najavili – etničko čišćenje Srba. Julija Koš navodi da je o tome razgovarala i sa hrvatskim predsjednikom Kolindom Grabar-Kitarović, te da joj je rekla da bi podizanje spomenika samo za hrvatske Jevreje bila već “dovoljno podla zamisao skrivanja ustaškog etničkog čišćenja”. Tako se, smatra

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

Jevrejska opština Zagreb: ‘Spomenikom žrtvama Holokausta želi se prikriti istina o stradanjima u NDH’

Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) zatražila je poništenje „sramotne“ odluke o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu jer smatraju da se time želi prikriti istina o stradanjima Jevreja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). U ŽOZ-u smatraju da se podizanjem spomenika žrtvama Holokausta želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) te da se značaj i težina zločina nad više desetaka hiljada njihovih članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvata šest miliona Jevreja pobijenih diljem svijeta. Napominju kako su sugerisali podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima te kako

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Javni čas istorije na lokaciji logora Topovske šupe 15. juna

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane građane da se u subotu, 15. juna, pridruže javnom času o deportaciji Roma u logor Topovske šupe. Kako se navodi u saopštenju, okupljanje je u 12 časova u Čuburskom parku, odakle će se peške ići do mesta gde se nalazio logor. Javni čas vodi istoričar Milovan Pisarri, istoričar i direktor CPI, a učešće je besplatno. Zbog organizacionih razloga, obavezna je prijava na mejl: [email protected] . Kako iz Centra za primenjenu istoriju u najavi navode, u blizini centra Beograda između avgusta i novembra 1941. godine nalazio se logor za Jevreje i Rome poznat kao logor Topovske šupe. Svi, osim retkih slučajeva, ubijeni su

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

Dobrila Kukolj

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj. Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) – Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni. Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima. – Ne smije se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.